From Wikipedia, the free encyclopedia
Schrödingerova mačka je misaoni pokus koji ponekad opisujemo kao paradoks.[1] Djeluje u naizgled paradoksalnom kognitivnom pokusu u kvantnoj mehanici. Ispitivanje je razradio austrijski fizičar Erwin Schrödinger. Pokušava ilustrirati nedorečenost rane interpretacije kvantne mehanike pri prijelazu iz subatomskih u makroskopski sustav.
Kvantna fizika | ||||||||||||
| ||||||||||||
Uvod u kvantnu mehaniku Matematička formulacija kvantne mehanike
| ||||||||||||
Pokus ilustrira što je Schrödinger vidio kad se problem Kopenhagenske interpretacije kvantne mehanike primijeni na svakodnevne objekte, jer tad na kraju ishod proturiječi zdravom razumu. Scenarij prikazuje mačku koja može biti i živa ili mrtva, ovisno o prijašnjem nasumičnom događaju. Iako je izvorni "pokus" bio zamišljen, slična se načela istraživalo i rabilo u praktičnim primjenama. Misaoni pokus često se pojavljivao u teorijskim raspravama interpretacijâ kvantne mehanike. Tijekom razvijanja ovog pokusa, Schrödinger je izmislio izraz Verschränkung (kvantna prepletenost).
Schrödinger je ovaj pokus smislio kao raspravu za članak EPR koji je dobio ime po autorima Einsteinu, Podolskom i Rosenu 1935. godine.[2]
Mačka je smještena u čeličnu kutiju zajedno s Geigerovim brojačem, bočicom otrova, čekićem i sasvim malim komadićem radioaktivne tvari, toliko malim da se, možda u tijeku jednog sata jedan od atoma raspadne, ali također, s jednakom vjerojatnošću, možda ne raspadne niti jedan. Kada se radioaktivna tvar raspadne, Geigerov brojač je detektira i aktivira čekić koji pada na bočicu i oslobodi otrov, koji zatim ubije mačku. Ako se ni jedan od atoma ne raspadne, mačka preživi. Radioaktivni raspad je slučajan proces i ne postoji način da se predvidi kada će se dogoditi. Fizičari kažu da atom postoji u stanju poznatom kao superpozicija - i raspadnut i neraspadnut u isto vrijeme.
Sve dok se kutija ne otvori, promatrač ne zna je li mačka živa ili mrtva - jer je mačja sudbina suštinski povezana s tim je li se atom raspao ili nije i mačka bi, kako je rekao Schrödinger, bila "i živa i mrtva ... u jednakim dijelovima" sve dok nije promatrana. Psi-funkcija cijelog sustava bi to izrazila na način da bi i živa i mrtva mačka u kutiji bile pomiješane ili razmazane u jednakim omjerima.
Drugim riječima, dok se kutija ne otvori, mačje stanje je potpuno nepoznato i stoga se smatra da je mačka i živa i mrtva u isto vrijeme dok se ne promatra.
"Ako je mačka u kutiji i ako nema načina da kažete u kojem je stanju, morate je tretirati kao da je u svim mogućim stanjima - da je i živa i mrtva - u isto vrijeme", objašnjava Eric Martell,[3] profesor fizike i astronomije na Sveučilištu Millikin, Decatur, Illinois.[4] "Ako pokušate predvidjeti i pretpostavite da znate stanje mačke, (vjerojatno) ćete pogriješiti. Ako, s druge strane, pretpostavite da je u kombinaciji svih mogućih stanja u kojima može biti, bit ćete u pravu."
Čim bi pogledao u komoru, promatrač bi odmah znao je li mačka živa ili mrtva, a "superpozicija" mačke - ideja da je bila u oba stanja - urušila bi se ili u spoznaju da je "mačka živa" ili da je "mačka mrtva", ali ne oboje.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.