Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije utvrđivala se putem popisa stanovništva koji se provodio jednom svakog desetljeća, i to u razdoblju od 1948. do 1991., putem kojeg su se žitelji evidentirali radi statistike po prebivalištu u jednoj od šest republika, dobi, spolu, narodnosti, zaposlenosti i gustoči naseljenosti, dok se religiozni popis proveo jedino 1953. Pošto je Jugoslavija bila sastavljena od šest republika, bila je multi-etnička federacija sa nekoliko naroda bez apsolutne većine. Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika. ^[1] Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km². Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika^[2] od kojih su Hrvati činili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78,1 % stanovništva.^[3]

Demografija SFRJ
Narodni sastav Jugoslavije 1991.
Generalni podaci
Broj stanovnika	23.528.230 (1991)
Gustina naseljenosti	92
Prirodni priraštaj	6,3 ‰
Natalitet	15,4 ‰
Mortalitet	9,1 ‰
Dužina života	68 godina (muškarci), 73 godine (žene)
Fertilitet	‰
Smrtnost odojčadi	27,3 ‰
Migracije	-64.622
Starosna struktura
0-14 godina	24,5 %
15-64 godina	66 %
65+ godina	9,5 %
Polna struktura
Ukupno	muškaraca/žena
0-14 godina	muškaraca/žena
15-64 godina	muškaraca/žena
65+ godina	muškaraca/žena
Narodi
Nacionalnost	Jugoslaveni
Većinske etničke grupe	Srbi, Hrvati, Muslimani, Slovenci, Makedonci, Crnogorci
Manjinske etničke grupe	Albanci, Mađari, Nijemci, Turci, Česi
Jezici
Zvanični jezici	srpskohrvatski
Ostali jezici	albanski, mađarski, slovenski, makedonski

Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. 1950., bila je 29. najmnogoljudnija država svijeta. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. U istom razdoblju, broj nepismenih pao je sa četvrtine stanovništva na manje od 6%. Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. Srbi, Hrvati i Slovenci su bilježili stagnaciju po stopi plodnosti, dok su Bošnjaci i Albanci bilježili velik rast, najviše u 1960-ima i 1970-ima. Do 1990-ih, Albanci su po udjelu stanovništva prestigli Slovence i Makedonce. Zabilježen je i porast Jugoslavena koji su 1981. dosegli brojku od preko 1,2 milijuna, da bi se potom njihov broj smanjivao te se oni opredjeljivali za druge narodnosti. Zadnji popis iz 1991. zabilježio je vrhunac broja stanovnika te države. Nakon raspada SFRJ, sve republike su zabilježile trend pada nataliteta a tri trend negativnog prirodnog prirasta, izuzev Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, makar je i kod njih povećanje stanovništva vrlo nisko.

Uvod

Posljednji popis prije uspostave Federativne Narodne Republike Jugoslavije (1963. godine ime države je promijenjeno u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) održan je 1931. godine u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Prema tom popisu, na teritoriju Kraljevine Jugoslavije koja nije obuhvaćala područja Istre i slovenskog primorja oko Trsta, koji su bili dio Italije, živjelo je 13.934.038 stanovnika, od toga: 6.785.501 pravoslavnih, 5.217.847 rimokatolika, 231.169 evangelika, 1.561.166 muslimana i 138.355 drugih.^[4] Do 1940. stanovništvo je uspjelo da naraste do 15.811.000 stanovnika.Podaci o nacionalnosti nisu bili popisivani. Što se tiče vitalne statistike, u periodu između dva svjetska rata u Kraljevini se svake godine rađalo više od 400 tisuća djece, a stopa nataliteta je dvadesetih godina bila oko 35 promila, da bi do 1939. godine pala na 25,9 promila. Stopa smrtnosti je bila izuzetno visoka za današnje okolnosti. 1919. godine ona je iznosila 22,1 promila, ali je do 1939. uspjela da se smanji na 15 promila. Najveća stopa prirodnog prirasta je zabilježena 1930. godine i iznosila je 16,5 promila, tj. stanovništvo se na osnovu prirodnog priraštaja povećalo za 227.773 ili 1,65% stanovnika. 1939. rast je iznosio 1,09 %. Stopa razvoda u međuratnoj Jugoslaviji je bila mnogo manja nego u kasnijem razdoblju za vrijeme SFRJ. Svake godine se u prosjeku razvodilo oko 5 do 6 tisuća brakova, a stopa razvoda je bila konstantna i iznosila je oko 50 razvoda na 1000 brakova svake godine, dok je u SFRJ ta stopa varirala od 120 do 140 razvoda na 1000 brakova. Poslije popisa iz 1931. godine, usljed ratnih okolnosti, naredni je održan tek 1948. godine u FNRJ.

Vitalna statistika Kraljevine Jugoslavije od 1919. do 1940.

	Stanovništvo sredinom godine	Živorođeni	Umrli	Prirodna promjena	Stopa nataliteta	Stopa mortaliteta	Prirodni priraštaj	Stopa ukupnog fertiliteta	Žensko fertilno stanovništvo (15-49 godina)
1919	11.706.957	347.748	258.638	89.110	29,7	22,1	7,6
1920	11.881.764	422.267	250.090	172.177	35,5	21,0	14,5
1921	12.059.178	442.530	252.104	190.426	36,7	20,9	15,8
1922	12.239.245	420.910	254.478	166.432	34,4	20,8	13,6
1923	12.421.997	432.779	252.543	180.236	34,8	20,3	14,5
1924	12.607.480	442.835	254.527	188.308	35,1	20,2	14,9
1925	12.795.732	437.070	239.429	197.641	34,2	18,7	15,4
1926	12.986.796	459.035	244.761	214.274	35,3	18,8	16,5
1927	13.180.709	451.617	276.294	175.323	34,3	21,0	13,3
1928	13.377.523	437.523	272.606	164.917	32,7	20,4	12,3
1929[5]	13.577.272	452.544	286.249	166.295	33,3	21,1	12,2
1930	13.780.006	489.270	261.497	227.773	35,5	19,0	16,5
1931	13.982.000	470.275	276.840	193.435	33,6	19,8	13,8
1932	14.174.000	465.935	272.180	193.755	32,9	19,2	13,7
1933	14.369.000	452.229	243.717	208.512	31,5	17,0	14,5
1934	14.566.000	460.913	248.882	212.031	31,6	17,1	14,6
1935	14.767.000	441.728	248.978	192.750	29,9	16,9	13,1
1936	14.970.000	435.861	240.879	194.982	29,1	16,1	13,0
1937[6]	15.172.000	424.448	242.337	182.111	28,0	16,0	12,0
1938[7]	15.384.000	411.381	240.303	171.078	26,7	15,6	11,1
1939[8]	15.596.000	403.938	233.196	170.742	25,9	15,0	10,9
1940	15.811.000
	Stanovništo sredinom godine	Živorođeni	Umrli	Prirodna promjena	Stopa nataliteta	Stopa mortaliteta	Prirodni priraštaj	Stopa ukupnog fertiliteta	Žensko fertilno stanovništvo (15-49 godina)

Brakovi i razvodi u Kraljevini Jugoslaviji od 1919. do 1940.

	Stanovništo sredinom godine	Broj sklopljenih brakova	Broj razvoda	Stopa sklopljenih brakova	Stopa razvoda	Stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova
1919	11.706.957	225.605		19,3
1920	11.881.764	185.954	5.687	15,7	0,5	30,6
1921	12.059.178	157.055	6.720	13,0	0,6	42,8
1922	12.239.245	131.776	6.548	10,8	0,5	49,7
1923	12.421.997	129.796	6.492	10,4	0,5	50,0
1924	12.607.480	114.896	5.508	9,1	0,4	47,9
1925	12.795.732	123.005	5.481	9,6	0,4	44,6
1926	12.986.796	124.249	4.940	9,6	0,4	39,8
1927	13.180.709	124.104	5.254	9,4	0,4	42,3
1928	13.377.523	121.334	5.580	9,1	0,4	46,0
1929	13.577.272	128.120	6.070	9,4	0,4	47,4
1930	13.780.006	138.322	5.826	10,0	0,4	42,1
1931	13.982.000	126.072	6.393	9,0	0,5	50,7
1932	14.174.000	111.059	5.231	7,8	0,4	47,1
1933	14.369.000	111.503	5.500	7,8	0,4	49,3
1934	14.566.000	99.704	5.520	6,8	0,4	55,4
1935	14.767.000	110.129	5.561	7,5	0,4	50,5
1936	14.970.000	109.528	5.022	7,3	0,3	45,9
1937	15.172.000	117.717	6.547	7,8	0,4	55,6
1938	15.384.000	121.605	6.466	7,9	0,4	53,2
1939	15.596.000	123.817	7.103	7,9	0,5	57,4
1940	15.811.000
	Stanovništvo sredinom godine	Broj sklopljenih brakova	Broj razvoda	Stopa sklopljenih brakova	Stopa razvoda	Stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova

Popis stanovništva 1948.

Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1948.

Glavni članak: Popis stanovništva 1948. u FNRJ

Prema popisu stanovništva obavljenom 15. ožujka 1948., Jugoslavija je imala 15.772.098 stanovnika te je bio vidljiv demografski gubitak tijekom Drugog svjetskog rata. Prema rezultatima istraživanja iz 1964., Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osoba, civila i partizana. Po republikama, najviše žrtava je imala Hrvatska: 194.749 poginulih ili nestalih civila i partizana ili 32,6% ukupno stradalih. Bosna i Hercegovina je imala 177.045 žrtava (29,6%), uža Srbija 97.728 (16,4%), Vojvodina 41.370 (6,9%), Slovenija 40.791 (6,8%), Makedonija 19.706 (3,3%), Crna Gora 16.903 (2,8%) a Kosovo 7.927 (1,3%), dok se za 1.744 nije znalo porijeklo republike.^[9] Po udjelu postotka poginulih, najviše je imala Bosna i Hercegovina, oko 7% ukupnog stanovništva, a najmanje Kosovo, oko 1%. Savezni statistički ured navodi da bi bez rata Jugoslavija imala oko 18,3 milijuna stanovnika, ali da je broj žitelja od zadnjeg popisa iz 1931. ipak povećan za 1,3 milijuna stanovnika ili 9,1%.^[10]

Procjenjen broj ubijenih kvislinških i kolboracionisičkih snaga je 125.000.^[11] Time se broj ubijenih penje na 750.000 do 800.000 osoba. Jugoslavija time izgubila 5,9^[12]–6,6 %^[13] svoje ukupne populacije u ratu. Ivo Banac procjenjuje da su Srbi su izgubili 487.000 osoba ili 6,9 % ukupne narodne populacije, Hrvati 207.000 ili 5,4 %, Muslimani 86.000 ili 6,8 % a Židovi 60.000 ili 77,9 %.^[12] Jugoslavija je uz to dodatano zbog negativne migracije izgubila 600.000 do 700.000 ljudi koji su izbjegli iz države, uglavnom Nijemaca, Talijana, Mađara, ali i drugih, uglavnom antikomunista koji su pobjegli u zapadne države.^[13] Zbog rata je uništeno i 20 % ukupnih stambenih jedinica, čime je 3.000.000 osoba postalo beskućnicima. ^[13]

Popis iz 1948. je po prvi put uključio i područja Istre i slovenskog primorja oko Trsta, koje je prije pripadalo Italiji.^[10] Zadnji popis prije toga obavljen je 1931. u Kraljevini Jugoslaviji, prema kojem je tada imala 14.534.000 stanovnika, bez gore spomenutih teritorija.^[14] Obrazac je sadržavao 13 pitanja i uputstvo za popunjavanje. Bilo je predviđeno da muslimani jugoslavenskog etničkog porekla daju neki od neki od odgovora: Srbin-musliman, Hrvat-musliman ili neopredijeljen-musliman, s tim što su Srbi-muslimani uključeni u Srbe, Hrvati-muslimani u Hrvate i Makedonci-muslimani u Makedonce, dok su neopredijeljeni-muslimani iskazani posebno, što je izazvalo poneke konfuzije. Kasnijim popisima muslimanima je priznat status naroda. Izuzev Hrvatske (14.545 manje osoba), sve ostale republike su zabilježile rast stanovništva.^[10] Od ukupno 15,77 milijuna žitelja, najviše je otpalo na Srbiju: 6.527.966 ili 41,4%. Kosovo je imalo 727.820 žitelja (498.242 Albanci ili 68,4%, 171.911 Srbi ili 23,6%^[15]), Vojvodina 1.663.212 žitelja (Srbi 841.246 ili 50,6%, Mađari 428.932 ili 25,8%, Hrvati 134.232 ili 8,1%^[16]) a uža Srbija 4.134.934 žitelja (Srbi 3.810.573 ili 92,2%, Albanci 33.289 ili 0,8% i drugi^[17]).

Na Hrvatsku je otpalo 3.779.858 ili 24% stanovništva Jugoslavije. Hrvata je bilo 2.975.339 ili 78,7%, Srba 543.795 ili 14,4%.^[18] Bosna i Hercegovina je imala 2.565.277 žitelja, od toga 1.136.116 Srba (44,3%), 788.403 Muslimana/Bošnjaka (30,7%), 614.123 Hrvata (23,9%) i drugih.^[19] Makedonija je brojala 1.152.986 stanovnika (789.648 Makedonci ili 68,4%, 197.389 Albanci 17,1%),^[20] Slovenija 1.391.873 (1.350.459 Slovenci ili 97%, 16.069 Hrvati ili 1,2%) a Crna Gora 377.189 (342.008 Crnogorci ili 90,7%, 19.425 Albanci ili 5,1% i drugi).

Radno aktivnog stanovništva bilo je 46,3%.^[21] Jugoslavija je zabilježila pet gradova većih od 100.000 stanovnika, šest od preko 50.000 i 17 s preko 20.000. Ukupan broj gradskog stanovništva bio je 1,94 milijuna ili 12,3%,^[22] a seoskog 13,83 milijuna ili 87,7%. Najveći gradovi bili su Beograd (367.816 stanovnika),^[23] Zagreb (279.623 stanovnika),^[23] Ljubljana (115.095 stanovnika) i Sarajevo (113.769 stanovnika).

Popis stanovništva 1953.

Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1953.

Glavni članak: Popis stanovništva 1953. u FNRJ

Prema popisu stanovništva iz 1953., Jugoslavija je imala 16.936.573 stanovnika, što ju je tada svrstavalo na visoko 29. mjesto na listi najmnogoljudnijih država svijeta.^[24] Najviše je opet imala Srbija: 6.979.154 stanovnika ili 41,2%. Kosovo je imalo 808.141 žitelja (524.559 Albanci ili 64.9%, 189.969 Srbi ili 23.5%, 34.583 Turci ili 4.3% i drugi^[15]), Vojvodina 1.699.545 žitelja (Srbi 865.538 ili 50,9%, Mađari 435.179 ili 25,6%, Hrvati 127.027 ili 7,5% i drugi^[16]) a uža Srbija 4.471.468 žitelja (Srbi 4.088.724 ili 91,4%, Muslimani 64.303 ili 1,4%, Albanci 39.989 ili 0,9% i drugi^[17]).

Hrvatska je brojala 3.936.022 stanovnika (Hrvati 3.128.661 ili 79,5%, Srbi 588.756 ili 15%)^[18]. Bosna i Hercegovina brojala je 2.847.459 stanovnika (Srbi 1.264.372 ili 44,4%, Muslimani-Bošnjaci 891.800 ili 31,3%, Hrvati 654.229 ili 23%),^[25] Slovenija 1,5 milijuna (96,5% Slovenci), Makedonija 1,3 milijuna (Makedonci 66%, Turci 15,6%, Albanci 12,5%, Srbi 2,7%)^[20] a Crna Gora 419.873. Prosječna starost u Jugslaviji bila je 23,8 godina.^[26]

Jugoslavija je te godine imala 7.848.857 radno aktivnog stanovništva, ili 46% ukupne populacije. Od toga broja, 5.182.521 (66%) je radilo u poljoprivredi, 812.702 (10%) u industriji, 478.222 (6%) u upravi, 365.770 (5%) u zanatu, 240.431 (3%) u prometu i drugim. Uža Srbija je imala 52%, Hrvatska i Slovenija imale su po 48%, Vojvodina 45%, BiH 42%, Makedonija 41%, Crna Gora 36% a Kosovo samo 33% radno aktivnog stanovništva.^[27] Među radnim stanovništvom bilo je samo 2.680.265 žena ili 34%.^[28] 8.545.935 ljudi je bilo uzdržavano (djeca, mladež, umirovljenici, nemoćni, nezaposleni).

Vjeroispovijest je istražena samo tijekom popisa iz 1953., kada se 41,2% stanovništva izjasnilo kao pravoslavcima, 31,7% katolicima, 12,3% muslimanima, 12,6% nije bilo religiozno a 0,9% bili su protestanti.^[29] Udio nepismenih bio je 25,4%, ili gotovo četvrtina stanovništva.^[30]

Popis stanovništva 1961.

Glavni članak: Popis stanovništva 1961. u FNRJ

Prema popisu stanovništva iz 1961., Jugoslavija je imala 18,55 milijuna stanovnika, što ju je tada svrstavalo na osmo mjesto najmnogoljudnijih država Europe, iza SSSR-a, Britanije, Zapadne Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske i Poljske.^[31] Popis se obavljao između 1. i 8. travnja 1961. Srbija je prema tim rezultatima imala 7.642.227 stanovnika ili 41,2% ukupnog stanovništva Jugoslavije. Prosječna gustoča naseljenosti bila je 87 stanovnika/km², što je bilo iznad jugoslavenskog prosjeka od 73 stanovnika/km². Prirodni priraštaj stanovništva Srbije bio je 11,3‰ (uža Srbija 9,5‰, Vojvodina 11‰ a Kosovo 21,2‰). Etnički sastav Srbije bio je sljedeći: Srbi 5.704.740 (74,6%), Albanci 699.799 (9,2%), Mađari 449.586 (5,9%), Hrvati 196.411 (2,6%), Slovaci 77.873 (1%) i drugi.^[32] Na Kosovu je bilo 646.605 Albanaca (67,1%), 227.016 Srba (23,6%) i drugih,^[15] a u Vojvodini je narodni sastav bio sljedeći: Srbi 1.017.717 (54,9%), Mađari 442.561 (23,9%), Hrvati 145.341 (7,8%) i drugi.^[16] U naseljima od preko 5.000 stanovnika živjelo je 33% stanovništva, a u naseljima preko 50.000 12% stanovništva. Radno-aktivnog stanovništva bilo je 50,5%.^[32]

Druga najmnogoljudnija republika bila je Hrvatska sa 4.159.696 žitelja ili 74 stanovnika/km², u rangu prosjeka Jugoslavije. Narodni sastav bio je sljedeći: Hrvati 3.339.890 (80,3%), Srbi 624.990 (15%), Mađari 42.347 (1%), Slovenci 39.103 (0,9%) i drugi.^[33] Na radno aktivno stanovništvo otpadalo je 1.954.269 stanovnika ili 47%, od toga na industriju i rudarstvo 353.000, trgovinu i ugostiteljstvo 99.500, građevinarstvo 83.900, promet 79.600, poljoprivreda i ribarstvo 72.200 i druge.^[33] Narodni dohodak ostvaren u Hrvatskoj 1964. bio je 1.470.501 milijuna jugoslovenskih dinara ili preko četvrtine ukupnog dohotka Jugoslavije.^[33]

Treća najmnogoljudnija republika bila je Bosna i Hercegovina sa 3.277.948 žitelja ili 64 stanovnika/km², ispod prosjeka Jugoslavije. Od 1853. do 1961., njeno stanovništvo je utrostručeno. Narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 1.406.057 (42,9%), Bošnjaci 842.248 (25,7%), Hrvati 711.665 (21,7%) i drugi. Više od 76% stanovništvo bilo je zaposljeno u poljoprivredi, a samo 11% u industriji.^[34] Makedonija je imala 1.406.003 stanovnika (1.000.866 Makedonaca ili 71,2%, 183.103 Albanaca ili 13%, 131.481 Turaka ili 9,4% i drugih^[35]), Slovenija 1.591.523 (Slovenci 1.522.248 ili 95,6%, Hrvati 31.429 ili 2%, Srbi 13.609 ili 0,9%^[36]).

