17. 3. - Stephen Perry patentirao gumicu (rubber band) u Britaniji.
30. 3. - Pošto sledi astronomsko pravilo za određivanje Uskrsa, zaostalo iz perioda švedskog kalendara, Finska je jedina zemlja u kojoj je danas Uskrs (katoličko-protestantski je 23. marta a pravoslavni 27. aprila).
mart-april - Stoletna poplava na Elbi (nadmašena tek 2002).
20. 4. - Amadu II nasleđuje Carstvo Massina u današnjem Maliju (do 1852).
2. 5. - Katastrofa visećeg mosta u Great Yarmouthu, stradalo 79-toro, uglavnom dece.
maj - Vuk Karadžić na sednici Društva srpske slovesnosti uspeva da se obustavi akcija za stvaranje nove srpske terminologije (predlagane su mnoge kovanice za koje je smatrao da nisu u duhu narodnog jezika)[2].
maj - U Bostonu objavljena "Priča o životu Fredericka Douglassa, američkog roba".
19. 5. - Franklinova izgubljena ekspedicija kreće iz Engleske u istraživanje Sjeverozapadnog prolaza - posljednji put su viđeni krajem srpnja.
maj - Krvavi sukobi između Druza i Maronita u osmanskom Libanu.
24. 6. - Danski brod Galathea kreće na naučnu ekspediciju na Nikobarska ostrva (trenutno pod danskim suverenitetom).
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
1. 7. - U Baselu izdata prva višebojna poštanska markica, nazvana Bazelska golubica.
9. 7. - Sukob hrvatskih i bosanskih krajišnika kod Podzvizda, sa hrvatske strane zapovjeda pukovnik i zapovjednik Prve banske pukovnije Josip Jelačić[3].
26. 7. - General Zachary Taylor ulazi u Teksas po predsednikovom naređenju i uspostavlja bazu kod Corpus Christija, na južnoj obali reke Nueces koju Meksiko smatra granicom.
jul - Francuski istraživač Eugène Maizan ubijen u današnjoj Tanzaniji.
23. 7. - Emerih Lindenmajer postaje šef saniteta u Srbiji (do 1859).
28 - 29. 7. - Na izborima ("restauracija") za Zagrebačku županiju pobijedili mađaroni uz pomoć turopoljskih glasova - za podžupana izabran Josip Žuvić; poslije završenog izbora dolazi do slijeda događaja koji se završavaju krvoprolićem[4].
30. 7. - Brodom Fatel Razack na Trinidad stiže 227 najamnih radnika iz Indije. Indijci ove godine dovezeni i na Jamajku.
5. 8. - Velika skupština Zagrebačke županije, pod mađaronskom kontrolom - da se obustave "Narodne novine", vrati kajkavština a štokavština ograniči na Požegu i Osijek "jer zajednički hrvatskoslavonski jezik ne postoji", potvrdila zakone sa Požunskog sabora (što je kompetencija samo sabora)[5].
4. 9. - Britanski brod Cataraqui potonuo kod Tasmanije, stradalo 400 ljudi.
9. 8. - Aberdeenov zakon ovlašćuje britansku mornaricu da pretražuje brazilske brodove kako bi se sprečila trgovina robljem.
septembar - Nakon Severne Amerike i Evrope, plamenjača krompira (Phytophthora infestans) stigla i u Irsku, gde će izazvati Veliku glad. Poljoprivredna kriza će 1845-47. zahvatiti celu Evropu i doprineti Revolucijama 1848–1849.
18. 9. - Formalno objavljena Anglo-francuska blokada Rio de la Plate protiv Argentinske Konfederacije, u korist Koloradosa u Urugvajskom građanskom ratu (traje do 1850).
22 - 25. 9. - Francusko osvajanje Alžira: Bitka kod Sidi Brahima je alžirski uspeh.
23. 9. - 14. 10. - Hrvatski sabor u Zagrebu, bez mađarona i seljačkog plemstva; mjesto i glas dobili pravoslavni episkopi, od kralja se traže samostalna vlada, sveučilište, nadbiskupija[6].
20. 11. - Pomorska Bitka kod Vuelta de Obligado: anglo-francuske snage nadjačale argentinske, ali Argentina dobija podršku u Južnoj Americi (danas Dan nacionalnog suvereniteta u Argentini).
2. 12. - U govoru Kongresu, predsednik Polk traži da se princip Monroeove doktrine strogo sprovodi i da bi se SAD trebale širiti na zapad (→ Manifest destiny).
10. 12. - Robert William Thomson patentirao u Britaniji pneumatsku gumu.
11. 12. - Sedam katoličkih švajcarskih kantona formiralo Sonderbund sa seoskim, zemljoposedničkim i federalističkim karakterom (traje do 1847).
21 - 22. 12. - Prvi anglo-sički rat: Bitka kod Ferozeshaha je teško dobijena britanska pobeda nad Sikima.
27. 12. - Američki novinar John L. O'Sullivan piše u vezi Oregonskog graničnog spora: Sjedinjenim Državama treba dozvoliti "ispunjenje naše očigledne sudbine [the fullfillment of our manifest destiny] da prekrijemo kontinent dodeljen proviđenjem za slobodan razvoj naših svake godine umnožavajućih miliona".
Vuk Karadžić izdao u Beču Srpske narodne pjesme, knjiga druga.
Turski ferman o "đumručkim" (carinskim) odnosima Srbije - za nju važe Portini carinski ugovori, samo 3% za uvoz iz Austrije.
Njegoševa "Luča mikrokozma" i "Ogledalo srpsko" I; ove godine napisana i pesma "Noć skuplja vijeka", objavljena 1913.
Njegoš je od strane ruskog Sinoda proizveden u dostojanstvo mitropolita, i dobio je pravo nošenja bijele panakamilavke, kao i drugi ruski mitropoliti[7].
1844-45 - Mošti svetog Arsenija Sremca prebacivane iz manastira Dovolje u Moraču pa u Kuče (Drekaloviće)[8].
Austrijsko carstvo dalo neke carinske povlastice Crnoj Gori[9].
Skadarski sandžakbeg Osman-paša Skopljak pokušao da ubije vladiku Njegoša[10].
1845 ili '46 - Izgrađena Njegoševa zavjetna kapela na Lovćenu.
Vuk Karadžić formuliše ideale književnog jezika Srba i Hrvata, tako ujednačenog "da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima"[11].
Stefan Herkalović, Srbin iz Hrvatske, osnovao u Beogradu Kasinu, klub i čitalište strane štampe sa jugoslovenskim tendencijama. Dogodine će biti osnovano i pretežno srbijansko Čitalište beogradsko koje će prevazići Kasinu[12].
Ilija Garašanin šalje agente za prikupljanje podataka o balkanskim pokrajinama od Bosne do Bugarske, kontaktira sa lokalnim ljudima[13].
U Rijeci izgrađen prvi paromlin na hrvatskom području.
Metel Ožegović imenovan tajnikom Ugarske dvorske kancelarije.
Friedrich Engels objavio "Položaj radničke klase u Engleskoj", kao i zajedničko delo sa Marxom, "Sveta porodica". Marx ove godine piše i "Teze o Feuerbachu", objavljene 1888.
William Parsons napravio Parsonstownski levijatan, reflektorski teleskop od 180 cm, najveći teleskop na svetu do 1917. (zapravo do kraja upotrebe 1890).