From Wikipedia, the free encyclopedia
Anacardiaceae, uobičajeno zvane rujevi, rujevine, rujike,[1] su porodica cvjetnica, sa oko 83 rodova i oko 860 poznatih vrsta.[2]
| Anacardiaceae (Porodica rujievinâ) | |
|---|---|
 Anacardium occidentalis | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Tracheophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Sapindales |
| Porodica | Anacardiaceae R.Br. |
| Potporodice | |
| |
Pripadnici Anacardiaceae imaju plodove drupe i u nekim slučajevima proizvode specifično ulje, nadražujuću supstancu. Obuhvataju brojne rodove, od kojih je nekoliko ekonomski važnih, posebno orahe (tipski rod roda Anacardium ), mango, otrovni bršljen, dimno drvo, marula, Spondias mombin i Amphipterygium adstringens. Rod Pistacia uključuje pistacije a sada i Pistacia lentiscus, koji je prethodno bio smješten u vlastitoj porodici, Pistaciaceae.[3]
_langs_de_weg_bij_Ragas_aan_de_baai_van_Banten_TMnr_10012892.jpg)
Drveće ili grmovi, od kojih svako ima neprimjetne cvjetove i smolast ili mliječno sok koji mogu biti vrlo otrovni, kao kod Metopium brownei (crno otrovno drvo), a ponekad i jako neugodnog mirisa.[4] Smolni kanali nalaze se u unutrašnjoj fibroznoj kori fibrovaskularnog sistema u stabljikama, korijenu i listovima, što je obilježje svih pripadnika ove porodice; prisustvo smolnih kanala smješteni u srži karakteristični su za mnoge vrste gljiva, a nekoliko vrsta nalazi ih se u primarnom korteksu ili redovnoj kori. U porodici su također rasprostranjene i taninske vrećice.[5]
Drvo Anacardiaceae ima česte pojave jednostavnih malih rupa u žilama, povremeno kod nekih vrsta skupa sa skalariformnim rupama, u rodovima Campnosperma, Micronychia i vrsti Heeria argentea (Anaphrenium argenteum). Jednostavne jame smještene su duž zidova provodnih sudova i u kontaktu su s osnovnim parenhimom.[5] Listovi su opadajući ili zimzeleni, obično naizmjenični (rijetko nasuprotni),[6] estipulatni (bez stipula) i upareni (rijetko neupareni ili biperasti), obično s suprotnim listićima (rijetko naizmjeničnim), dok su drugi trifolijatni ili jednostavni ili jednostruki (vrlo rijetko su jednostavni listovi palmintni). Arhitektura listova je vrlo raznolika. Primarna venacija je perasta (rijetko prstasta). Sekundarna venacija je eukamptodromna, brohidodromna, kolapsodromna ili kladodromna (rijetko retikulodromna). Kladodromna (razgranata) venacija, ako postoji, smatra se dijagnostičkom za Anacardiaceae.[4] [7]
Cvjetovi rastu na kraju grana ili stabljike ili pod uglom odakle se list spaja sa stabljikom i ima braktejama.[4] Često se kod ove porodice pojavljuju biseksualni i muški cvjetovi na nekim biljkama, a biseksualni i ženski cvjetovi na drugima, ili cvjetovi imaju i prašnike i tučak. A čašice imaju po s tri do sedam listića i istim brojem latica, povremeno bez latica; preklapaju se jedna u drugu u pupoljku. Prašnici su dvostruko veći ili jednaki broju latica, umetnuti u podlogu mesnatog prstena ili diska u obliku čašice.[4][7] Prašnički filamentsu odvojene i prašinci se mogu pomjerati.
Cvjetovi ima slobodan jajnik, ali latice i lspovi su na čašici. U stanatnim cvjetovima jajnici su jednolokularni. Na cvjetovima pistilata jajnici su pojedinačni ili ponekad četvero- ili peterodijelni. U svakoj šupljini pojavljuju se jedan do tri tučka i jedna ovula. Plodovi se rijetko otvaraju u zrelosti, a najčešće su drupe.
Sjemenski omotači su vrlo tanki ili su poput kore. Imaju malo ili nimalo endosperma. Kotiledoni su mesnati. Sjemenke su solitarne bez albumina oko embrionskog zametka.[4]
Rod Pistacia ponekad je bio odvojen u sopstvenu porodicu, Pistaciaceae, na osnovu reducirane strukture cjetova, razlika u polenu i periantnog cvjetnog omotača.[3] Međutim, priroda jajnika sugerira da pripada u Anacardiaceae, položaju koji je podržan morfološkim i molekularnim studijama, a nedavne klasifikacije uključuju pistaciju u Anacardiaceae.[3][8][9] Rod Abrahamia izdvojen je rods Protorhus, 2004.
Porodicu je Engler tretirao kao niz od pet plemena, a kasnije Takhtajan kao Anacardioideae (uključujući plemena Anacardieae, Dobineae, Rhoideae i Semecarpeae) i Spondiadoideae (u potporodice. uključujući pleme Spondiadeae). Molekularna analiza Pell-a (2008) ponovo je uspostavila dvije ptporodice bez daljnje podjele na plemena. (Pell 2004) Kasnije Min i Barfod su u Flori Kine (2008) ponovno uspostavili pet plemena (četiri u Anacardioideae) i jedno pleme Spondiadeae kao Spondiadoideae.
Ova porodica rasprostranjenija je u toplim ili tropskim predjelima, a samo nekoliko vrsta živi u umjerenim zonama. Uglavnom su porijeklom iz tropskih Amerika, Afrike i Indije. Pistacia i neke vrste roda Rhus mogu se naći na jugu Evrope, a neke i u većem dijelu Sjeverne Amerike, a vrste roda Schinusnastanjuju isključivo Južnu Ameriku.[4]
Članovi ove porodice proizvode orahe i pistacije, orašaste plodove, mango i marule[4] Neki članovi proizvode viskoznu ili ljepljivu tekućinu koja se pretvara u crnu i koristi se kao lak ili za štavljenje pa čak i kao mordant za crvene boje.[4] Sok od Toxicodendron vernicifluum koristi se za izradu laka za lakirersku opremu i slične proizvode. Ljekoviti orašasti plodovi ove porodice, nsvodno, imaju reputaciju da dobro deluju na mozak.
Naziv Anacardium, izvorno s grčkog, odnosi se na orah, jezgru ili srce ploda, koje je spolja smješteno: ana = gore, prema gore + "-kardium"=i "srce".
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
