Jovan Ristić
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jovan Ristić (Kragujevac, 4. januar (julijanski)/16. januar (gregorijanski) 1831. – Beograd, 23. avgust (julijanski)/4. septembar (gregorijanski) 1899) bio je političar, državnik i istoričar. Uz Iliju Garašanina i Nikolu Pašića spada u red najvećih državnika Srbije 19. veka. Bio je osnivač i vođa Liberalne stranke. Postao je jedan od najmoćnijih ljudi u srpskoj politici od 1868. do 1893. Zato je imao mnogo ključnih uloga u Srbiji, praktično, on je imao moć, bio je siva eminencija. Ristić je dva puta namesnik u ime maloletnih vladara, prvo u ime kneza Milana Obrenovića, a kasnije i u ime njegovog sina kralja Aleksandra Obrenovića. Uspeo je da iskoristi Milanovo maloletstvo i političko neiskustvo drugih namesnika da se usvoji Namesnički ustav. Bio je predstavnik Kneževine Srbije na Berlinskom kongresu kojim je priznata nezavisnost Srbije.
Jovan Ristić | |
Jovan Ristić | |
Biografija | |
---|---|
Datum rođenja | (1831-01-16)16. 1. 1831. |
Mesto rođenja | Kragujevac (Kneževina Srbija) |
Datum smrti | 4. 9. 1899. (dob: 68) |
Mesto smrti | Beograd (Kraljevina Srbija) |
Politička partija | Liberalna stranka |
Mandat(i) | |
Premijer Srbije | |
Prethodnik | Ilija Garašanin |
Naslednik | Nikola Hristić |
Premijer Srbije | |
Prethodnik | Milivoje Petrović Blaznavac |
Naslednik | Jovan Marinović |
Premijer Srbije | |
Prethodnik | Stevča Mihailović |
Naslednik | Milan Piroćanac |
Premijer Srbije | |
Prethodnik | Milutin Garašanin |
Naslednik | Sava Grujić |
uredi |
Bio je redovni član Srpske kraljevske akdemije (danas SANU) i jedno vreme njen predsednik 1899.