![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/84/Carica_papaya_-_K%25C3%25B6hler%25E2%2580%2593s_Medizinal-Pflanzen-029.jpg/640px-Carica_papaya_-_K%25C3%25B6hler%25E2%2580%2593s_Medizinal-Pflanzen-029.jpg&w=640&q=50)
Papaja
From Wikipedia, the free encyclopedia
Papaja (lat. ) je drvenasta biljka iz porodice .[3] Poreklom je iz tropskih krajeva Amerike. Prvi put je kultivisana u Meksiku,[4][5][6] a trenutno se uzgaja u većini tropskih zemalja, i u Sjedinjenim Američkim Državama (savezne države Florida, Havaji i dr). Indija je 2020. proizvela 43% svetske ponude papaje.
Papaja | |
---|---|
![]() | |
Drvo papaje i voće, iz Kohlerove Medicinske-biljke (1887) | |
![]() | |
Longitudinal section of fruit showing orange flesh and numerous black seeds | |
Naučna klasifikacija ![]() | |
Carstvo: | Plantae |
Kladus: | Tracheophytes |
Kladus: | Angiospermae |
Kladus: | Eudicotidae |
Kladus: | Rosids |
Red: | Brassicales |
Porodica: | Caricaceae |
Rod: | Carica |
Vrsta: | C. papaya |
Binomno ime | |
Carica papaya | |
Papaja raste kao drvo, sa stablom visine 5–10 . Listovi rastu na gornjim delovima grana, dužina liske je 50–70 . Plod je botanički gledano bobica, jestiv, ima glatku koru žute ili zelenkaste boje, ovalnog je oblika. Mesnati dio ploda je jarko narandžast, mekan i sladak. Unutar mesnatog dela ploda nalazi se veliki broj crnog, naboranog semenja.
Papaja se koristi za pripremu voćnih salata i sokova. Kora se mora ukloniti, jer sadrži štetne materije. Papaja sadrži proteolitički enzim papain, koji se koristi za proizvodnju lekova za lečenje gastrointestinalnih poremećaja i resorpciju hematoma. Nutricionisti preporučuju papaju za ishranu, jer je bogata likopenom (u proseku 3,39 mg na 100 g), vitaminom C, kao i mineralima važnim za ljudsko telo. Što je zrelija, to je veća koncentracija hranjivih materija. Papaja je prvo voće, čiji je genom bio sekvenciran.[7]