From Wikipedia, the free encyclopedia
Daorsi (Daversi) su ilirsko pleme koje je živjelo u dolini rijeke Neretve, na području današnje Bosne i Hercegovine. Najstariji podatak o njima potiče iz oko 500. god. pne. Spominju se i u legendi o nastanku ilirskog imena i plemena, koju je Appian zabilježio oko 200. god. pne.[1]
.png)
Gustav Zippel smatra da su se Ardijejci sredinom 3. st. pne, s donje Neretve proširili i prema jugoistoku, te u svoju proširenu državu (kraljevstvo) uključili i Daorse, zajedno sa Plerejima, Dokleatima i Labeatima[2]
Tokom posljednjeg ilirskog rata sa Rimljanima 167. god, Daorsi su napustili Karavancija, Gencijeva polubrata, i prešli Rimljanima.[3] Nakon rata i propasti ilirskog kraljevstva, odlukom rimskog senata postali su slobodni i immunes (oslobođeni poreza). Tada su brojali XXV dekurija (oko 7 – 8 000 stanovnika).
Napad 156. god. pne na Daorse, tada još uvijek slobodnih Dalmata, koji su se nalazili u rimskoj provinciji Ilirik, bio je povod za Prvi dalmatski rat.[2]
Plemensko središte im se nalazilo u velikom utvrđenom naselju kod mjesta Ošanjići u blizini Stoca po imenu Daorsoi ili Daorson, Daorsum (grčki: ΔΑΟΡΣΩΝ), osnovanom u IV-III stoljeću p. n. e, na području naseljenom još u bronzano doba.[4] Karl Pač je smatrao da su njemu uvijek živjeli Iliri. Đuro Basler je mišljenja da su grad izgradili Grci kao svoju trgovačku koloniju. Iliri (Daorsi) su se postepeno infiltrirali i pomiješali sa grčkim kolonistima, da bi poslije preuzeli upravljanje gradom.
Sadržavao je sve elemente grčkih gradova (kiklopske zidove, specifičnu urbanu arhitekturu, skupštinu i ostalo). Veličina i očuvanost ovog grada navode na zaključak da je pleme bilo prosperitetno i u dobrim odnosima sa susjedima pošto nisu uočeni tragovi razaranja kao na sličnim mjestima. Pošto su imali bliske odnose sa Grcima i stalne trgovačke veze sa njima, preuzeli su grčki jezik i pismo i postepeno se helenizirali.[5]
U jednom manjem objektu u gradu Daorsoi pronađena je kovnica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Baleja iz 168. p. n. e., te 9 novčića sa grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe).[6] Novac je značio nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu sa drugim narodima.
Brodovi prikazani na daorskim novčićima govore o značaju trgovine za Daorse pa i za širu okolinu. Među brodovime se razlikuju ratni i trgovački, koji su plovili Neretvom i neretvanskim kanalom. Luka i brodogradilište bili su današnjim Tasovčićima.[1] Prvenstveno si izvozili poljoprivredne proizvode, do Narone i Visa.
Poznata arheološka nalazišta: Martinovića gomila u Hodovu, Konštica (Paprati kod Stoca), Gradina u Prednju kod Stoca, Zvonigrad u Gornjem Pologu, Hutovo Blato (Desilo), Mala gradina u Čapljini, Gradac (Neum), Narona.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