Kretanje godišnjeg narodnog dohotka po stanovniku se gotovo utrostručio: 1939. bio je tek 210$ po stanovniku, 1953. bio je 250$, 1962. već 480$ da bi 1965. dosegnuo razinu od 570$, što je tada Jugoslaviju svrstavalo među srednje razvijene zemlje.^[37] Broj stranih turista povećan je sa pola milijuna 1957. na 3,6 milijuna 1967., čime je prihod od stranih valuta povećan sa 4,5 milijuna$ na 133 milijuna.^[38]

Popis stanovništva 1971.

Grafikon koji pokazuje broj živorođenih i umrlih u Jugoslaviji, kao i ukupni prirodni prirast stanovništva od 1953. do 1986. Uočljiva je stagnacija broja rođenih i stoga prirodnog prirasta

Glavni članak: Popis stanovništva 1971. u SFRJ

Prema popisu stanovništva iz 1971., Jugoslavija je imala 20,52 milijuna stanovnika. Srbi su činili 71,2% stanovništva Srbije, Hrvati 79,4% stanovništva Hrvatske, Slovenci 94,0% stanovništva Slovenije, Makedonci 69,3% stanovništva Makedonije, Crnogorci 67,2% stanovništva Crne Gore dok su Bošnjaci činili 39,6%, Srbi 37,2% a Hrvati 20,6% stanovništva Bosne i Hercegovine. Na Kosovu, 73,7% stanovništva bili su Albanci, 18,4% Srbi, 2,5% Crnogorci. U Vojvodini, 55,8% stanovništva bili su Srbi, 21,7% Mađari, 3,7% Slovaci i drugi.^[29] Srbija je imala preko osam milijuna stanovnika, Hrvatska preko četiri milijuna, Bosna 3,75 milijuna stanovnika, Slovenija i Makedonija su imali 1,7 milijuna stanovnika, a Crna Gora ponovno jedina imala manje od milijun, odnosno 529.604.

U usporedbi sa 1961., broj domaćinstava koji 1971. nije imao izvore od poljoprivrede je porastao sa 43,4% na 60,3%.^[39] Udio nepismenih bio je 15,1%.^[30]

SFRJ je 1971. imala 27.568 naselja, od čega su 127 bili gradovi veći od 10.000 žitelja. Od toga, samo je 21 grad imao više od 50.000, devet više od 100.000 a dva grada (Zagreb i Beograd) više od 500.000 stanovnika. U šest glavnih gradova republika i dva glavna grada pokrajina bilo je sveukupno 2.382.000 žitelja ili 11% ukupnog stanovništva države.^[40] U razdoblju od 1921.-1971., glavni gradovi su porasli za 438,5 % dok se ukupno stanovništvo SFRJ povećalo za samo 62,5%.^[41] SFRJ je tada imala i 5.042.514 stanova, od čega je 901.011 sagrađeno do 1918., 1.026.390 između dva svjetska rata, 1.241.874 između 1946-1960., a čak 1.741.793 stanova (35%) je sagrađeno iza 1960.^[42]

1971. SFRJ je od ukupnog broja stanovnika imala 62,6% radno sposobnog stanovništva (Srbija je imala 64,1 % radno sposobnih, Hrvatska 64,2% a BiH 58,9%).^[43] U primarnom sektoru (poljoprivreda i šumarstvo) je radilo 48,7% radno sposobnih žitelja, u sekundarnom sektoru (proizvodnja, trgovina, obrt) 28,7% a u tercijarnom sektoru (prijevoz, komunikacije, usluge) 21,7% žitelja.^[44]

Deset najvećih gradova SFRJ bili su:^[45]

grad	stanovništvo	grb	zastava	slika
Beograd	746.105
Zagreb	566.224
Skopje	312.980
Sarajevo	243.980
Ljubljana	173.853
Split	152.905
Novi Sad	141.375
Rijeka	132.222
Niš	127.654
Kragujevac	97.167

Popis stanovništva 1981.

Glavni članak: Popis stanovništva 1981. u SFRJ

Tablica promjena udjela glavnih naroda SFRJ prema popisima od 1948. do 1991. izražene u postocima

Prema popisu stanovništva iz 1981., Jugoslavija je imala 22.424.711 stanovnika ili 88 stanovnika/km². Nakon 1970., prirodni prirast lagano se povećao sa 8,9‰ and 9,7‰ 1976., ali je do 1986. opet spao na 6,4‰. U razdoblju 1948.-1981., broj domaćinstava je povećan za 71,6%.^[46] Najveći prirodni prirast 1986. imalo je Kosovo sa 24,5‰, a najmanji Vojvodina sa 0,3‰.^[47] 1981. bilo je registrirano 173.036 sklopljenih brakova (od toga 42.021 u užoj Srbiji (24,3%), 36.631 u BiH (21,2%), 33.855 u Hrvatskoj (19,6%), 16.303 u Makedoniji (9,4%), 15.542 u Vojvodini (9%) i dr.). Pozitivnu migraciju u razdoblju 1971.-1981. imali su uža Srbija (115.529 stanovnika ili 2,07%), Slovenija (48.469 stanovnika ili 2,63%), Vojvodina i Makedonija, a negativnu migracijsku bilancu imale se sve ostale republike, od toga najviše iz BiH (odlazak 135.163 stanovnika ili -3,2%), Kosova (odlazak 58.972 stanovnika ili -3,6%) i Hrvatske (odlazak 31.262 stanovnika ili -0,7%).^[48]

Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Jugoslavija je imala 8.779.735 radno aktivnog stanovništva ili 39,2% ukupnog stanovništva. Najviše je od toga broja bilo zaposleno u poljoprivredi i ribarstvu (2,6 milijuna ili 29,6%), industriji i rudarstvu (2,21 milijuna ili 25,1%), građevinarstvu (0,69 milijuna ili 7,9%), trgovini (0,59 milijuna ili 6,7%), prometu (0,445 milijuna ili 5,1%) i drugim djelatnostima.^[21] Najviše su zaposlenih imali Uža Srbija - 2.664.648 ili 46,8% ukupnog stanovništva - i Slovenija - 888.018 ili 47% ukupnog stanovništva - a najmanje Kosovo - 305.151 ili 19,3% ukupnog stanovništva. Hrvatska je tada imala 1.891.741 zaposlenih ili 41,1% ukupnih žitelja.^[21] Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. Broj nepismenih bio je 9,5%^[30]

Po dobnoj strukturi, naviše je bilo osoba u starosti između 25-29 godina (1.894.128 ili 8,4% stanovništva) i između 0-4 godine (1.862.656 ili 8,3% stanovništva). Međutim, to se dosta razlikovalo od republike do republike. Primjerice, u BiH je najviše bilo osoba u starosti između 15-19 godina (433.304 ili 10,5% stanovništva) a na Kosovu naviše između 0-4 godine (235.912 ili 14,9% stanovništva).^[49]

Prirodni priraštaj četiri najveća naroda u SFRJ po desetljeću, od 1953. do 1991.

Od ukupnog broja stanovnika, najviše je bilo Srba: 8.140.452 ili 36,3%, ali ih je bilo za 2.794 pripadnika manje u odnosu na popis iz 1971., vjerojatno zbog izjašnjavanja dijela kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Srba je u užoj Srbiji bilo 4.865.283 ili 85,4% stanovništva; u Vojvodini 1.107.375 ili 54,4% stanovništva; na Kosovu 209.497 ili 13,2% stanovništva; u BiH 1.320.738 ili 32% stanovništva; u Hrvatskoj 531.502 ili 11,6% stanovništva; u Makedoniji 44.468 ili 2,3% stanovništva; u Sloveniji 42.182 ili 2,2% stanovništva; te u Crnoj Gori 19.407 ili 3,3% stanovništva.^[50]

Hrvata je bilo 4.428.005 ili 19,7% stanovništva, ali ih je bilo za 98.777 pripadnika manje u odnosu na zadnji popis, vjerojatno jer su se i oni dijelom izjašnjavali kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Hrvata je u Hrvatskoj bilo 3.454.661 ili 75% stanovništva; u BiH 758.140 ili 18,4% stanovništva; u Vojvodini 109.203 ili 5,4% stanovništva; u Sloveniji 55.623 ili 2,9% stanovništva; u užoj Srbiji 31.447 ili 0,6% stanovništva; na Kosovu 8.718 ili 0,6% stanovništva; u Crnoj Gori 6,904 ili 1,2% stanovništva te u Makedoniji 3.307 ili 0,2% stanovništva.^[50]

Bošnjaka je bilo 1.999.957 ili 8,9% stanovništva, što je povećanje za 270.025 pripadnika u odnosu na zadnji popis. Od ukupnog broja, Bošnjaka je bilo u BiH 1.630.033 ili 39,5% stanovništva; u Srbiji 215.166 ili 2,3% stanovništva; u Crnoj Gori 78.080 ili 13,4% stanovništva; u Makedoniji 39.513 ili 2,1% stanovništva; u Hrvatskoj 23.740 ili 0,5% stanovništva te u Sloveniji 13.425 ili 0,7% stanovništva.^[50]

Bilo je još i 1.753.554 Slovenaca ili 7,8% stanovništva (najviše u Sloveniji, 1.712.445 ili 90,5% stanovništva); 1.730.364 Albanaca ili 7,7% stanovništva (najviše na Kosovu, 1.226.736 ili 77,4% stanovništva); 1.339.729 Makedonaca ili 6% stanovništva (najviše u Makedoniji, 1.279.323 ili 67% stanovništva); 579.023 Crnogoraca ili 2,6% stanovništva (najviše u Crnoj Gori, 400.488 ili 68,5% stanovništva); 426.866 Mađara ili 1,9% stanovništva (najviše u Vojvodini, 385.356 ili 18,9% stanovništva); 1.219.045 Jugoslavena ili 5,4 % stanovništva (najviše u Srbiji, 441.941 ili 4,7% stanovništva) i drugih.^[50]

Popis stanovništva 1991.

Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1948.

Glavni članak: Popis stanovništva 1991. u SFRJ

Stanovništvo^[51]

• Slovenija - 1.962.606
• Hrvatska - 4.760.344
• BiH - 4.364.574
• Crna Gora - 615.267
• Makedonija - 2.033.964
• Srbija - 9.791.475 (Kosovo 1.954.747, Uža Srbija 5.824.211, Vojvodina 2.012.517)
• Jugoslavija - 23.528.230

Od ukupnog broja stanovnika, narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 8.526.872 (36,2 %), Hrvati 4.636.700 (19,7 %), Bošnjaci 2.353.002 (10,0 %), Albanci 2.178.393 (9,3 %), Slovenci 1.760.460 (7,5 %), Makedonci 1.372.272 (5,8 %), Crnogorci 539.262 (2,3 %), Mađari 378.997 (1,6 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%) i drugi.^[1][52]

Ipak, zbog prilika usred raspada SFRJ, i sam popis bio je kaotičan tako da su pojedine republike objavile tek preliminarne rezultate bez detaljnijih analiza, dok su Albanci na Kosovu bojkotirali popis.^[1]

Nadopunjen popis 1991.

Stanovništvo

• Slovenija - 1.965.986
• Hrvatska - 4.784.265
• BiH - 4.377.033
• Crna Gora - 615.035
• Makedonija - 2.033.964 (1994. ponovljen popis, 1.936.877 stanovnika)
• Srbija - 9.778.991 (Uža Srbija 5.808.906, Vojvodina 2.031.992)
• Jugoslavija - 23.542.815

Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1981.

Prosječan broj članova	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.
BiH	5,15	5,04	4,64	4,41	4,00
Crna Gora	4,51	4,56	4,43	4,34	4,09
Hrvatska	4,94	3,81	3,56	3,43	3,23
Sjeverna Makedonija	5,27	5,30	5,02	4,68	4,39
Slovenija	3,78	3,66	3,47	3,35	3,18
Srbija	4,39	4,32	3,96	3,76	3,63
Jugoslavija	4,37	4,29	3,99	3,82	3,62

^[53]

Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981.

Republike	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.
BiH	2.563.767(16,2%)	2.847.459(16,8%)	3.277.948(17,6%)	3.746.111(18,3%)	4.124.256(18,4%)
Crna Gora	377.189(2,4%)	419.873(2,5%)	471.894(2,5%)	529.604(2,6%)	584.310(2,6%)
Hrvatska	3.779.858(24%)	3.936.022(23,2%)	4.159.696(22,4%)	4.426.221(21,6%)	4.601.469(20,5%)
Sjeverna Makedonija	1.152.986(7,3%)	1.304.514(7,7%)	1.406.003(7,6%)	1.647.308(8%)	1.909.136(8,5%)
Slovenija	1.439.800(9,1%)	1.504.427(8,8%)	1.591.523(8,6%)	1.727.137(8,4%)	1.891.864(8,4%)
Srbija	6.527.966(41,4%)	6.979.154(41,2%)	7.642.227(41,2%)	8.446.591(41,2%)	9.313.676(41,5%)
Jugoslavija	15.841.566 (100%)	16.991.449 (100%)	18.549.291 (100%)	20.522.972 (100%)	22.424.711 (100%)

Narodni sastav od 1948. do 1981.

Narodnosti	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.
Srbi	6.547.117(41,5%)	7.065.923(41,7%)	7.806.152(42,1%)	8.143.246(39,7%)	8.140.452(36,3%)
Hrvati	3.784.353(24%)	3.975.550(23,5%)	4.293.809(23,1%)	4.526.782(22,1%)	4.428.005(19,7%)
Bošnjaci	808.921(5,1%)	998.698(5,9%)	972.940(5,2%)	1.729.932(8,4%)	1.999.957(8,9%)
Slovenci	1.415.432(9%)	1.487.100(8,8%)	1.589.211(8,6%)	1.678.032(8,2%)	1.753.554(7,8%)
Albanci	750.431(4,8%)	754.245(4,5%)	914.733(4,9%)	1.309.523(6,4%)	1.730.364(7,7%)
Makedonci	810.126(5,1%)	893.247(5,3%)	1.045.513(5,6%)	1.194.784(5,8%)	1.339.729(6%)
Jugoslavija[54]	15.772.098 (100%)	16.936.573 (100%)	18.549.291 (100%)	20.522.972 (100%)	22.424.711 (100%)

Vitalna statistika

Vitalna statistika SFRJ od 1947. do 1991.

	Stanovništvo sredinom godine	Živorođeni	Umrli	Prirodna promjena	Stopa nataliteta	Stopa mortaliteta	Prirodni priraštaj	Stopa ukupnog fertiliteta	Žensko fertilno stanovništvo (15-49 godina)
1947	15.679.000	416.799	199.902	216.897	26,6	12,7	13,8
1948	15.901.032	446.634	214.015	232.619	28,1	13,5	14,6
1949	16.133.000	483.663	217.180	266.483	30,0	13,5	16,5
1950	16.339.860	492.993	212.165	280.828	30,2	13,0	17,2	3,77	4.411.195
1951	16.578.223	446.254	234.689	211.565	26,9	14,2	12,8	3,32	4.455.670
1952	16.793.498	498.172	197.520	300.652	29,7	11,8	17,9	3,65	4.500.131
1953	17.048.601	484.139	211.790	272.349	28,4	12,4	16,0	3,41	4.544.601
1954[55]	17.284.632	493.567	187.521	306.046	28,6	10,8	17,7	3,40	4.600.326
1955[56]	17.522.438	471.394	199.982	271.412	26,9	11,4	15,5	3,18	4.656.054
1956	17.690.580	460.235	198.497	261.738	26,0	11,2	14,8	3,04	4.711.776
1957	17.865.515	426.701	190.334	236.367	23,9	10,7	13,2	2,77	4.745.520
1958	18.034.999	432.399	166.801	265.598	24,0	9,2	14,7	2,79	4.749.438
1959	18.226.203	424.276	180.747	243.529	23,3	9,9	13,4	2,76	4.708.379
1960[57]	18.402.257	432.595	182.693	249.902	23,5	9,9	13,6	2,83	4.689.628
1961	18.592.567	422.180	167.447	254.733	22,7	9,0	13,7	2,78	4.670.880
1962	18.815.935	413.093	186.843	226.250	22,0	9,9	12,0	2,68	4.766.916
1963	19.036.409	407.406	169.744	237.662	21,4	8,9	12,5	2,64	4.804.648
1964	19.260.364	401.104	181.255	219.849	20,8	9,4	11,4	2,62	4.861.010
1965[58]	19.489.605	408.158	170.549	237.609	20,9	8,8	12,2	2,69	4.938.773
1966	19.739.122	399.802	159.570	240.232	20,3	8,1	12,2	2,64	5.043.670
1967	19.960.120	389.640	174.060	215.580	19,5	8,7	10,8	2,55	5.176.374
1968	20.121.246	382.543	174.800	207.743	19,0	8,7	10,3	2,47	5.291.934
1969	20.251.498	382.764	188.693	194.071	18,9	9,3	9,6	2,43	5.421.866
1970[59]	20.386.272	363.278	181.843	181.435	17,8	8,9	8,9	2,27	5.492.906
1971	20.579.890	375.762	179.113	196.649	18,3	8,7	9,6	2,38	5.458.432
1972	20.797.221	380.743	190.578	190.165	18,3	9,2	9,1	2,36	5.518.843
1973	21.008.154	379.051	180.997	198.054	18,0	8,6	9,4	2,31	5.575.065
1974	21.223.359	382.947	177.691	205.256	18,0	8,4	9,7	2,29	5.596.395
1975[60]	21.441.297	388.037	184.907	203.130	18,1	8,6	9,5	2,28	5.651.830
1976	21.674.043	392.364	182.965	209.399	18,1	8,4	9,7	2,26	5.684.130
1977	21.900.681	384.637	182.803	201.834	17,6	8,3	9,2	2,19	5.706.563
1978	22.121.687	381.387	191.087	190.300	17,2	8,6	8,6	2,16	5.720.058
1979	22.297.376	378.803	190.304	188.499	17,0	8,5	8,5	2,13	5.748.224
1980[61]	22.359.500	382.120	197.369	184.751	17,1	8,8	8,3	2,14	5.776.387
1981	22.499.154	369.047	201.201	167.846	16,4	8,9	7,5	2,09	5.706.892
1982	22.646.153	378.814	203.272	175.542	16,7	9,0	7,8	2,14	5.686.451
1983	22.800.697	374.610	218.980	155.630	16,4	9,6	6,8	2,11	5.704.798
1984	22.954.868	377.362	214.725	162.637	16,4	9,4	7,1	2,11	5.729.944
1985[62]	23.121.383	366.629	212.883	153.746	15,9	9,2	6,6	2,05	5.764.187
1986	23.259.342	359.626	213.149	146.477	15,5	9,2	6,3	2,00	5.830.545
1987	23.393.494	359.338	214.666	144.672	15,4	9,2	6,2	2,00	5.820.653
1988	23.526.195	356.268	213.466	142.802	15,1	9,1	6,1	1,98	5.838.991
1989	23.594.157	336.394	215.483	120.911	14,3	9,1	5,1	1,88	5.895.545
1990[63][64]	23.657.623	335.152	212.148	123.004	14,2	9,0	5,2	1,87	5.922.912
1991[65]	23.532.279	325.922	221.929	103.993	13,8	9,4	4,4	1,94	5.669.046
	Stanovništvo sredinom godine	Živorođeni	Umrli	Prirodna promjena	Stopa nataliteta	Stopa mortaliteta	Prirodni priraštaj	Stopa ukupnog fertiliteta	Žensko fertilno stanovništvo (15-49 godina)

Brakovi i razvodi u SFRJ od 1947. do 1991.

