![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e6/Cosmotron_%2528PSF%2529.png/640px-Cosmotron_%2528PSF%2529.png&w=640&q=50)
Sinhrotron
From Wikipedia, the free encyclopedia
Sinhrotron (V. Veksler[1] i, nezavisno, E. M. Makmilan,[2][3][4] 1945.) ubrzava elektrone i protone. U njemu se magnetno polje povećava tokom ubrzanja jedne grupe čestica, tako da je poluprečnik zakrivljenosti njihovih staza stalan, pa se one kreću po istoj kružnoj putanji unutar torusne komore.[5] Prvi veliki sinhrotroni bili su kosmotron u Brukhejven nacionalnoj laboratoriji (), Apton, Njujork, SAD (1952. godine, energija protona 3 ); Bevatron u Lorens Berkli nacionalnoj laboratoriji, Berkli, Kalifornija, SAD (1954. godine, 6 ) i sinhrotron (sinhrofazotron) u Dubni, bivšem Sovjetskom savezu (1957. godine, 10 ).[6][7][8] Premda su magneti bili torusni, prečnici staza i torusa od stotinak i više metara zahtevali su vrlo velike magnete, pa je to ograničavalo dosezanje bitno viših energija. Početkom 1950-tih rešenje je nađeno u načelu jakog fokusiranja snopa naelektrisanih čestica, što se postiže zamenom masivnih magnetskih torusa nizom magneta u kojima se jačina magnetnoga polja naizmenično poprečno (radijalno) povećava ili smanjuje. To je načelo omogućilo mnogo preciznije vođenje snopa ubrzanih čestica i time smanjenje preseka i ukupne mase magneta i tako otvorilo mogućnost dosezanja viših energija ubrzivača čestica (akceleratora čestica).
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e6/Cosmotron_%28PSF%29.png/640px-Cosmotron_%28PSF%29.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Sch%C3%A9ma_de_principe_du_synchrotron.jpg/640px-Sch%C3%A9ma_de_principe_du_synchrotron.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1a/Aust.-Synchrotron-Interior-Panorama%2C-14.06.2007.jpg/640px-Aust.-Synchrotron-Interior-Panorama%2C-14.06.2007.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/57/Li6-D_Reaction.svg/640px-Li6-D_Reaction.svg.png)
Najveći sinhrotron sa jakim fokusiranjem je LEP (engl. ), sagrađen 1989. u istraživačkom centru CERN. Smešten je u kružnom tunelu opsega 27 kilometara, ubrzavao je elektrone i pozitrone velikih energija. Veliki protonski sinhrotroni s jakim fokusiranjem snopa pomakli su energetske granice, posebno nakon povećanja magnetske indukcije superprovodničkim magnetima. Tako je u Fermilabu u Bataviji, SAD, u tunelu sinhrotrona prečnika 2 kilometra izgrađen dodatni prsten sa superprovodničkim magnetima. U tom prstenu, koji čini ubrzivač Tevatron, protoni se ubrzavaju do energije od 1 (1 012 ), odnosno do milion puta veće energije od prvih ubrzivača sa početka 1930-ih. Veliko povećanje energije raspoložive za proučavanje međudelovanja čestica postignuto je razvojem i izgradnjom spremnika čestica, odnosno spremničkih prstenova.