Kvantna fizika grana je fizike koja sažima i objašnjava pojave u svijetu atomskih dimenzija. Zasnovana je na shvaćanju da je energija koju sadrži neki fizikalni sustav kvantizirana, tj. da ne može poprimati sve vrijednosti u nekom neprekidnom nizu unutar nekog područja, već je ograničena na pojedine odvojene (diskretne) vrijednosti.
Kratke činjenice Fundamentalni koncepti, Eksperimenti ...
Kvantna fizika |
|
Uvod u kvantnu mehaniku
Matematička formulacija kvantne mehanike
Eksperimenti |
Afsharov · Bellova nejednakost · Davisson–Germer · Dvostruka pukotina · Elitzur–Vaidman · EPR paradoks · Franck–Hertz · Mach–Zehnder · Popperov · Kvantni brisač (odgođeni izbor) · Schrödingerova mačka · Stern–Gerlach eksperiment · Wheelerov odgođeni izbor |
Interpretacije |
- Ansambl
- Bayesova
- De Broglie–Bohmova (Pilotski val)
- Kopenhagenska
- Kvantna logika
- Mnogo-svjetova
- Objektivni kolaps
- Penroseova
- Pristup konzistentne povijesti
- Relacijska
- Skrivene varijable (Lokalne)
- Stohastička
- Svijest uzrokuje kolaps
- Transakcijska
|
|
Zatvori
Uključuje dualizam, fizikalno uzročni ne-determinizam fizikalnih procesa i neizbježan utjecaj kroz promatranja.
Objašnjava pojave primjerice vezane uz mikroprocese u plinovima, kristalima, poluvodičima, supravodičima, suprafluidima. Svakodnevne stvari kao što su kemijska ili fizikalna svojstva različitih materijala (boja, feromagnetizam, električna vodljivost, itd) mogu se objasniti ili shvatiti samo pomoću kvantne fizike.
Pored teorije relativnosti, kvantna fizika je drugi kamen temeljac moderne fizike i najznačajnije područje teorijske fizike koje je razvijeno u 20. stoljeću.
Iz nje su se zdvojila područja kao kvantna mehanika, kvantna elektrodinamika, kvantna statistika, kvantna optika (laser) i kvantna kromodinamika.