	Stanovništvo sredinom godine	Broj sklopljenih brakova	Broj razvoda	Stopa sklopljenih brakova	Stopa razvoda	Stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova
1947	15.679.000	205.835	20.915	13,1	1,3	101,6
1948	15.901.032	203.822	24.586	12,8	1,5	120,6
1949	16.133.000	184.078	16.985	11,4	1,1	92,3
1950	16.339.860	185.965	17.879	11,4	1,1	96,1
1951	16.578.223	170.133	15.538	10,3	0,9	91,3
1952	16.793.498	176.055	12.359	10,5	0,7	70,2
1953	17.048.601	167.940	16.020	9,9	0,9	95,4
1954	17.284.632	171.547	16.053	9,9	0,9	93,6
1955	17.522.438	162.711	19.389	9,3	1,1	119,2
1956	17.690.580	156.379	19.336	8,8	1,1	123,6
1957	17.865.515	154.970	20.421	8,7	1,1	131,8
1958	18.034.999	170.242	21.856	9,4	1,2	128,4
1959	18.226.203	163.572	21.483	9,0	1,2	131,3
1960	18.402.257	168.120	22.085	9,1	1,2	131,4
1961	18.592.567	168.510	21.532	9,1	1,2	127,8
1962	18.815.935	162.672	21.198	8,6	1,1	130,3
1963	19.036.409	157.909	21.328	8,3	1,1	135,1
1964	19.260.364	166.998	21.405	8,7	1,1	128,2
1965	19.489.605	174.301	21.649	8,9	1,1	124,2
1966	19.739.122	168.789	23.042	8,6	1,2	136,5
1967	19.960.120	169.282	20.840	8,5	1,0	123,1
1968	20.121.246	170.470	20.984	8,5	1,0	123,1
1969	20.251.498	174.507	20.178	8,6	1,0	115,6
1970	20.386.272	182.704	20.473	9,0	1,0	112,1
1971	20.579.890	183.916	21.347	8,9	1,0	116,1
1972	20.797.221	186.156	22.040	9,0	1,1	118,4
1973	21.008.154	183.665	23.221	8,7	1,1	126,4
1974	21.223.359	181.192	24.802	8,5	1,2	136,9
1975	21.441.297	180.046	25.137	8,4	1,2	139,6
1976	21.674.043	174.918	24.431	8,1	1,1	139,7
1977	21.900.681	178.783	22.990	8,2	1,0	128,6
1978	22.121.687	178.819	24.180	8,1	1,1	135,2
1979	22.297.376	176.310	21.952	7,9	1,0	124,5
1980	22.359.500	171.439	22.583	7,7	1,0	131,7
1981	22.499.154	173.036	22.557	7,7	1,0	130,4
1982	22.646.153	172.359	22.715	7,6	1,0	131,8
1983	22.800.697	171.906	22.127	7,5	1,0	128,7
1984	22.954.868	167.789	22.260	7,3	1,0	132,7
1985	23.121.383	163.022	23.952	7,1	1,0	146,9
1986	23.259.342	160.277	22.557	6,9	1,0	140,7
1987	23.393.494	163.469	22.907	7,0	1,0	140,1
1988	23.526.195	160.419	23.127	6,8	1,0	144,2
1989	23.594.157	158.544	22.761	6,7	1,0	143,6
1990	23.657.623	146.975	20.551	6,2	0,9	139,8
1991	23.532.279	134.826	17.551	5,7	0,7	130,2
	Stanovništvo sredinom godine	Broj sklopljenih brakova	Broj razvoda	Stopa sklopljenih brakova	Stopa razvoda	Stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova

Promjene

Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.

Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo a bilo je i složene narodne strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42,1 %). Najviše se promijenio udio Albanaca, čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih 1991. bilo više od 2,17 milijuna. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353.Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše albanaca, Kosovo, je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila, ali je i ono doživjelo velik pad stope plodnosti u 21. stoljeću. Jugoslavensko stanovništvo polagano je starjelo: prosječna starost stanovnika je bila je samo 24 godine 1950-ih^[26] da bi 1980-ih bila deset godina više.

Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a u Kosovu za čak 166 %. Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.

1981. najveći gradovi su bili Beograd (1.087.915 stanovnika), Zagreb (648.586 stanovnika), Skopje (408.143 stanovnika), Sarajevo (319.017 stanovnika) i Ljubljana (224.817 stanovnika).^[66] Broj stambenih jedinica i/ili kuća povećao se sa 2,4 milijuna 1921. na 6,1 milijuna 1981. godine.^[67]

Od 22,4 milijuna stanovnika, Srpskohrvatski jezik je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72.9 % stanovništva, Slovenski 1.761.393 stanovnika ili 7,9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7,8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6,1 % a ostalih 5,3 % je govorilo drugm jezicima.^[68] Nepismenih je 1953. bilo 25,4 %, 1971. 15,1 % da bi 1981. taj udio smanjen na 9,5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su Kosovo sa 17,6 % i Bosna sa 14,5 % stanovništva.^[69]

Nakon raspada SFRJ

Iako su neki demografski analitičari početkom 1980-ih procjenjivali da će stanovništvo Jugoslavije do 2000. narasti do 25,65 milijuna stanovnika,^[70] počevši od 1990-ih i prelaska država u neovisnost i kapitalistički sustav, primjećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda, tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031). Nakon raspada SFRJ i ratova, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Borislav Radović procjenjuje da su ratovi prouzročili 3.725.300 izbjeglica ili raseljenih, od kojih je jedan dio trajno napustio područje bivše Jugoslavije i otišao živjeti u inozemstvo.Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je brojala 7.498.001 stanovnika,Hrvatska 4.437.460,^[71] Slovenija 1.964.036,^[72] Sjeverna Makedonija 2.022.547,^[73] Crna Gora 620.145^[74] dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.

Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema siteu GeoHive, Federacija Bosne i Hercegovine je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt Brčko 43.516 a Republika Srpska 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja. Nationsencyclopedia procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u srpnju 2001. imala 3.922.205 stanovnika^[75] The World Factbook je također procjenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika.^[76] S druge strane, Svjetska banka i Međunarodna Energetska Agencija procjenile da je BiH 2001. imala oko 4,06 milijuna stanovnika, zasnovano na analizi podataka o potrošnji energije te države.^[77]

BBC procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2 milijuna stanovnika.^[78] S druge strane, Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju daje procjenu da je tada Kosovo imalo do 2,4 milijuna žitelja.

Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 milijuna i 2 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 milijuna i 2,4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.

Ekonomsko stanje država uglavnom se pogoršalo. Hrvatska je u socijalizmu SFRJ bila zemlja visoke zaposlenosti i niske nezaposlenosti, dok je – otkako je prešla na liberalni kapitalizam – postala zemljom niske zaposlenosti i visoke nezaposlenosti. 1952. zaposlenih je bilo oko 500.000 osoba, a nezaposlenih samo 14.000. 1971. godine nezaposlenih je u Hrvatskoj bilo 40.000, (iako su mnogi posao nalazili i na "privremenom radu" u inozemstvu), a 1990., samo 160.000 osoba. 2011., samostalna Hrvatska imala je oko 300.000 nezaposlenih.^[79] Zbog loše ekonomske situacije, na prostorima bivše Jugoslavije zabilježen je sve veći broj odlaska stanovništva na rad u inozemstvo, što je dodatno pogoršalo demografsku sliku republika.

