From Wikipedia, the free encyclopedia
Ova kronologija evolucije života pokazuje sve važne događaje u razvoju života na planeti Zemlji. Za kontekst, v. članke biologija, evolucija, geološka kronologija i historija Zemlje. Datumi se temelje na naučnim dokazima. Tablica koristi skraćenice "MYA " za "prije xx miliona godina" i "kYA" za "prije xx tisuća godina."
U biologiji, evolucija je proces u kojem populacije organizama stječu i prenose nove karakteristike s generacije na generaciju. Taj proces kroz duge periode objašnjava porijeklo nove vrste i, konačno, veliku raznolikost biloškog svijeta. Moderne vrste su srodne jedna drugoj kroz zajedničkog pretka, te produkti evolucije i specijacije kroz milijarde godina.
| Datum | Događaj |
|---|---|
| 4600 MYA | Planeta Zemlja se formira od akrecijski disk koji se okretao oko mladog Sunca. |
| 4100 MYA | Površina zemlje se dovoljno ohladila da kora postane tvde. Formiraju se atmosfera i oceani[1]. |
| 4000 MYA | Pojavljuje se život, vjerojatno od samoreproducirajućih molekula RNA. Kopiranje i reproduciranje tih molekula zahtijeva resurse kao što su energija, prostor i manji građevinski bllovi, koji su uskoro postali oskudni, što je dovelo do natjecanja. Prirodna selekcija je pogodovala onim molekulama koje su bile efikasnije u replikaciji. Mokekule DNK su nakon toga preuzetle ulogu glavnih replikatora. Uskoro su razvile vanjsku membranu koja je stvorila stabilnu fizičku i kemijsku okolinu pogodnu za vlastitu replikaciju - rađanje proto-stanica. Atmosfera u to doba nije sadržavala slobodni kisik. |
| 3900 MYA | Kasno teško bombardiranje: vrhunac udara na Zemlju, Mjesec, Mars i Veneru od strane asteroida i kometa (planetezimala); ovo konstantni poremećaji su možda potakli dalju evoluciju života (V. Panspermija). Smatra se da su ti udari uzrokovali višestruko prokuhavanje oceana; usprkos tome život se nastavio [2].
Stanice nalik na prokariote se prvi put pojavljuju. Ti prvi organizmi su kemoautotrofi: oni koriste karbon dioksid kao izvor ugljika i oksidiraju anorganske materijale kako bi dobili energiju. Kasnije prokariote evoluiraju u organizme sposobne za glikolizu, niz kemijskih reakcija koje oslobađaju energiju iz organskih molekula kao što je glukoza. Glikoliza stvara molekule ATP kao kratkotrajnu energetsku valutu koja se koristi u skoro svim organizmima do današnjeg dana. To je doba u kome živi posljednji univerzalni predak; nastaje razdvajanje na bakterije i arheje. |
| 3500 MYA | Bakterije razvijaju primitivne oblike fotosinteze koji na početku ne stvaraju kisik. Ovi organizmi stvaraju ATP koristeći protonski gradijent, mehanizam koji se dan-danas koristi u skoro svim organizmima. |
| 3000 MYA | Evoluiraju fotosinteske cijanobakterije; one koriste vodu kao reduktant, te stvaraju kisik kao sporedni proizvod. Kisik ispočetka oksidira željezo u oceanima, stvaraju željeznu rudaču. Razina kisika potom počinje rasti u atmosferi, djelujući kao otrov za mnoge bakterije. |
| 2500 MYA | Neke bakterije evolucijom stječu sposobnost da efikasnije koriste kisik kako bi se koristili energiju iz organskih molekula poput glukoze. Gotovo svi organizmi koji koriste kisik se služe istim nizom reakcija - ciklusom limunske kiseline i oksidativnom fosforilacijom. Efekt "nagle ledare" [3] rezultira u huronijskoj glacijaciji (2.500 million-2.100 mya)[4]. |
| 2100 MYA | Pojavljuju se složenije stanice: eukariote, koje sadrže razne organele. Njihovi najbliži srodnici su vjerojatno arheje. Većina organela koje su vjerojatno nastale od simbiotskih bakterija: mitohondriji, koji koriste kisik kako bi izvukli energiju iz organskih molekula i sliče današnjim rikecijama, te vrlo česti kloroplasti, koji preuzimaju energiju iz svjetla te sintetiziraju organske molekule su nastali iz cijanobakterija i sličnih oblika. Ovo je primjer koevolucije. |
| 1200 MYA | Seksualna reprodukcija evoluira i ubrzava opću evoluciju[5]. Dok većina života postoji u oceanima i jezerima, neke cijanobakterije su možda već živjele u tlu u to vrijeme. |
| 1000 MYA | Pojavljuju se višestanični organizmi: ispočetka kolonijalne algei kasnije, morske trave, koje žive u oecanima.[6] |
| 1000-750 MYA | Prvi poznati superkontinent, Rodinija, se stvara, a potom razbija. |
| 950-780 MYA | Sturtijsko ledeno doba. Ovo je doba višestrukih gotovo globalnih glacijacija s periodima koji su oscilirali od snježne grudve Zemlje do stakleničke Zemlje. |
| 900 MYA | Imna 481 dana od po 18 sati u godini. Rotacija Zemlje se otada usporila. |
| 750-580 MYA | Prema hipotezi o snježnoj grudi Zemlji, prakambrijsko varangijsko ledeno doba je tako oštro da su se svi Zemljini oceani potpuno smrzli; ostali su tekući jedino u tropima. |
| 600 MYA | Spužve (Porifera), meduze (Cnidaria), pljosnati crvi (Platyhelminthes) i druge višestanične životinje se pojavljuju u oceanima. Cnidaria i Ctenophora su neke od najstarijih stvorenja sa živcima; oni su u obliku jednostavne mreže, bez mozga i centralnog nervnog sistema. Formira se ozonski omotač, dozvolivši tako prve izlaske na kopno. |
| 600-540 MYA | Drugi superkontinent, Pannotia, se formira i nestaje. |
| 565-525 MYA | Kambrijska eksplozija, brzi niz evolucijskih promjena, stvara sve moderne planove tijela za (phyle) modernih životinja. Uzrok ove velike ekspanzije raznolikosti života je još uvijek predmet nazčne rasprave. Arthropoda, predstavljeni u mnoštvu trilobita, su dominantni phylum. Pikaia, a mali plivač iz phyluma svitkovaca, je mogući predak današnjeg čovjeka. Anomalocaris je grabežljivac dug do 2 metra čiji danas živući potomak može biti Pycnogonid, ili morski pauk [7]. |
| 530 MYA | Prvi tragovi nogu na zemlji [8] |
| 505 MYA | Pojavljuju se prvi kralježnjaci: ostrakodermi, ribe bez čeljusti srodne današnjim paklarama i sljepuljama. Haikouichthys i Myllokunmingia su primjeri tih besčeljusnih riba, isto kao i Agnatha. (V. također prahistorijske ribe). |
| 488 MYA | Prvo od sedam velikih izumiranja u geološkom dobu se događa za vrijeme kambrijsko-ordovicijske tranzicije. |
| 475 MYA | Prve primitivne biljke dolaze na kopno[9], nakon što su evoluirale od zelenih algi[10] i žive u blizini obale jezera. Prate ih gljive, i vrlo je vjerojatno da su živjeli simbiotski ; lišajevi su primjer takve simbioze. |
| 450 MYA | Člankonošci, čiji egzoskeleton drži tijelo i sprečava gubitak vode[11], su prve životinje koje se sele na kopno[12]. Među prvima su Myriapoda (millipedes i centipede), koje su kasnije pratili pauci i škorpioni. |
| 450-440 MYA | Dva Ordovicijsko-silurska masovna izumiranja. Zajedno predstavljaju drugo masovno izumiranje u historiji. |
| 400 MYA | Prvi insekti su bez krila: Lepisma saccharina, collembola, archaeognatha. Pojavljuju se prvi morski psi[13]. Pojavljuje se prvi celakant; za ovaj red životinja se vjerovalo da nema živućih pripadnika sve dok primjerci nisu otkriveni godine 1938. Za njega se često govori da je živi fosil. |
| 375 MYA | Tiktaalik je rod sarkopterigijski (glatkorepih) riba iz kasnog devona koji je imao mnoge tetrapodske karakteristike. |
| 370 MYA | Cladoselache, morski pas, je brzi grabežljnivac [14]. |
| 365 MYA | Kasno devonijsko izumiranje je treće masovno izumiranje.
