![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Rasyslami.jpg/640px-Rasyslami.jpg&w=640&q=50)
Masna kiselina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Masne kiseline su jedinjenja koja ulaze u sastav masti i ulja. U hemiji, posebno biohemiji, masna kiselina je karboksilna kiselina, uglavnom sa dugim nerazgranatim nizom (lancem). Najčešće je reč o lancima sa parnim brojem ugljenikovih atoma, od 4 do 30, najviše 36 C-atoma. Razlog parnom broju jeste što njihova biosinteza uključuje acetil koenzim A, koji daje doprinos od dva atoma ugljenika.[1][2]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Rasyslami.jpg/320px-Rasyslami.jpg)
Tipovi masti u hrani |
---|
|
Vidi još |
Masne kiseline mogu biti zasićene ili nezasićene, u zavisnosti da li poseduju dvostruku vezu. Pojam zasićene masne kiseline govori da, osim u karboksilnoj grupi, gde je karbonilni ugljenik vezan za kiseonik, nema dvostrukih veza. Od nezasićenih, u mastima se mogu naći one koje sadrže dvostruke i trostruke veze, kao i istovremeno prisustvo i dvostrukih i trostrukih veza. Masne kiseline životinjskog porekla ukoliko su nezasićene, sadrže do 6 dvostrukih veza. S druge strane, u strukturi biljaka pored zasićenih i nezasićenih (sa jednom ili više dvostrukih veza), pronađene su i kiseline sa trostrukom vezom, ali i epoksi-, hidroksi- i keto-grupama, kao i sa ciklopentanovim prstenom.
Masne kiseline se industrijski proizvode putem hidrolize esterskih veza masti ili bioloških ulja (koji su zapravo trigliceridi), uklanjanjem alkohola glicerola.
Masne kiseline spadaju u grupu uljnih hemikalija.