Vitalna statistika od raspada SFRJ

^{[80] [81] [82] [83] [84] [85] [86] [87] [88] [89] [90]}

	Stanovništvo sredinom godine	Živorođeni	Umrli	Prirodna promjena	Stopa nataliteta	Stopa mortaliteta	Prirodni priraštaj	Stopa ukupnog fertiliteta	Žensko fertilno stanovništvo (15-49 godina)
19921)	19.093.910	241.009	193.027	47.982	12,6	10,1	2,5	1,81	4.587.453
19931)	19.028.602	241.687	193.845	47.842	12,7	10,2	2,5	1,82	4.599.657
19941)	18.967.461	239.163	189.950	49.213	12,6	10,0	2,6	1,80	4.614.649
19951)	18.906.042	241.820	193.377	48.443	12,8	10,2	2,6	1,82	4.644.106
1996	22.418.439	288.279	222.215	66.064	12,9	9,9	2,9	1,84	5.529.314
1997	22.386.266	282.599	227.208	55.391	12,6	10,1	2,5	1,80	5.535.115
1998	22.254.224	266.468	229.710	36.758	12,0	10,3	1,7	1,71	5.514.073
1999	22.131.334	253.555	230.670	22.885	11,5	10,4	1,0	1,63	5.491.127
2000	22.012.836	252.432	233.138	19.294	11,5	10,6	0,9	1,64	5.464.536
2001	21.905.623	247.883	226.415	21.468	11,3	10,3	1,0	1,61	5.438.762
2002	21.832.507	244.577	232.015	12.562	11,2	10,6	0,6	1,60	5.415.880
2003	21.760.178	238.054	238.117	-63	10,9	10,9	0,0	1,56	5.378.295
2004	21.686.268	236.589	234.872	1.717	10,9	10,8	0,1	1,55	5.341.344
2005	21.651.961	233.114	242.763	-9.649	10,8	11,2	-0,4	1,53	5.300.025
2006	21.607.654	228.716	236.171	-7.455	10,6	10,9	-0,3	1,51	5.266.493
2007	21.602.063	226.270	240.402	-14.132	10,5	11,1	-0,7	1,50	5.233.557
2008	21.587.543	234.278	238.583	-4.305	10,9	11,1	-0,2	1,56	5.201.891
2009	21.590.089	237.747	241.825	-4.078	11,0	11,2	-0,2	1,59	5.169.753
2010	21.574.677	232.918	240.801	-7.883	10,8	11,2	-0,4	1,57	5.136.236
2011	21.518.638	218.047	239.896	-21.849	10,1	11,1	-1,0	1,49	5.066.856
2012	21.493.322	222.150	242.318	-20.168	10,3	11,3	-0,9	1,53	5.035.415
2013	21.458.433	217.095	237.659	-20.564	10,1	11,1	-1,0	1,50	4.996.561
2014	21.400.256	214.380	240.030	-25.650	10,0	11,2	-1,2	1,50	4.955.821
2015	21.299.117	208.503	250.585	-42.082	9,8	11,8	-2,0	1,47	4.900.318
2016	21.216.274	206.588	243.510	-36.922	9,7	11,5	-1,7	1,48	4.854.833
2017	21.136.897	204.340	250.723	-46.383	9,7	11,9	-2,2	1,48	4.807.719
2018	21.063.396	201.191	247.312	-46.121	9,6	11,7	-2,2	1,48	4.760.976
2019	21.003.163	196.920	248.548	-51.628	9,4	11,8	-2,5	1,47	4.710.257
	Stanovništvo sredinom godine	Živorođeni	Umrli	Prirodna promjena	Stopa nataliteta	Stopa mortaliteta	Prirodni priraštaj	Stopa ukupnog fertiliteta	Žensko fertilno stanovništvo (15-49 godina)
1) Statistika od 1992. do 1995. godine ne uključuje podatke za Bosnu i Hercegovinu.

Brakovi i razvodi od raspada SFRJ

	Stanovništvo sredinom godine	Broj sklopljenih brakova	Broj razvoda	Stopa sklopljenih brakova	Stopa razvoda	Stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova
19921)	19.093.910	110.205	13.356	5,8	0,7	121,2
19931)	19.028.602	109.168	14.659	5,7	0,8	134,3
19941)	18.967.461	107.819	14.170	5,7	0,7	131,4
19951)	18.906.042	108.778	14.493	5,8	0,8	133,2
1996	22.418.439	124.066	15.332	5,5	0,7	123,6
1997	22.386.266	125.473	16.698	5,6	0,7	133,1
1998	22.254.224	124.267	17.029	5,6	0,8	137,0
1999	22.131.334	123.738	16.213	5,6	0,7	131,0
2000	22.012.836	127.536	18.702	5,8	0,8	146,6
2001	21.905.623	124.876	19.754	5,7	0,9	158,2
2002	21.832.507	129.179	22.118	5,9	1,0	171,2
2003	21.760.178	127.019	20.395	5,8	0,9	160,6
2004	21.686.268	127.410	21.208	5,9	1,0	166,5
2005	21.651.961	121.375	20.406	5,6	0,9	168,1
2006	21.607.654	122.956	20.162	5,7	0,9	164,0
2007	21.602.063	129.528	21.183	6,0	1,0	163,5
2008	21.587.543	126.441	19.805	5,9	0,9	156,6
2009	21.590.089	125.209	20.542	5,8	1,0	164,1
2010	21.574.677	119.129	19.490	5,5	0,9	163,6
2011	21.518.638	116.577	22.210	5,4	1,0	190,5
2012	21.493.322	114.573	21.599	5,3	1,0	188,5
2013	21.458.433	111.595	22.704	5,2	1,1	203,4
2014	21.400.256	114.548	23.368	5,4	1,1	204,0
2015	21.299.117	117.066	24.824	5,5	1,2	212,1
2016	21.216.274	114.489	25.170	5,4	1,2	219,8
2017	21.136.897	116.669	24.750	5,5	1,2	212,1
2018	21.063.396	116.843	25.019	5,5	1,2	214,1
2019	21.003.163	115.604	25.732	5,5	1,2	222,6
	Stanovništvo sredinom godine	Broj sklopljenih brakova	Broj razvoda	Stopa sklopljenih brakova	Stopa razvoda	Stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova
1)Statistika od 1992. do 1995. godine ne uključuje podatke za Bosnu i Hercegovinu.

2011. godine

Trend smanjivanja stanovništva nastavljen je i 2011. Slovenija je te godine imala 2.050.189 stanovnika,^[91] Hrvatska 4.284.889,^[92] Srbija (bez Kosova) 7.182.862 stanovnika,^[93] Kosovo 1.739.825^[94] a Crna Gora 620.029 stanovnika.^[95] Prema podacima popisa stanovništva iz 2013., Bosna i Hercegovina je imala 3.531.159 stanovnika.^[96] U okviru BiH , prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federacija Bosne i Hercegovine je prema rezultatima popisa imala 2.219.220 stanovnika, Republika Srpska 1.228.243 stanovnika, dok je Brčko Distrikt imao 83.516 stanovnika. Republika Srpska nije priznala rezultate popisa, pa je odlučila da objavi sopstvene podatke o broju stanovnika za svoju teritoriju, pa prema podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku u Srpskoj je živjelo 1.170.342 stanovnika.^[97] Jedina država za čiji se broj stanovnika još uvijek ne zna točan broj je Sjeverna Makedonija, u kojoj je prekinut popis stanovništva 2011. zbog optužbi za falsificiranje broja stanovnika albanske zajednice.Procjenjuje se da je Sjeverna Makedonija 2011. godine brojala 2.058.539 žitelja.^[98] Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2011.-2013. živjelo oko 21.467.500 stanovnika, ili oko četiri do sedam % manje nego prije 10 godina.

2018. godine

Tijekom druge decenije 21. stoljeća nastavljen je trend opadanja stanovništva na prostoru bivše Jugoslavije. To se dešava kroz, s jedne strane, ubrzan pad nataliteta i stoga povećanje negativne stope prirodnog priraštaja i s druge strane, kroz ubrzano iseljavanje tijekom ove decenije. Prema procjenama zavoda za statistiku zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije, sredinom 2018. godine u Sloveniji je živjelo 2.070.050 stanovnika,^[99] Hrvatska je imala 4.087.843 stanovnika,^[100] Srbija (bez Kosova) 6.982.604 stanovnika,^[101] Kosovo 1.797.086,^[102] Crna Gora 622.227 stanovnika,^[103] BiH 3.427.369 (Federacija BiH 2.196.233,^[104] Republika Srpska 1.147.902,^[105] a Brčko Distrikt 83.234 stanovnika), a Sjeverna Makedonija 2.076.217 stanovnika. Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2018. godine živjelo 21.063.396 stanovnika, što predstavlja za oko 2,5 milijuna stanovnika manje nego na popisu 1991. godine. Tačan broj stanovnika zemalja bivše Jugoslavije će se saznati na popisima koji su planirani za 2021. godinu u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini u kojoj popis neće biti održan prije 2023. godinu.^[106]

U 2018. godini na prostoru bivše Jugoslavije rođeno je 201.191 beba i broj rođenih se iz godine u godinu smanjuje. 1950. godine rođene su 492.993 bebe, što je za oko 2,5 puta više nego što se rodilo 2018. godine. 1950. stopa nataliteta u SFRJ je iznosila 30,2 promila, stopa prirodnog priraštaja je iznosila 17,2 promila , a stopa fertiliteta je iznosila 3,77. U 2018. godini stopa nataliteta je iznosila 9,2 promila, stopa prirodnog priraštaja je bila negativna i iznosila je -2,2 promila, a stopa fertiliteta 1,48 što je nedovoljno za prosto obnavljanje stanovništva.

Veliki pad nataliteta dogodio se u svim zemljama bivše SFRJ. U Srbiji se 1950. godine rodilo 163.297 djece, dok je 2018. rođeno skoro 100.000 djece manje, 63.975. U Hrvatskoj je broj rođenih 1950. bio 95.174, a 2018. samo 36.945 beba, u Sjevernoj Makedoniji 1950. 49.560, a 2018. 21.333, dok je u BiH 1950. rođeno 102.680, a 2018. samo 29.328 rođene djece. Kosovo je imalo nagli pad rođenih u posljednjih 30 godina. 1988. rodilo se 56.283 beba, i ta godina je bila godina sa najvećim brojem rođenih beba na Kosovu. Međutim, 30 godina kasnije, 2018. godine, rodilo se samo 22.761 beba, što je pad za oko 60% rođenih. Na Kosovo je početkom pedesetih godina svaka žena rađala u prosjeku oko sedmoro djece sa stopom rađanja od preko 45 promila, osamdesetih oko četvoro djece sa stopom rađanja od 30 promila, dok je 2018. stopa fertiliteta iznosila samo 1,6 djece po ženi, a stopa rađanja 12,7 promila. Zemlja sa najvišom stopom fertiliteta je Crna Gora i ona iznosi 1,76 djece po ženi. Najniža stopa fertiliteta zbilježena je u Bosni i Hercegovini i iznosi 1,29.

