![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/47/Quark_structure_antineutron.svg/langsr-640px-Quark_structure_antineutron.svg.png&w=640&q=50)
Antineutron
From Wikipedia, the free encyclopedia
Antineutron je antičestica neutrona sa simbolom n.[1][2][3] On se razlikuje od neutrona samo po tome što neka od njegovih svojstava imaju jednaku veličinu ali suprotan znak.[4] On ima istu masu kao i neutron, i nema neto električni naboj, ali ima suprotan barionski broj (+1 za neutron, -1 za antineutron). To je zato što je antineutron sačinjen od antikvarkova, dok su neutroni sastavljeni od kvarkova. Antineutron se sastoji od jednog gornjeg antikvarka i dva donja antikvarka.
![]() Kvarkna struktura antineutrona. | |
Klasifikacija | Antibarion |
---|---|
Kompozicija | 1 gornji antikvark, 2 donji antiquarks |
Statistike | Fermionski |
Interakcije | Jaka, slaba, gravitaciona, elektromagnetna |
Status | Otkriven |
Simbol | n |
Antičestica | Neutron |
Otkriven | Brus Kork (1956) |
Masa | 7002939565560000000♠939,565560(81) MeV/c2 |
Naelektrisanje | 0 |
Magnetni moment | 7000191000000000000♠+1,91 µN |
Spin | 1⁄2 |
Izospin | 1⁄2 |
Pošto je antineutron električno neutralan, on se ne može lako posmatrati direktno. Umesto toga, posmatraju se proizvodi njegove anihilacije običnom materijom. Teoretski, slobodni antineutron treba da se raspadne u antiproton,[5] pozitron i neutrino u procesu analognom beta raspadanju slobodnih neutrona. Postoje teorijski predlozi oscilacija neutron-antineutrona, procesa koji podrazumeva kršenje očuvanja barionskog broja.[6][7][8]
Antineutron je otkriven u sudaru protona-antiprotona u Bevatronu[9] (Larens Berkli nacionalnoj laboratoriji) zaslugom Brusa Korka 1956. godine, godinu dana nakon što je antiproton otkriven.[10][11]