From Wikipedia, the free encyclopedia
Prvi lionski koncil bio je trinesti ekumenski koncil održan 1245. za pontifikata pape Inocenta IV. 1245. u Lyonu.[1]
| Prvi lionski koncil | |
|---|---|
 | |
| Grad | Lyon |
Inocent IV. je iz Rima kog je opsjedao Friedrich II u Lyon stigao 2. decembra 1244., pa je koncil započeo s radom početkom 1245. Ne zna se točno pred koliko sudionika, po jednom kroničaru iz Erfurta 250, dok je po nekom Menconu bilo prisutno čak preko 300 uz tri patrijarha.[2] Po puno skromnijim procjenama na koncilu se okupilo samo oko 150 biskupa.[1]
Papa je obnovio zahtjev da crkva ekskomunicira cara Svetog rimskog carstva Friedricha II, kog je optužio za četiri zla; krivokletstvo, ratobornost (narušavanje mira), svetogrđe i herezu.[1] Friedrichov predstavnik Taddeo da Sessa, pokušao je opravdati cara i naveo brojne razloge koji su ga spriječili da dođe na koncil i lično se brani, pa je papa 29. juna pristao da mu se da još deset dana da se pojavi na koncilu. Friedrich se nije pojavio ni na sjednici 5. jula, ali je Taddeo opet uspio dobiti odgodu do 17. jula, ali kad se ni tad nije pojavio koncil je izglasao ekskomuniciju, koju je potpisalo 150 biskupa.[2]
Inocent se također angažirao da koncil da podršku francuskom kralju Louisu IX, u njegovim pripremama za Sedmi križarski rat.[1]
Pored tih općih koncil je donio i nekoliko mjera koja su se odnosile isključivo na crkvu, od uvođenja obaveze Cistercitima da plaćaju desetinu, do novog poreza za jačanje Latinskog carstva iz Konstantinopolisa, kog bi plaćali oni koji tamo ne žive barem šest mjeseci u godini. Odobrena su pravila novom redu Grandmontinima i donesena jedna regula koja se zadržala do danas, da kardinali nose crveni šešir.[2]
Koncil se bavio i žalbama engleskih delegata na visinu i dužinu poreza za oslobođenje Svete zemlje.[2]
U Lyonu je 1274. održan i Drugi lionski koncil kog je organizirao papa Grgur X., nakon što je bizantski car Mihajlo VIII dao uvjerenja da je pravoslavna crkva spremna za ponovno ujedinjenje sa Katoličkom crkvom i Rimom.[1]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