Jedna od stvari koja dodatno opterećuje lošu demografsku situaciju je drastično povećana stopa razvoda brakova. U 2018. zabilježena su ukupno 116.843 braka i 25.019 razvoda, a stopa razvoda je iznosila 214,1 na 1000 brakova. U Kraljevini Jugoslaviji je stopa razvoda u prosjeku iznosila oko 50 na 1000 brakova, a u SFRJ u prosjeku oko 120-140 na 1000 brakova. Najveća stopa razvoda u 2018. godini je zabilježena u Sloveniji i Hrvatskoj i iznosi 323,5 na 1000 brakova za Sloveniju , odnosno 307,5 na 1000 brakova za Hrvatsku. Najmanja stopa razvoda je na Kosovu i iznosi 59,2 na 1000 brakova, što je ujedno i najniža stopa razvoda u Evropi.

Vitalna statistika 2018. godine

Države	Stanovništvo sredinom godine	Živorođeni	Umrli	Prirodna promjena	Stopa nataliteta	Stopa mortaliteta	Prirodni priraštaj	Stopa ukupnog fertiliteta	Žensko fertilno stanovništvo (15-49 godina)
Bosna i Hercegovina	3.427.369	29.328	37.237	-7.909	8,6	10,9	-2,3	1,29	789.815
Federacija Bosne i Hercegovine[107]	2.196.233	18.899	21.442	-2.543	8,6	9,8	-1,2	1,25	522.788
Republika Srpska[108][109]	1.147.902	9.568	14.763	-5.195	8,3	12,9	-4,5	1,37	247.599
Brčko Distrikt [110]	83.234	861	1.032	-171	10,3	12,4	-2,1	1,58	19.428
Crna Gora[111]	622.227	7.264	6.504	760	11,7	10,5	1,2	1,76	144.894
Hrvatska[112]	4.087.843	36.945	52.706	-15.761	9,0	12,9	-3,9	1,47	875.747
Kosovo[113]	1.797.086	22.761	8.998	13.763	12,7	5,0	7,7	1,60	489.345
Sjeverna Makedonija [114]	2.076.217	21.333	19.727	1.606	10,3	9,5	0,8	1,43	507.275
Slovenija [115]	2.070.050	19.585	20.485	-900	9,5	9,9	-0,4	1,61	430.225
Srbija [116]	6.982.604	63.975	101.655	-37.680	9,2	14,6	-5,4	1,48	1.523.675
Jugoslavija	21.063.396	201.191	247.312	-46.121	9,6	11,7	-2,2	1,48	4.760.976

Brakovi i razvodi u 2018. godini

Države	Stanovništvo sredinom godine	Broj sklopljenih brakova	Broj razvoda	Stopa sklopljenih brakova	Stopa razvoda	Stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova
Bosna i Hercegovina	3.427.369	19.659	3.084	5,7	0,9	156,9
Federacija Bosne i Hercegovine	2.196.233	13.061	1.823	5,9	0,8	139,6
Republika Srpska	1.147.902	5.966	963	5,2	0,8	161,4
Brčko Distrikt	83.234	632	298	7,6	3,6	471,5
Crna Gora	622.227	3.321	849	5,3	1,4	255,6
Hrvatska	4.087.843	19.921	6.125	4,9	1,5	307,5
Kosovo	1.797.086	16.871	999	9,4	0,6	59,2
Sjeverna Makedonija	2.076.217	13.494	1.620	6,5	0,8	120,1
Slovenija	2.070.050	7.256	2.347	3,5	1,1	323,5
Srbija	6.982.604	36.321	9.995	5,2	1,4	275,2
Jugoslavija	21.063.396	116.843	25.019	5,5	1,2	214,1

Prosječna starost stanovništva 2018. godine po republikama

Države	Slovenija	Hrvatska	Srbija	Bosna i Hercegovina	Crna Gora	Sjeverna Makedonija	Kosovo
Prosječna starost (u godinama)[117]	44,5	43,0	42,6	42,1	40,7	37,9	29,1

Uz ubrzani pad nataliteta, drugi razlog pada broja stanovnika je i visoka stopa iseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije.^[118] Prema podacima Eurostata, u 2018. godini u zemlje Evropske Unije emigriralo je 53.500 stanovnika BiH, 51.000 stanovnika Srbije, 34.500 stanovnika Kosova, 24.300 stanovnika Sjeverne Makedonije i 3.000 stanovnika Crne Gore.^{[119] [120]} Prema podacima Državnog zavoda za statistiku^[121] u 2018. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 26.029 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39.515 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -13.486. Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije^[122] u 2018. u Republiku Sloveniju iz inozemstva se doselilo 28.455 osoba, a u inozemstvo se odselilo 13.527 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Slovenije s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je +14.928 osoba, što znači da je Slovenija jedina zemlja u bivšoj Jugoslaviji koja ima pozitivan migracioni saldo. Zbog velike emigracije, posebno mladih, došlo je do smanjenja stope nezaposlenosti, koja je bila vrlo visoka. Ali također, uslijed velikih emigracija i lošeg nataliteta, došlo je do drastičnih promjena u starosnoj strukturi stanovništva, što je rezultiralo da se prosječna starost stanovništva, zajedno sa udjelom starijih osoba i umirovljenika, drastično povećala. Skoro u svim zemljama bivše SFRJ prosječna starost je preko 40 godina. Sve to je dovelo do toga da se u određenim zanimanjima javio deficit radne snage, pa su neke zemlje odlučile da uvoze radnu snagu iz inozemstva. Taj je proces najizraženiji u Sloveniji, koja uvozi radnu snagu, uglavnom iz BiH, ali i iz ostalih zemalja bivše SFRJ.^[123] Hrvatska je također posljednjih godina počela uvoziti radnu snagu, uglavnom iz zemalja regiona.^[124] Te su dvije zemlje počele u manjoj mjeri da uvoze radnu snagu i iz drugih regiona svijeta, kao što su Azija,Latinska Amerika i Afrika, u kojima je stanovništvo u porastu i taj proces imigracije strane radne snage će se povećati u budućnosti.^[125] Druge zemlje bivše Jugoslavije ne uvoze radnu snagu u većoj mjeri, ali zbog nedostatka radne snage i starenja stanovništva, procjena je da će u skorijoj budućnosti i one morati da uvoze radnike iz raznih dijelova svijeta. ^{[126] [127]}

