1274.
Godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1274 (MCCLXXIV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru (1. januar/siječnja).
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1240-e |
1250-e |
1260-e |
1270-e
| 1280-e
| 1290-e
| 1300-e
| >
<< |
< |
1270. |
1271. |
1272. |
1273. |
1274..
| 1275.
| 1276.
| 1277.
| 1278.
| >
| >>
Remove ads
Događaji
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak
- početkom godine - Borbe oko utvrde Klis, gde su napadnuti "gosti", valjda od strane neprijatelja malodobnog kralja Ladislava; gostima pomažu Trogirani.[1]
- 6. 3. - Japan Kamakura perioda: car Kameyama abdicira u korist šestogodišnjeg sina Go-Ude (do 1287). Pravu vlast ima regent šoguna Hōjō Tokimune.

- 7. 3. - Toma Akvinski je umro u opatiji Fossanova u Laciju, na putu u Lion. Kanoniziran je 1323, proglašen za crkvenog naučitelja 1567.
April/Travanj – Jun/Lipanj
- april - Francuski kralj Filip III je dao Comtat Venaissin papi, po želji svog pokojnog strica Alfonsa od Poatjea (priključen revolucionarnoj Francuskoj 1791).
- proleće? - Dolazi do razmirica Trogira sa Splitom i Šibenikom - sa Splitom zbog međe, sa Šibenikom jer tamo traže svoju biskupiju. Kralj Ladislav zapovjeda Šibenčanima 24. 4. da ostave Trogir na miru.[1]

- 7. 5. - 17. 7. - Drugi lionski koncil je održan u šest zasedanja. Postignuto je efemerno ujedinjenje istočne i zapadne crkve; prave se planovi za novi križarski pohod, u savezu sa ilhanidskim Mongolima; crkvene reforme (pravilo izbora pape).
- 6. 6. - Rudolf I Habsburški je priznat za rimsko-njemačkog kralja, i budućeg cara, na lionskom saboru. Rudolf garantuje papi provincije u centralnoj Italiji, recimo Romanju.
- 24. 6. - Vizantijski izaslanici su stigli u Lion, sa pismom cara Mihajla VIII.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
- 6. 7. - Proglašena je unija zapadne i istočne crkve (vrlo nepopularna u Vizantiji, odbačena je po Mihajlovoj smrti 1282, formalno opovrgnuta na Carigradskom saboru 1285.).
- 7. 7. - Papina bula Ubi periculum određuje konklavu kao način izbora pape (definitivno uneseno u kanonsko pravo 1298).

