Spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi Jugoslavije (1941—1945) postavljani su širom Jugoslavije u vidu figuralno-umetničkih dela, arhitektonskih objekata, spomen-mauzoleja, skulptura, spomen-bisti, spomen-ploča, spomen-zgrada, spomen-groblja i dr. Najviše impresionira apstraktnost jugoslavenskih spomenika, njihov futuristički izgled i umjetnička kvaliteta netipična za socrealizam.
Kratke činjenice
Spomenici Narodnooslobodilačke borbe naroda Jugoslavije 1941—1945
Zatvori
Prema nepotpunim podacima u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji podignuto je oko 15.000 spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkom ratu. Većina spomenika podignuta je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, na lokacijama značajnih historijskih bitaka iz Drugog svjetskog rata ili na mjestima velikih stradavanja civila i partizana od okupatorske ruke i ruke domaćih izdajnika. Mnogi ovi spomenici srušeni su ili oštećeni tokom raspada SFRJdevedesetih godina.
Dosad je u Hrvatskoj vlada finansirala obnavljanje samo Titove biste u Kumrovcu, spomenika „Poziv na ustanak“ u Bjelovaru i spomenik ustanku u Srbu. Lokalne vlasti obnovile su dosad oko 300 spomenika manje umetničke vrednosti. Avgusta2011. godine, Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske pokrenuo je „Apel za obnovu sedam kapitalnih spomenika NOB-u“. Inicijativni odbor apela predvodi bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić. Apel je dosada potpisalo oko 150 osoba iz kulturnog i političkog života Hrvatske.[2]
Spomenik „Zahvalnosti Crvenoj armiji“, 1947. godina - posvećen brocima sovjetske Crvene armije, pogunlim u Batinskoj bici, postavljen u memorijalnom kompleksu „Batinska bitka“.
Spomenik „Nošenje ranjenika“, 1952. godina - izliven u nekoliko primeraka, koju su postvaljeni: U Livnu, 1952. godine (nazivan i Spomenik „Palim borcima“, srušen 1992. godine od strane HVO-a); u Imotskom (teško oštećen); u Vukovaru (oštećen propucavanjem); na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu1953. godine; u Derventi, 1966. godine (u malo izmenjenom obliku); u Krapinskim Toplicama, 1973. godine; i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu1983. godine.[3]
Spomenik „Crvenoarmejac“, 1954. godina - postavljen na Groblju oslobodilaca Beograda 1944. u Beogradu.
Spomenik „Radi Končaru i drugovima“, 1961. godina - podignut u spomen parku Šubićevac u Šibeniku. Posvećen Radi Končaru i ostalih 25 antifašista koje su u parku Šubićevac streljali italijanski fašisti22. maja1942. godine. U izgradnji spomenika učestvovao je i arhitekta Zdenko Kolacio.
Spomenik „Revoluciji“, 1962. godina - postavljen u Kumanovu.
Spomenik „Palim borcima“, 1947. godina - podignut u Kolašinu.
Spomenik „Pred streljanje“ (poznat i pod nazivom „Gudovčan“), 1955. godina - postavljen u selu Gudovcu, kod Bjelovara (srušen 1991. godine od strane Hrvatske vojske).
Skulpture u Spomen-parku „Dotrščina“, 1968. godina - autor je centralnog spomenika „Palim žrtvama“ i 6-7 skulptura, koje su postavljene u spomen-parku „Dotrščina“, kod Zagreba. Tokom 1990-ih su bile oštećene, ali su kasnije obnovljene.
Spomenik Dražgoškoj bici, 1977. godina - podignut kod Dražgoša. Stojan Batič je autor skulptura boraca, Boris Kobe autor arhitektonske konstrukcije spomenika, a Ivo Šubic autor mozaika na spomeniku.
Ana Bešlić
Spomenik „Streljanim partizanima“, 1961. godina - podignut kod Partizanskih Voda. Posvećen streljanim partizanskim ranjenicima novembra i decembra1941. godine. U izgradnji spomenika je učestvovala i Jovanka Jeftanović.
Spomenik „Partizanski kurir“, 1955. godina - izliven u nekoliko primeraka, koji su posavljeni: ispred kuće (u kojoj je održano savetovanje Glavnog štaba) u Stolicima, kod Krupnja, 1955. godine; ispred sportskog centra „Šumice“ u Beogradu i dr.