Insekti su evoluirali na kopnu i slatkim vodama iz stonoga. Neke slatkovodne glatkorepe ribe (Sarcopterygii) razvijaju noge i evoluiraju u tetrapoda. Ovo se događa u vodi; tetrapods (Ichthyostega , Acanthostega i Pederpes finneyae) potom koriste noge kako bi se pomaknule na kopno, vjerojatno u lovu na insekte. Razvijaju se pluća i riblji mjehur. Današnji vodozemci su zadržali mnoge karakteristike nekadašnjih tetrapoda. |
| 360 MYA | Biljke evoluiraju sjeme, strukturu koja štiti biljni embrio i omogućava biljkama da se brzo šire na kopnu. Stvaranje kratera Woodleigh (100 km širokog) i Siljanskog prstena (40 km širokog, kraj Dalecarlije u Švedskoj). |
| 360-286 MYA | Zlatno doba morskih pasa[15]. |
| 350-250 MYA | Karoosko ledeno doba, počinje u ranom karboniferu i završava u kasnom permiju. Dva posebna perioda u kojima je većina Gondwanalanda bila pod ledom koji se širio iz Afrike i Južne Amerike, a kasnije imao središte u Indiji i Australiji, su uzrokovana polarnim pomakom |
| 300 MYA | Superkontinent Pangea se stvara te će trajati slijedećih 120 miliona godina; ovo je posljednje vrijeme kada će svi Zemljini kontinenti biti jedan. Evolucija amniotskog jaja dovodi do uspona Amniota, reptila, koji se razmnožavaju na kopnu. Insekti počinju letjeti, i uključuju niz raznovrsnih redova (npr. Palaeodictyoptera, Megasecoptera, Diaphanopterodea i Protorthoptera) vilinkonjici (Odonata) koji sliče na mnoge današnje insekte. Prostrane šume Lycopodiophyta (lycopods), horsetails i Cyatheales pokrivaju zemlju; njihovo truljenje će s vremenom stvoriti ugljen i naftu. Golosjemenjače postaju sve raznolikije. Prve koje će se pojaviti su palmolike cikade. |
| 280 MYA | Protodonata vilinkonjic Meganeura monyi je među najvećim insektima koji je ikada živio, sa rasponom krila od 70 cm. Kralježnjaci uključuju mnoge temnospondilske, antrahosaurske, i lepospodnilske vodozemce i rane anapsidske i sinapsidske (npr. Edaphosaurus) reptile. |
| 256 MYA | Diictodon, Cistecephalus, Dicynodon, Lycaenops, Dinogorgon i Procynosuchus su neki od mnogih reptila nalik na sisavce čiji su tragovi pronađeni u Južnoj Africi i Rusiji. Pareiasauri su bili veliki i nespretni biljožderi. Prve Archosauriformes. |
| 250 MYA | Permsko-trijasko masovno izumiranje briše skoro 90% svih životinjskih vrsta; ovo četvrto po redu masovno izumiranje je najgore u historiji.
Lystrosaurus je obični biljožder koji preživljava izumiranje. Arhosauri se počinju odvajati od ostalih reptila. Teleosti evoluiraju od Actinopterygii (zrakorepih riba) i postupno postaju dominatna grupa među ribama. Kisik čini 10% atmosfere, odnosno na trećini svoje nekadašnje razine, pa životinje sa sistemom disanja nalik na današnje ptice dobro napreduju. Neke spore bakterije Bacillus rod 2-9-3 (Sali bacillus marismortui) su uhvaćene u kristalima soli - halitu u New Mexicu. Godine 2000. su reanimirane te su brzo razmnožile. Trenutno čine najstariji živući organizam. [nedostaje referenca] |
| 220 MYA | Klima je vrlo suha, i organizmi koji se mogu prilagoditi suši napreduju: arhosauri i golosjemenjače. Archosauri se granaju u krokodile, dinosaure i pterosaure.
Od sinapsida dolaze prvi preci sisavaca, terapsidi, točnije eucinodonti. Ispočetka su mali i slični rovkama. Svi sisavci imaju mliječne žlijezde kojima hrane mlade, te konstatnu tjelesnu temperaturu. Isto tako, par autozoma dobija gen SRY (izveden iz SOX3 gena X kromozoma) kako bi postao Y kromozom, koji se s vremenom počeo smanjivati u dužini. Golosjemenjače (uglavnom crnogorica) su dominantne kopnene biljke. Biljožderi će bitno narasti za vrijeme dominacije golosjemenjača, jer su im potrebna velika crijeva kako bi mogli probaviti lošu hranu koju nude golosjemenjače. |
| 208-144 MYA | Druga velika dominacija morskih pasa[16]. |
| 200 MYA | Peto masovno izumiranje označava prijelaz iz trijasa u juru.
Morski reptili uključuju ihtiosaure i pleziosaure. Amoniti i školjkaši cvjetaju. Dinosauri preživljavaju izumiranje i rastu do ogromnih veličina, ali thecodonti, ili "šupljozubi" reptili, izumiru. Evouilraju modenrni vodozemci: Lissamphibia; uključujući Anura (žabe), Urodela (daždevnjake) i Caecilia. Geminiviridae, raznolika grupa virusa, se mogu datirati u ovo doba i ranije[17]. |
| 180 MYA | Superkontinent Pangea se počinje raspadati na nekoliko kopnenih masa. Najveća je Gondwana, sastavljena od kopna koje danas čini Antarktik, Australiju, Južnu Ameriku, Afriku, i Indiju. Antarktika je još uvijek zemlja šuma. Sjeverna Amerika i Eurazija su još spojene u sjeverni superkontinent - Lauraziju. |
| 164 MYA | Najstariji plivajući sisavac, Castorocauda lutrasimilis, predstavlja prethodnika modernih sisavaca kao što su čudnovati kljunaš i echidna. |
| 160 MYA | 3 metra dug, Guanlong wucaii - ili zmaj s krijestom od pet boja iz provincije Xinjiang u sjeverozapadnoj Kini je najstariji poznati tiranosaur. |
| 150 MYA | Veliki dinosauri su česti i raznoliki - Brachiosaurus, Apatosaurus, Stegosaurus, Allosaurus, zajedno s manjim oblicima kao Ornitholestes i Othneilia. Ptice evoluiraju od teropodskih dinosaura. Archaeopteryx je predak ptica, s kandžama i perjem, ali bez kljuna. |
| 135 MYA | Novi dinosauri Iguanodon, Hylaeosaurus, itd., se pojavljuju nakon izumiranja jurskih oblika. Microraptor gui, a 77 cm dug dinosaur iz Liaoninga u sjeveroistočnoj Kini, ima pticolika pernata krila na četiri uda. |
| 133 MYA | Jeholornis prima, primitivna ptica iz formacije Jiufotang u sjeveroistočnoj Kini jede sjemenje. Ova ptica ima velika, snažna krila, ali i dugi, koštani rep, poput većine dinosaura. |
| 130 MYA | Kritosjemenjače razvijaju cvijeće, strukture koje privlače insekte i ostale životinje koje će širiti pelud. Ova novina kritosjemejnača predstavlja naglu eksploziju životinjske evolucije i koevolucije. |
| 128 MYA | Rani tiranosaur je Dilong paradoxus iz provincije Lioning u Kini. Ima perje i malo tijelo dužine 1,5 m. |
| 125 MYA | Eomaia scansoria, je placentalni sisavac, od koga će kasnije nastati moderni placentalni sisavci. Izgleda poput modernog miša, penje se na gmrlje u Liaoningu u Kini. Psittacosaurus s kljunom nalik na papagaja je predak kasnijih rogatih dinosaura. |
| 123 MYA | Sinornithosaurus millenii je dinosaur iz Liaoninga u Kini koji ima primitivno perje koje se ne koristi za let. Ostali dinosauri s perjem su Sinosauropteryx (najprimitivnije perje, jednostavnih cijevnih oblika) i Changchanornis. Zajednički predak im je Archaeopteryx. Ostali dinosauri su Polacanthus (oklopljeni biljožder) i Eotyrannus (rani tiranosaur). |
| 110 MYA | Sarcosuchus imperator, osam kubnih tona, 12 m duga, glava 2 m duga, je najveći krokodil. Grabežljivi dinosauri uključuju "raptora" Deinonychusa i poluvodenog spinosaura s jedrolim leđima, dok biljožderi uključuju najvišeg poznatog sauropoda Sauroposeidon protelesa, isto kao i iguanodonta s bubuljastim nosom Altirhinus (pretka hadrosaura) i oklopljenog Sauropelta. |
| 100 MYA | Veliki teropodski dinosauri Carcharodontosaurus i Giganotosaurus su čak veći od tiranosaura. |
| 88 MYA | Raspad Indo-Malagaške kopnene mase. |
| 80 MYA | Mnoge vrste sauropoda, hadrosaura, rogatih i grabežljivih dinosaura; polovica svih poznatih vrsta su iz posljdnjih 30 MY mezozoika, odmah nakon razvitka kritosjemenjača. Indija se počinje kretati prema Euraziji. |
| 75 MYA | Oviraptor je bio jedan od najpticolikijih dinosaura koji nije bio ptica. Posljednji zajednički predak ljudi i miševa[18]. |
| 65 MYA | Kredsko-tercijarno masovno izumiranje (šesto masovno izumiranje) briše polovicu svih životinjskih vrste uključujući sve dinosaure osiim ptica, vjerojatno zbog zahlađenja klime izazvanog velikim udarom asteroida: iridijumski prašak iz asteroida je stvorio talog po cijeloj Zemlji. Stvaranje kratera Chicxulub (promjera 170 km, danas napola potopljenog u more kraj Yucatana u Meksiku).