Bilješke

1. Baltic 2007, str. 25-26
2. FAO 1996, str. 4 sfn error: no target: CITEREFFAO1996 (help)
3. Eberhardt 2003, str. 382
4. „Popis 1931. godine”.
5. „Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1929”.
6. „Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1937”.
7. „Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1938-1939”.
8. „Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1940”.
9. Vladimir Žerjavić. „Yugoslavia: Manipulations with the Numbers of Second World War Victims”. Hrvatski informativni centar. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-16. Pristupljeno 23. kolovoza 2013.
10. Šimek-Škoda 1948, str. 153
11. Mitologija, politika i istorija na blajburškom polju Milivoj Bešlin 13. maj 2017. Pristupljeno 30. juni 2017.
12. Thomas 2014: str. 24
13. Myers & Campbell 1954: str. 20
14. Yugoslav Survey 1992, str. 3
15. Petričević 1983, str. 165
16. Petričević 1983, str. 127
17. Petričević 1983, str. 146
18. Jordan 1989, str. 27
19. Kasapović 2005, str. 81
20. Eberhardt 2003, str. 410
21. Feldbauer 1988., str. 117
22. Šimek-Škoda 1948, str. 155
23. Seferagić 1988, str. 96
24. Bierbaum, str. 278
25. Bieber 1999, str. 75
26. Iwańska 1955, str. 39
27. „FNRJ - Aktivno stanovništvo po vrstama djelatnosti”. stat.si. Pristupljeno 4. listopada 2013.^{[mrtav link]}
28. David 1962, str. 42
29. Centar za demografsko istraživanje 1974., str. 40
30. Feldbauer 1988., str. 118
31. Rakičević 1968, str. 33
32. Krleža (VI) 1969, str. 114
33. Krleža (III) 1969, str. 95
34. Krleža (I) 1969, str. 125
35. Krleža (IV) 1969, str. 196
36. Statistički ured Slovenije (2002). „7. Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002”. stat.si. Pristupljeno 22. kolovoza 2013.^{[mrtav link]}
37. Krleža (III) 1969, str. 335
38. Allcock 2000, str. 82
39. Centar za demografsko istraživanje 1974., str. 42
40. Centar za demografsko istraživanje 1974., str. 52
41. Centar za demografsko istraživanje 1974., str. 53
42. „1-3. Stanovi prema godini izgradnje i kvalitetu”. stat.si. Pristupljeno 9. rujna 2013.^{[mrtav link]}
43. Centar za demografsko istraživanje 1974., str. 56
44. Centar za demografsko istraživanje 1974., str. 63
45. Danmarks statistik 1984, str. 570
46. Feldbauer 1988., str. 113
47. Feldbauer 1988., str. 114
48. Feldbauer 1988., str. 115
49. Feldbauer 1988., str. 120
50. Feldbauer 1988., str. 123
51. Lozny 2011, str. 378
52. Yugoslav Survey 1992, str. 12
53. Feldbauer 1988., str. 119
54. Feldbauer 1988., str. 124
55. „Statistički godišnjak FNRJ, 1954”.
56. „Statistički godišnjak FNRJ, 1955”.
57. „Statistički godišnjak FNRJ, 1960”.
58. „Statistički godišnjak SFRJ, 1965”.
59. „Statistički godišnjak SFRJ, 1970”.
60. „Statistički godišnjak SFRJ, 1975”.
61. „Statistički godišnjak SFRJ, 1980”.
62. „Statistički godišnjak SFRJ, 1985”.
63. „Statistički godišnjak SFRJ, 1990”.
64. „Demografska statistika 1990, Jugoslavija”.
65. „Statistički godišnjak SFRJ, 1991”.
66. Feldbauer 1988., str. 124, 125, 126
67. Allcock 2000, str. 355
68. Feldbauer 1988., str. 124
69. Feldbauer 1988., str. 118
70. Feldbauer 1988., str. 114
71. „Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.”. Državni zavod za statistiku RH.
72. Magone 2010, str. 134
73. „Population”. Statistički ured Republike Sjeverne Makedonije. Pristupljeno 22. kolovoza 2013.
74. Ujedinjeni narodi 2010, str. 10
75. Valentin Hadjiyski. „BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overview”. Nationsencyclopedia. Pristupljeno 1. lipnja 2011.
76. Powell 2009, str. 32
77. „Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB): Bosnia and Herzegovina”. Međunarodna atomska energetska agencija. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2010-01-16. Pristupljeno 2013-08-22.
78. BBC News (23. prosinca 2005). „Muslims in Europe: Country guide”. bbc.co.uk. Pristupljeno 1. lipnja 2011.
79. Ivo Jakovljević (17. rujna 2011). „Hrvatska u Jugoslaviji ostvarivala bolje gospodarske rezultate nego danas”. Novi list. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-01. Pristupljeno 24. kolovoza 2013.
80. „Eurostat/Database/Population and social conditions/Demography and migration(demo)”.
81. „Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - novi sajt”.
82. „Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - stari sajt”. Arhivirano iz originala na datum 2020-05-11. Pristupljeno 2020-05-17.
83. „Federalni zavod za statistiku”.
84. „Zavod za statistiku Republike Srpske”.
85. „Državni zavod za statistiku - Republika Hrvatska”.
86. „Agencija za statistiku Kosova”. Arhivirano iz originala na datum 2020-06-01. Pristupljeno 2020-05-17.
87. „Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT”.
88. „State Statistical Office of the Republic of North Macedonia”.
89. „Zavod za statistiku Republike Srbije”.
90. „Statistical Office of the Republic of Slovenia (SURS)”. Arhivirano iz originala na datum 2019-06-29. Pristupljeno 2020-05-17.
91. „Slovenija v začetku leta s 2.050.189 prebivalci”.
92. „STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011”.
93. „Popis 2011”.
94. „STANOVNIŠTVO PREMA POLU I NACIONALNOSTI NA NIVOU NASELJA,2011”. Arhivirano iz originala na datum 2020-09-30. Pristupljeno 2020-05-09.
95. „Podaci na nivou Crne Gore”.
96. „Republika Srpska objavila rezultate popisa stanovništva”.
97. „Popis 2013,BiH”.
98. „Statistical Yearbook, 2013-Population”.
99. „On 1 July 2018 Slovenia's population 2,070,050 or 3.170 more than six months earlier”.
100. „DEMOGRAFSKI POKAZATELJI U HRVATSKIM ŽUPANIJAMA”.
101. „Процене становништва, 2018.”.
102. „PROCENA Stanovništvo Kosova 2018”. Arhivirano iz originala na datum 2021-06-26. Pristupljeno 2020-05-17.
103. „Procjene stanovništva i osnovni demografski pokazatelji,2018. godina”.
104. „Procjena ukupnog broja stanovnika u Federaciji BiH po kantonima, 2018, stanje sredina godine”.
105. „Procjena stanovništva 2013-2018”.
106. „BiH neće imati popis stanovništva prije 2023. godine”.
107. „DEMOGRAFSKA STATISTIKA 2018”.
108. „ДЕМОГРАФСКА СТАТИСТИКА 2019”.
109. „Статистички годишњак Републике Српске 2019”. Arhivirano iz originala na datum 2020-07-11. Pristupljeno 2020-05-17.
110. „DEMOGRAFIJA u Brčko distriktu BiH 2014-2018.godina”.
111. „Statistički godišnjak 2019”.
112. „Hrvatska u brojkama 2019”.
113. „Statistički Godišnjak Republike Kosova 2019”. Arhivirano iz originala na datum 2022-05-06. Pristupljeno 2020-05-17.
114. „Statistical Yearbook, 2019”.
115. „Demographic events, Slovenia, 2018”. Arhivirano iz originala na datum 2022-12-21. Pristupljeno 2020-05-17.
116. „Демографска статистика 2018”.
117. „Countries by Median Age 2018”. Arhivirano iz originala na datum 2020-05-27. Pristupljeno 2020-05-17.
118. „2019. godina: bijeg sa Balkana”.
119. „First permits issued for education reasons by reason, length of validity and citizenship/View table”.
120. „"Egzodus" sa Zapadnog Balkana u brojkama”.
121. „MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2018.”.
122. „In 2018, every week 126 Slovenian citizens and 133 foreigners emigrated from Slovenia”.
123. „Nedostatak radne snage u Sloveniji ozbiljniji nego prije krize”.
124. „Hrvatska uvozi najviše radnika od zemalja EU”.
125. „NOVA PRAVILA Hrvatska prelazi na slovenski model - nema više nikakvog ograničenja na uvoz stranih radnika”.
126. „"Budite svesni - nema više radnika ni u Srbiji"”.
127. „Da li će Srbija morati da uvozi radnu snagu?”.

Literatura

• Allcock, John B. (2000). Explaining Yugoslavia. C. Hurst & Co. Publishers. ISBN 9781850652779.
• Baltic, Nina (2007). Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System. Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts. Arhivirano iz originala na datum 1. juli 2017.
• Bieber, Florian (1999). Bosnien-Herzegowina und der Libanon im Vergleich: historische Entwicklung und politisches System vor dem Bürgerkrieg. Pro Universitate Verlag. ISBN 9783932490507.
• Bierbaum, Rosina M.. Changing by degrees : steps to reduce greenhouse gases. United States, Office of Technology Assessment, Diane Publishing. ISBN 9781428921467.
• Danmarks statistik (1984). Statistisk Arbog 1984: statistical yearbook. Danmarks Statistik. ISBN 9788750106272.
• The Population of Yugoslavia. Beograd: Centar za demografsko istraživanje. 1974.
• David, Marcel (1962). Adult education in Yugoslavia - Opseg 1. UNESCO.
• Eberhardt, Piotr (2003). Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-century Central-Eastern Europe: History, Data, and Analysis. M.E. Sharpe. ISBN 9780765618337.
• Feldbauer, Božidar (1996). „Country Report to the FAO International Technical Conference on Plant Genetic Resources”. Zagreb: Hrvatska banka biljnih gena.
• Atlas svijeta. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 1988. ISBN 8670530041.
• Iwańska, Alicja (1955). Contemporary Poland: society, politics, economy - Opseg 22. University of Chicago for the Human Relations Area Files.
• Jordan, Peter (1989). Atlas Ost- und Südosteuropa: Bevölkerung aktuelle Karten zu Ökologie, Bevölkerung und Wirtschaft. Population : up-to-date ecological, demographic and economic maps, Opseg 2. Österreichisches Ost- und Südosteuropa-Institut. ISBN 9783443285265.
• Kasapović, Mirjana (2005). Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država. Politička Kultura. ISBN 9789536213948.
• Krleža (I), Miroslav (1969). Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (I. svezak - A-Ćus). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.
• Krleža (III), Miroslav (1969). Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Heliodor-Lagerlof). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.
• Krleža (IV), Miroslav (1969). Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.
• Krleža (VI), Miroslav (1969). Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (VI. svezak - Skadar-Žvale). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.
• Lozny, Ludomir R. (2011). Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past. Springer. ISBN 9781441982254.
• Magone, José (2010). Contemporary European Politics: A Comparative Introduction. Routledge. ISBN 9780203846391.
• Myers, Paul F.; Campbell, Arthur A. (1954). The Population of Yugoslavia (5 izd.). Michigan: U.S. Government Printing Office.
• Thomas, Raju G.C (2014). The South Slav Conflict: History, Religion, Ethnicity, and Nationalism. Routledge. ISBN 9781135597177.
• Petričević, Jure (1983). Nacionalnost stanovništva Jugoslavije: nazadovanje Hrvata i manjina, napredovanje Muslimana i Albanaca: Opseg 5 iz Knjižnica Sloboda. Verlag Adria.
• Powell, John (2009). Encyclopedia of North American Immigration: Facts on File library of American history. Infobase Publishing. ISBN 9781438110127.
• Rakičević, Tomislav L. (1968). Yugoslavia: Land and People.
• Seferagić, Dušica (1988). Kvaliteta života i nova stambena naselja: Knj.6 iz Biblioteka Revije za sociologiju. Sociološko društvo Hrvatske. ISBN 9788681175040.
• Šimek-Škoda, K (1948). „Popis stanovništva Jugoslavije godine 1948.”. Hrvatski geografski glasnik, Vol.11.-12. No.1. Lipanj 1950..
• Ujedinjeni narodi (2010). Population and Vital Statistics Report. Hidden Spring. ISBN 9789211615401.
• Yugoslav Survey (1992). Yugoslav Survey: Opseg 33. Beograd: Publicističko-izdavački zavod "Jugoslavija".

Vanjske veze

• Demografija Bosne i Hercegovine
• Demografija Crne Gore
• Demografija Hrvatske
• Demografija Kosova
• Demografija Sjeverne Makedonije
• Demografija Slovenije
• Demografija Srbije
• Stanovništvo Jugoslavije 1991. Španjolski jezik
• Stanovništvo Slovenije
• Stanovništvo Srbije 1991.
• Stanovništvo Makedonije 1991.
• Stanovništvo Hrvatske Arhivirano 2009-02-05 na Wayback Machine-u Engleski jezik
• Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj
• Promjena populacije u Crnoj Gori od 1909. do 2003.
• Promjena populacije u BiH od 1948. do 1991.