Pokretljivost

From Wikipedia, the free encyclopedia

Pokretljivost
Remove ads

Pokretljivost je sposobnost organizama da se samostalno kreće, koristeći metaboličku energiju. Ovaj termin uključuje i pokretljivost unutarćelijskih struktura i organela.

Thumb
Citokinezaćelijska dioba
Sve ćelije mogu se smatrati pokretnima jer ili se kreću u cjelini ili imaju sposobnost podjele u dvije nove ćerke.
Podjela citoplazme, poznata kao citokineza, prati telofazu. Tokom dijeljenja, ćelijski organele poput mitohondrija i hloroplasta ravnomjerno se raspoređuju u dvije novonastale ćelije.
U životinjskim ćelijama podjela se vrši "uvlačenjem" plazmatske membrane na ekvatoru vretena, "štipanjem" citoplazme na pola
U biljnim ćelijama, Golgijev aparat formira vezikule od novih materijala ćelijskog zida koji se skupljaju duž linije ekvatora diobenog vretena, poznatog kao ćelijska ploča.
Ovdje se vezikule spajaju, formirajući nove plazmamembrane i ćelijske zidove između dvije ćelije [1]
Remove ads

Definicije

Pokretljivosti može se suprotstaviti sesilnost, stanje organizama koji ne posjeduju sredstva za samopokretljivost i koji su obično nepokretni. Pokretljivost se razlikuje od kretanja, sposobnosti nečega da se premjesti sa jednog na drugo mjesto. Termin pokretljivost uključuje i pokretljivost i kretanje; sesilni organizmi, uključujući biljke i gljive, često imaju pokretne dijelove poput plodova, sjemena ili spora koje mogu raspršiti drugi agensi poput vjetra, vode ili drugih organizama.[2]

Pokretljivost je genetički određena,[3] ali mogu uticati i okolinski faktori, kao što su toksini. Nervni i mišićnoskeletni sistem omogučavaju glavninu pokretljivosti sisara.[4][5][6]

Pored životinjske lokomocije, većina životinja su pokretne, mada su neke i skretanja, opisano kao da imaju pasivnu pokretljivost. Mnoge bakterije i drugi mikroorganizmi i višećelijski organizmi su pokretni; neki mehanizmi protoka tečnosti u višećelijskim organima i tkivima takođe se smatraju primerima pokretljivosti, kao i kod peristaltičke pokretljivosti gastrointestinalnog trakta. Pokretne morske životinje obično se nazivaju slobodno plivajućim,[7][8][9] a pokretni neparazitski organizmi nazivaju se slobodno živećim.[10]

Remove ads

Ćelijska razina

Eukariotski citoskeleti podstiču ćelije da se kreću kroz tečnost i preko površina, dijele se u nove ćelije, a citoskelet vrši transport organela unutar ćelije.
Ovaj video snima obojene citoskelete iz presjeka lista Arabidopsis thaliana .[11]

Na ćelijskom nivou postoje različiti načini kretanja:

  • pokretljivost bičevima, pokreti slični plivanju ( naprimjer kod Spermatozoa, podstaknuto redovitim mahanjem njihovih bičeva, ili kod bakterije E. coli, koja pliva okrećući spiralni prokariotski bič)
  • ameboidni pokret, pokret poput puzanja, koji također omogućava plivanje [12][13]
  • klizanje
  • ronjenje
  • trzanje, oblik pokretljivosti koji bakterije koriste za puzanje po površinama pomoću grabljastih filamenata pod nazivom pili tip IV.
  • filopodije, omogućava kretanje aksonskih konusa rasta .[14]

Mnoge ćelije nisu pokretne na 37 °C, naprimjer kod Klebsiella pneumoniae i Shigella ili pod određenim okolnostima kao što je Yersinia pestis.

Remove ads

Pokreti

Vidi
Taksija

Aktivnostu koje se percipiraju kao pokreti mogu biti:

  • duž hemijskog gradijenta (hemotaksija)
  • duž gradijenta temperature (termotaksija)
  • duž svjetlosnog gradijenta (fototaksija)
  • duž linije magnetnog polja (magnetotaksija)
  • duž električnog polja (galvanotaksija)
  • duž pravca gravitaciijske sile (gravitaksija)
  • duž gradijenta krutosti (vidi durotaksija)
  • duž gradijenta ćelijskih mjesta prijanjanja (haptotaksija)
  • duž ostalih ćelija ili biopolimera

Također pogledajte

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads