From Wikipedia, the free encyclopedia
Biomi su klimatski i geografski definirani kao kontinuirana područja sa sličnim ekogeografskim uvjetima, biljnim i živoinjske zajednicama (sa organizmima tla). To su ogromni ekosistemi, kako se često i nazivaju . Neki dijelovi zemlje imaju manje ili više iste komponente abiotskih i biotskih faktora rasprostranjene na velikim površinama, stvarajući tipične ekosisteme na tom području. Takvi veliki ekosistemi se nazivaju biomi.[1]
| Tundra | |
| Tajga/borealne šume | |
| Planinski travnjaci i šikare | |
| Crnogorične šume umjerenog pojasa | |
| Tropske i subtropske četinarske šume | |
| Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela | |
| Mediteranske šume i šikare | |
| Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume | |
| Tropske i suptropske suhe širokolisne šume | |
| Travnjaci, savane i šikare umjerenih predjela | |
| Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare | |
| Pustinje i vegetacija sušnih oblasti | |
| Plavljena travna vegetacija | |
| Riparijska zona | |
| Vlažno područje | |
Vodeni biomi | |
| Jezero | |
| Litoral | |
| Mangrove | |
| Šume algi | |
| Koralni greben | |
| Neritska zona | |
| Epikontinentalni pojas | |
| Pelagijal | |
| Bentos | |
| Hidrotermalni otvori | |
| Hladni odušak | |
| Led | |
Drugi biomi | |
| Endolitska zona | |
Biome definiraju opći biogeografskifaktori kao što su struktura biljnih sastojina – drveća, grmlja, trave, oštrolisnih iili širokolisnih biljaka, proplanaka, savana, stepa – u specifičnim klimatskim zonama. Za razliku od ekozone, biomi nisu definirani genetičkim, taksonomskim ili historijskim osobenostima.
Često su identificirani kao područja sa posebnim obrascima koji omogućuju klimaks vegetacije (kvaziekvilibrijum lokalnog ekosistema). Glavni tip staništa, međutim, je u suštini kompromis, jer zadovoljava ekološku valencu i najprobirljivije komonente. Neki primjeri staništa su bare, drveće, rijeke, potoci, šupljine ispod kamenja, u pijesku ili tlu.
Ekoregioni su grupirani i u biomu i u ekozoni. Temeljna klasifikacija bioma je:
Biomi su često poznati po lokalnim nazivima. Naprimjer, umjereni pašnjaci, savane umjereni travnjaci ili kao stepe u centralnoj Aziji, prerije u Sjevernoj Americi i pampasi u Južnoj Americi. Tropski travnjaci su poznati kao savane u Australiji, dok su u južnoj Africi su poznati kao određene varijante veld-ova (lokalizam).
Ponekad cijeli bioma može biti meta za zaštitu, naročito u akciji biodiverziteta plan pojedinca nacije.
Klima je glavni faktor koji određuje distribuciju zemaljskih biomi. Među važne klimatskih faktora su:
Najšire korišteni sistema klasifikacije bioma su prema nadmorskoj visini (ili zoniranju temperature i vlage). Biodiverzitet se općenito povećava od polova prema ekvatoru i sa povećanjem vlage.
Biomi se razvrstavaju po klimi, na temelju bioloških učinaka temperature i padavina na vegetaciji pod pretpostavkom da su ovi faktori naznačajnijei odrednice tipa vegetacije u određenoj oblasti. Holdridge koristi četiri osi definiranja 30 takozvanih "provincija vlage", koje su jasno vidljive u dijagramu. Dok je njegova šema u velikoj mjeri zanemaruje tla i insolacije, Holdridge ipak priznaje da su oni, također, bili su važni faktori u određivanju rasporeda bioma.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