Janez Boljka
Spomenik borcima Gorice i Beneškog kraja, 1962. godina - postavljen u Goriškim Brdima.
Spomenik „Taocima i borcima“, 1965. godina - postavljen u Želama kod Ljubljane. U izgradnji spomenika učestvovao je i arhitekta Feđa Košir.
Branko Bon
Spomenik „Palim borcima“, 1963. godina - postavljen u Žabljaku.
Vojislav Vujisić
Spomenik „Palim borcima i žrtvama fašizma“, 1967. godina - podignut u Andrijevici.
Spomenik „Podhumskim žrtvama“, 1970. godina - podignut na mestu nekadašnjeg sela Podhum kod Rijeke, čije su stanovništvo 1942. godine italijanski fašisti u celosti pobili, a selo spalili.
Mauzolej „Palih boraca i žrtava fašizma“, 1954. godina - podignut u Kičevu.
Spomenik „Palim borcima“, 1958. godina - podignut kod Belčišta.
Memorijalni kompleks Butel, 1961. godina - u Skoplju. U izgradnji je učestvovao i arhitekta Dušan Pecovski.
Spomenik „Streljanim omladincima“, 1962. godina“ - podignut u Vataši.
Spomenik „Ilinden“ (poznat i pod nazivom „Makedonium“), 1974. godina - podignut u Kruševu. Posvećen je palim borcima Ilindanskog ustanka i Narodnooslobodilačke borbe. U izgradnji spomenika učestvovala je i Iskra Grabuloska.
Spomenik „Streljanim rodoljubima“, 1955. godina - postavljen u Kraljevu.
Spomenik „Revoluciji“, 1961. godina - postavljen u Kranju.
Drago Đurović
Spomenik „Partizanu-borcu“, 1957. godina - izgrađen na brdu Gorica u Titogradu. U izgradnji spomenika učestvovao je i arhitekta Vojislav Đokić.
Spomenik „Palim borcima“, 1959. godina - podignut u Danilovgradu.
Spomenik „Streljanim omladincima“, 1959. godina - podignut u Lazinama kod Danilovgrada. U izgradnji spomenika učestvovao je i arhitekta Vojislav Đokić.
Spomenik „Palim borcima“, 1960. godina - podignut u Pljevljima. U izgradnji spomenika učestvovao je i arhitekta Mirko Đokić.
Spomenik „Palim borcima“ (poznat i pod nazivom „Ranjeni kurir“), 1953. godina - izliven u nekoliko primeraka, koji su postavljeni: na Visu; u Bakru, 1953. godine; i u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu.
Spomenik „Ustanku“, 1954. godina - posvećen palim borcima i žrtvama fašizma kotara Sisak, izliven u nekoliko primeraka, koji su postavljeni: na Trgu slobode u Sisku (srušen 1991. godine); u spomen-šumi Brezovica, na mestu osnutka Sisačkog partizanskog odreda (neznatno oštećen).
Spomenik „Josipu Brozu Titu“, 1961. godina - postavljen u na Trgu partizana u Titovom Užicu, povodom dvadesetogišnjice ustanka. Avgusta 1991. godine premešten u dvorište Narodnog muzeja.
Spomenik „Bitke za ranjenike“, 1978. godina - podignut na Makljenu, kod Prozora. Posvećen borcima poginulim u bici za ranjenike, tokom Četvrte neprijateljske ofanzive, marta 1943. godine. Uništen 1995. godine od strane HVO-a.
Spomenik „Palim borcima“, 1961. godina - podignut na spomen-groblju palih boraca NOB-a u Prištini. U izgradnji spomenika učestvovao je i arhitekta Prvoslav Janković.
Mirko Ostoja
Spomenik „Palim borcima“, 1956. godina - podignut u Bileći.
Spomenik Ivi Loli Ribaru, 1961. godina - postavljen u Suhom Polju.
Tomislav Ostoja
Spomenik „Palim borcima Ciglenice“, 1972. godina - podignut u Zagrebu.
Spomenik „Žrtvama fašizma“ (poznat i pod nazivom „Vešala“), 1956. godina - posvećen žrtvama fašizma u logoru Jadovno, podignut u Gospićkom Jasikovcu (srušen nakon operacije „Medački džep“ od strane Hrvatske vojske).