- 15. 7. - Na Lionskom koncilu je umro Bonaventura, general franjevačkog reda. Kanoniziran je 1482, proglašen za crkvenog naučitelja 1588. Novi general je provincijal Sklavonske provincije, fra Girolamo Masci (do 1279, papa Nikola IV 1288-92).
- 22. 7. - Umro je Henrik I., navarski kralj i grof Šampanje, nasleđuje ga jednogodišnja kći Jeanne (do 1305). Regent joj je majka Blanka Arteška, sestra od strica francuskog kralja Filipa - pošto Aragon i Kastilja pokušavaju iskoristiti situaciju, dogodine stavlja Jeannu pod zaštitu francuske krune.
- 23. 7. - Umro je Wonjong, vladar korejske države Goryeo, nasleđuje ga sin Chungnyeol (do 1308). Vazal je i zet Kublaj-kana.
- ca. 27. 7. - Papa je ponovo zabranio Karlu Anžujskom da napada Vizantiju (što je glavni motiv vizantijskog cara Mihajla za uniju).
- 2. 8. - Edward I od Engleske se nakon četiri godine vratio u zemlju, 19-tog je krunisan u Westminsterskoj opatiji. Skinuo je krunu s glave i rekao da je neće nositi dok ne povrati sve krunske zemlje koje je otac izgubio (rat sa Velsom dolazi 1277).
- 10. 8. - Kralj Ladislav kori Splićane jer uznemiruju Trogir i jer su proterali neke kraljeve privrženike.[1]
- 12. 8. - Umro je Duzong, poslednji značajni kineski car iz dinastije Južni Sung. Nasleđuje ga trogodišnji sin Zhao Xian, imperator Gong - Mongoli nadiru, mladi car će im se predati 1276.
- 13. 8. - Kralj Ladislav piše Trogiru (obećava zaštitu) i primorskom banu Pavlu Šubiću (zapoveda da se ne uznemiruju Trogirani i ne uzimaju taoci).[1]
- 16. 8. - Spominje se da je trogirski biskup Kolumban prokleo izabranog šibenskog biskupa Pavla (Ugrina) i stavio šibensku općinu pod interdikt. Na strani Šibenika i Splita su hrvatski velikaši.[1]
- kolovoz/rujan - Pobuna velikaša na čelu sa Henrikom Gisingovcem, otet je mlađi kraljev brat Andrija. Poraženi su kod sela Fuena u Bakonjskoj šumi, Henrik je poginuo.[2]
- 4. 9. - Karlo Anžujski sklopio savez sa Splitom i Šibenikom protiv Omišana, koji su opet počeli gusariti.[2]
- 26-29. 9. - Pogibija Henrika II. Gisingovca.
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
- jesen - Vizantijska vojska opseda Berat, ove i naredne godine potiskuju anžujske snage u dračkoj oblasti.[3]
- 2. 11. - Prva mongolska invazija Japana: flota kreće iz Koreje, zauzimaju ostrvo Cušima 4-tog i ostvvo Iki 14-tog.
- novembar - Carski sabor u Nirnbergu odlučuje da se svi krunski posedi otuđeni od smrti cara Fridriha II (1250) imaju vratiti kruni, tj. kralju Rudolfu I Habsburškom, i da se Otakar II od Češke, koji je uzeo vojvodstva Austriju, Štajersku i Korušku i Kranjsku marku, mora odgovarati pred saborom zbog nepriznavanja Rudolfovog izbora. Rudolf ne priznaje Otakarovo nasledstvo Babenbergovskih poseda, rat počinje 1276.
- 20. 11. - Bitka Bun'eija: nakon iskrcavanja u zalivu Hakata, kod Dazaifua, mongolsko-korejske snage su potisnule Japance, ali se vraćaju na brodove i trpe od oluje. Sledeća invazija je pokušana 1281.
- krajem godine - Njemački kralj Rudolf i ugarski Ladislav su zaključili savez protiv češkog Otakara II.
Kroz godinu
- Pavao I. Šubić Bribirski je primorski ban. Ivan Bribirski je trogirski knez 1274–79.
- U sporazumu između Karla Anžujskog i albanskih plemića, prvi put se spominje jedan Thopia (sledeći put 1329, značajni su do 15. st.).
- Nakon 14 godina je okončan Veliki pruski ustanak. Teutonski red obnavlja i ojačava utvrde. Počinje se graditi Zamak u Malborku (Marienburg).
- Magnus Lagabøtes landslov: norveški kralj Magnus VI Zakonoispravitelj je izdao zakon koji se odnosi na celu zemlju, uključujući Farska ostrva i Šetland.
- Bonvesin da la Riva je napisao Liber di Tre Scricciur na lombardskom jeziku, slične teme kao i Danteova "Božanska komedija" iz 1321.
- Na prostoru bivše Kraljevine Dali, juanski Mongoli organizuju provinciju Junan, prvi guverner je Adžal Šams-al-Din Omar (Mongoli su već tražili danak od burmanske Kraljevine Pagan, a 1277. pokreću invaziju).
Remove ads
Rođenja
- 11. 7. - Robert Bruce, kralj Škota († 1329)
- Erik VI, kralj Danske i Venda († 1319)
- c. Marin Falier, mletački dužd († 1355)
Smrti
- 7. 3. - Toma Akvinski, dominikanac, skolastički filozof, svetac, crkveni naučitelj (* ca. 1225)
- 26. 6. - Nasirudin Tusi, polihistor (* 1201)
- 15. 7. - Bonaventura, general franjevačkog reda, teolog, svetac, crkveni naučitelj (* ca. 1221)
- 22. 7. - Henrik I., navarski kralj (* ca. 1244)
- 23. 7. - Wonjong, vladar Koreje (* 1219)
- 12. 8. - Duzong, kineski car iz dinastije Južni Sung (* 1240)
- 15. 8. - Robert de Sorbon, teolog, osnivač sveučilišta (* 1201)
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads