![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6c/Fertilizer_applied_to_corn_field.jpg/640px-Fertilizer_applied_to_corn_field.jpg&w=640&q=50)
Gnojivo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Gnojivo ili đubrivo jest smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki. Obično se primjenjuje na poljoprivrednim zemljištima. Gnojiva se grubo mogu podijeliti na organska i anorganska (mineralna), gdje je osnovna razlika izvor iz kojeg je gnojivo nastalo, a ne nužno sastav nutrijenata.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6c/Fertilizer_applied_to_corn_field.jpg/640px-Fertilizer_applied_to_corn_field.jpg)
Organska gnojiva i neka neorganska gnojiva dobivena iz ruda, su se koristila stoljećima, dok su se hemijski sintetizirana neorganska gnojiva počela razvijati tokom industrijske revolucije. Poboljšano razumijevanje djelovanja i početak upotrebe gnojiva bili su važni koraci u pred-industrijskoj i zelenoj revoluciji 20. stoljeća.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2f/Results_of_Fertilizer_test_field_Tennessee_Valley_Authority_1942.gif/320px-Results_of_Fertilizer_test_field_Tennessee_Valley_Authority_1942.gif)
Gnojiva tipično sadrže sljedeće elemente (u varijabilnim proporcijama):
- tri primarna makronutrijenta: dušik, fosfor i kalij
- tri sekundarna makronutrijenta: kalcij, sumpor, magnezij
- mikronutrijente ili mineralne elemente u tragovima: bor, hlor, mangan, željezo, cink, bakar, molibden i selen.
Makronutrijenti su elementi koji se troše u većim količinama i prisutni su u tkivu biljaka u količini 0,2% do 4% (izraženo na suhu materiju). Mikronutrijenti se troše u manjim količinama i prisutni su u biljnom tkivu u količinama koje su reda veličine 5 - 200 ppm ili manje od 0,02% suhe mase gnojiva.[1]