From Wikipedia, the free encyclopedia
Juraj de Varajlija Haulik (Trnava, 20. april 1788 — Zagreb, 11. maj 1869) je bio hrvatski kardinal, zagrebački biskup.
| Juraj Haulik | |
|---|---|
| nadbiskup zagrebački | |
 | |
| Crkva | Rimokatolička crkva |
| Prethodnik | Aleksandar Alagović |
| Nasljednik | Josip Mihalović |
| Osobni detalji | |
| Rođenje | 20. april 1788. Trnava, Habzburška Monarhija |
| Smrt | 11. 5. 1869. (dob: 81) Zagreb, Austrougarska |
Teologiju i filozofiju je studirao u Trnavi, Ostrogonu i Beču. Zaslužan je za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne poslove, za osnivanje Matice ilirske, a njegovim nastojanjem utemeljeno je privredno društvo Svetog Jeronima i uredio park Maksimir. Zalagao se za osnivanje osnovnih škola i novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove, a podupirao je i narodni preporod u Hrvatskoj i odupirao se mađarizaciji. Godine 1852. postavljen je za prvog zagrebačkog nadbiskupa metropolita, a 1856. proglašen je za kardinala.
Nakon smrti Aleksandra Alagovićeva, 1837. godine, Haulik je došao na biskupsko mesto, a potom kao nadbiskup do smrti 1869. obavljao svoje pastirske dužnosti, politička i socijalna volja uspostavljala je na svim područjima drukčija merila vrednosti i korisnosti, pa se njegova crkvena politika ne može odvojiti od političke istorije Hrvatske, problem antagonizmima između Austrougarske.
U Hrvatskoj istoriji će se često naći ocena da je Haulik bio bečki čovek, od pouzdanik izbora i apsolutizama, čak u pozitivnom značenju govornika pred krunom kao nijedan hrvatski biskup ni pre ni posle njega. On je to zista i bio, kad je došao u Hrvatsku, gde će sav njegov politički život biti usredsređen na probleme odnosa sa Ugarskom, Haulik je znao iskorisititi trenutne okolnosti pa se stavio na stranu hrvatskog nacionalnog pokreta koliko mu je dopuštala njegova crkvena funkcija i uveliko omogućavala politička, kao namesnika banske časti i zastupnika hrvatskih interesa na zajedničkim saborima. Namesnikom banske časti bio je u periodu od 1840. do 1842. i od 1845. pa do proglašenja Josipa Jelačića banom 1848. godine.
| Prethodi: Aleksandar Alagović |
nadbiskup Zagreba 1837–1869 |
Slijedi: Josip Mihalović |
| Prethodi: Franjo Vlašić |
ban Hrvatske 1840–1842 |
Slijedi: Ferenc Haller |
| Prethodi: Ferenc Haller |
ban Hrvatske 1845–1848 |
Slijedi: Josip Jelačić |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
