From Wikipedia, the free encyclopedia
Wrocław 
Pl-Wrocław.ogg (latinski Vratislavia, njemački Breslau, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) je grad u jugozapadnoj Poljskoj s preko 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim po veličini u toj zemlji.
Wrocław | |||
|---|---|---|---|
.jpeg) | |||
|
|||
| Koordinate: 51°07′N 17°02′E | |||
| Država | Poljska | ||
| Vojvodstvo | Donjošlesko vojvodstvo | ||
| Osnovan | 10. stoljeće | ||
| Grad | 1262. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Jacek Sutryk | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 293,90 km² | ||
| Visina | 105-155 m | ||
| Stanovništvo (2010.) | |||
| - Grad | 632.996 | ||
| - Gustoća | 2181/km² | ||
| - Područje utjecaja | oko 1.000.000 | ||
| Poštanski broj | 50-041 - 54-612 | ||
| Pozivni broj | +(48) 71 | ||
| Gradovi prijatelji | Breda, Dresden, Charlotte, Guadalajara, Hradec Králové, Kaunas, Vienne, Lavov, Ramat Gan, Wiesbaden | ||
| Registarska oznaka | DW | ||
| Službene stranice www.wroclaw.pl | |||
| Karta | |||
 Položaj Wrocława u Poljskoj | |||
Wrocław se prostire na obje strane rijeke Odre, a kroz grad protječu i četiri njezine pritoke; Bystrzyca, Oława, Ślęza i Widawa. Prije Drugog svjetskog rata u gradu je bilo 303 mostova, a sada ih je 220.
Wrocław je historijska prijestolnica Šleske. Danas je administrativni centar Donjošleskog vojvodstva, grad sa statusom povjata, kom se nalazi i 9 okolnih općina.
Wrocław je 2016. bio Evropska prijestolnica kulture.
Grad se prvi put izrijekom spominje 1000. godine pri osnivanju Wrocławske biskupije, ali je slavensko naselje na teritoriju današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina prije ovog događaja. Od kraja 10. vijeka grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovića. Postoje indicije da je 1035. godine, za vrijeme tzv. Poganske reakcije, u gradu sagrađeno pogansko svetište. Godine 1335. grad je potpao pod vlast Kraljevine Češke, a potom je (poslije kratke Mađarske vladavine) zajedno s češkom krunom priključen Habsburškoj monarhiji. Godine 1741. grad je, skupa s većim dijelom Šleske, potpao pod vlast Pruske i dobio status "kraljevskog glavnog i rezidencijalnog grada". U 19. vijeku se naglo razvio, pa je jedno vrijeme bio treći njemački grad po broju stanovnika (iza Berlina i Hamburga).
Godine 1944. grad je proglašen tvrđavom, a sljedeće godine je uništen u borbama između Crvene armije i njemačkog Wehrmachta. Nakon Drugog svetskog rata Wrocław je ušao u sastav Poljske.
Godine 1997. Wrocław je kao i cijelu južnu Poljsku zahvatila velika poplava (nazvana poplava milenija), u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.
1800.: 64.500
1831.: 89.500
1850.: 114.000
1852.: 121.100
1880.: 272.900
1900.: 422.700
1910.: 510.000
1925.: 555.200
1933.: 625.198
1939.: 629.565
1946.: 171.000 (!!)
1956.: 400.000
1960.: 431.800
1967.: 487.700
1970.: 526.000
1975.: 579.900
1980.: 617.700
1990.: 640.577
1999.: 650.000
2003.: 638.000
Wrocław je administrativno podijeljen na naselja čije uprave čine pomoćne organe gradske skupštine. Nekada se grad sastojao od pet kvartova: Psie Pole, Śródmieście, Stare Miasto, Krzyki i Fabryczna. Ovi kvartovi sada nisu službeno priznati, ali i dalje predstavljaju temelj za organizaciju mnogih institucija.
U Wrocławu je usprkos vojnom razaranju u Drugom svjetskom ratu (uništeno je oko 70% gradskog tkiva) sačuvan veliki broj starih građevina, dijelom u izvornom obliku, a dijelom su rekonstruirane nakon rata. Među značajnije spadaju:
U Wrocławu se proizvode autobusi, vagoni, kućna oprema, kemijska sredstva i elektronika. Zadnjih se godina ubrzano razvija informatički sektor. Grad je, nakon Varšave, najvažnije poljsko financijsko središte. Mnoge financijske institucije imaju sjedište u gradu. Grad je također značajni centar farmaceutske industrije.
Wrocław je jedan od najvećih univerzitetskih centara u Poljskoj. Od visokoškolskih ustanova se izdvajaju: Wrocławski univerzitet (Uniwersytet Wrocławski), Tehnički univerzitet u Wrocławu (Politechnika Wrocławska), Ekonomsko univerzitet (Uniwersytet Ekonomiczny), Prirodoslovni univerzitet (Uniwersytet Przyrodniczy), Medicinska akademija (Akademia Medyczna im. Piastów Śląskich), Muzička akademija (Akademia Muzyczna im. K. Lipińskiego), Likovna akademija (Akademia Sztuk Pięknych).
Kroz Wrocław prolaze: Državna cesta br. 5, Državna cesta br. 8, Državna cesta br. 94. Manjim dijelom grada prolazi i autoput A4.
Wrocław je važno željezničko čvorište, a nalazi se na sljedećim željezničkim linijama: Leszno-Poznań, Opole-Lubliniec, Legnica-Zgorzelec, Głogów-Zielona Góra, Kłodzko-Kudowa Zdrój, Wałbrzych-Jelenia Góra, Oleśnica-Ostrów Wielkopolski.
Osim toga, grad ima i međunarodni aerodrom, kao i riječnu luku na Odri
Javni prijevoz u Wrocławu se odvija tramvajima i autobusima. Premda je wrocławska tramvajska mreža jedna od većih u državi, mnogi gusto naseljeni dijelovi grada u nju nisu integrirani, već u njima prometuju gradski autobusi. Glavninu javnog gradskog prijevoza obavlja gradsko poduzeće MPK Wrocław, a neki manji privatni prijevoznici imaju koncesiju na nekoliko autobusnih linija.
Wrocław je jedan od gradova u kojem će se održavati Europsko prvenstvo u nogometu 2012.
Svjetske igre domaćin u 2017.
Svake godine grad domaćin Wroclaw maraton.
Nizozemska - Breda
Njemačka - Dresden
Sjedinjene Američke Države - Charlotte
Meksiko - Guadalajara
Češka - Hradec Králové
Litvanija - Kaunas
Francuska - Vienne (departman)
Ukrajina - Lavov
Izrael - Ramat Gan Njemačka - WiesbadenSeamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
