Max Jacob
francuski pjesnik, slikar, pisac i kritičar From Wikipedia, the free encyclopedia
francuski pjesnik, slikar, pisac i kritičar From Wikipedia, the free encyclopedia
Max Jacob (Quimper, 12. srpnja 1876. – internacijski kamp Drancy, 5. ožujka 1944.) je bio francuski pjesnik, slikar, pisac i kritičar.
| Max Jacob | |
|---|---|
_-_1934_-_Foto_Carl_van_Vechten,_Library_of_Congress.jpg) | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 12. srpnja 1876. Quimper, Francuska |
| Smrt | 5. ožujka 1944. internacijski kamp Drancy, Francuska |
| Pseudonim | Léon David Morven le Gaëlique |
| Rodbina | Gaston Jacob (brat, † 1944) Myrthe-Lea Jacob (sestra, † 1944) |
| Obrazovanje | |
| Zanimanje | pisac, slikar |
| Opus | |
| Književni pravac | avangarda |
| Jezik | francuski jezik |
| Znamenita djela | |
| |
| Inspiracija | |
| Potpis | |
 | |
Nakon što je djetinjstvo proveo u Quimperu, Jacob se do 1897. godine školovao u Parizu, no napustio je školu radi umjetničke karijere. Tokom ljeta 1901. upoznao se s Pablom Picassom te mu je pomogao naučiti francuski, postavši tako slikarev prvi prijatelj u Francuskoj. Kasnije su bili cimeri na bulevaru Voltaire te će ostati dobri prijatelji do kraja života (Jacob je čak prikazan na poznatoj Picassovoj slici Tri muzičara). Jacob je Picassa upoznao s Guillaumeom Apollinaireom, koji je mladog slikara kasnije upoznao sa Georgesom Braqueom.
Jacob će formirati blisko prijateljstvo s Jeanom Cocteauom, Jeanom Hugoom te slikarima Christopherom Woodom i Amedeom Modiglijanijem, koji će izraditi Jacobove portrete. Sprijateljio se i poticao umjetnika Romanina, poznatijeg po svom pravom imenu - Jean Moulin. Vjeruje se kako je Moulinovo kodno ime za vrijeme rata (Max) nastalo upravo kao posveta Jacobu.
_-_Ritratto_di_Max_Jacob_(1876-1944).jpg)
Jacob je bio židovskog porijekla, no tvrdio je kako je 1909. imao viziju Krista zbog koje se preobratio na katolicizam. No, unatoč tome, Jacob je gotovo cijeloga života bio polariziran između snažne pobožnosti i divlje boemštine. Ta polariziranost prestaje 1921. godine, kada se povlači u polumonaški život u Saint Benoît-sur-Loire, gdje boravi sve do Drugog svjetskog rata, zarađivajući prodavanjem slika.
Dana 24. veljače 1944., Jacob je uhapšen od strane Gestapa i odveden u zatvor u Orléansu kao zatvorenik #15872. Ranije, tokom siječnja iste godine, nacisti su uhapsili Maxova brata Gastona i deportirali ga u Auschwitz, gdje je ubijen u plinskoj komori zajedno s njihovom sestrom, Myrthe-Lea. Nacisti su ubili i njezina supruga. Nakon zatvaranja u Orléansu, Jacob je ubrzo premješten u internacijski kamp Drancy nedaleko od Pariza, odakle je trebao biti deportiran u Auschwitz. No, Jacob je umro 5. ožujka 1944. godine od posljedica bronhijalne pneumonije.
Jacobov opus se danas smatra važnom poveznicom između simbolista i nadrealista. Među njegovim pjesničkim, ističu se Le Cornet à dés, zbirka pjesama u prozi pisana u kombinaciji simbolizma i nadrealizma te Le Laboratoire central, zbirka lirike. U djelu La Défense de Tartufe i romanu Saint-Matorel opisuje svoja religijska iskustva, dok u djelu Sacrifice impérial pokazuje tendenciju ka samoanalizi. Zajedno s njegovim fantazijama i igrama riječima, Jacobova samoanaliza otkriva kako iza optimistične fasade leži duboko mučenje jednog konvertita koji strahuje od prokletstva i žudi za rajem.
Njegovi romani, često u epistolarnoj formi, zapravo su vježbe verbalne mimikrije u kojima vjerno reproducira razgovore sitne buržoazije, koju je sardonično, ali s osjećajem, promatrao. Izvršio je snažan utjecaj na mnoge suvremenike, a tokom života je uvijek bio okružen skupinom mladih, ali i starijih umjetnika.
Njegov slikarski rad također svjedoči o vezi između simbolizma i nadrealizma, a za života je imao dvije izložbe u New Yorku - 1930. i 1938. godine.
Osim svog pravog imena, za života je koristio barem dva pseudonima - Léon David i Morven le Gaëlique.
Francuski psihoanalitičar Jacques Lacan pripisuje Jacobu izjavu: "Istina je uvijek nova".
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