Bez prisustva velikih dnevnih dinosaura, sisavcis mogu povećati raznolikosti i veličinu. Neki će se vratiti u more (kitovi, sirenia, tuljani) a neki će poletjeti (šišmiši). Grupa malih, noćnih, šumskih sisavaca koji se hrane insektima zvana Archonta grana se u ono što će postati primati, šumske rovke i šišmiši. Primati imaju binokularnu viziju i prste za hvatanje, karakteristike koje im pomažu da skaču s grane na granu. Jedan primjer proto-primata je Plesiadapis koji je izumro prije 45 miliona godina. |
| 60 MYA | Creodont, mesožder u sjevernoj hemisferi i izumro prije 5,2 miliona godina,je mogući predak miacida. |
| 55 MYA | Australija se razdvaja od Antarktike. Proto-primati se prvi put pojavljuju u Sjevernoj Americi, Aziji i Evropi. Jedan primjer je Carpolestes simpsoni u bazenu Clarks Fork u Wyomingu. Imao je prste za hvatanje, ali ne i pogled unaprijed. Drugi (najstariji?) euprimat Teilhardina asiatica (Hunan, Kina) je veličine miša, dnevna životinja i s malim očima. Mako psine su vjerojatni preci velikih bijelih psina [19]. |
| 50 MYA | Evolucija konja počinje s Hyracotheriumom: veličine lisice s dugim noktima umjesto kopitima. Predatk kitova (što uključuje delfine), Ambulocetus natans (Pakistan) vjerojatno hoda po kopnu kao moderni morski lav i pliva poput modernih vidri. Ima stopala koja mu daju dodatnu snagu kod plivanja, a još uvijek može čuti ušima. Pezosiren portelli, predak modernih manatija, hoda poput nilskog konja i pliva kao vidra. Miacidi uključuju Miacisa, petokandžastog pretka svih pasa, mačaka, medvjeda, rakuna, lisica, hijena, šakala i civitki; to je mesožder nalik na lasicu koji se penje po drveću. |
| 48.5 MYA | Gastornis geiselensis (Evropa, SAD), 1,75 m visoka ptica-mesožder, je glavni grabežljivac |
| 46.5 MYA | Rodhocetus, predak kita, potomak Ambulocetusa, više ne treba piti običnu vodu. |
| 43 MYA | Najraniji slon, Moeritherium (Egipat): 1m dug, veličine krupne svinje, jede meke, slasne biljke. Ima dug nos, ali ne i surlu ili kljove. |
| 40 MYA | Red primata se dijele u pod-redove Strepsirrhini (lemuri) i Haplorrhini (majmuni); potonji su dnevni biljožderi. |
| 37 MYA | Basilosaurus, 20 m dug, zmijolik predak kitova, ima zakrljžale udove. Čuje zvukove kroz srednje uho pomoću vibracija donje čeljusti. U egipatskoj 'dolini kitova', koja će kasnije postati pustinjom Wadi Hitan, postoji mnoštvo Basilosaurus isisa koji moraju dići glavu iz vode kako bi disali. Rani preci strepsirrhines primata se pojavljuju u egipatskoj pustinji, Biretia fayumensis i Biretia megalopsis.[20]. |
| 35 MYA | Trave evoluiraju među kritosjemenjačama. |
| 30 MYA | Haplorrhini (podred) se razdvaja u infraredove Platyrrhini (majmuni Novog svijeta) i Catarrhini (primati Starog svijeta). Majmuni Novog svijeta imaju prehenzilne repove i migriraju u Južnu Ameriku. Catarrhines ostaju u Africi kako se dva kontinenta razdvajaju. Jedan od predaka Catarrhines mogao bi biti Aegyptopithecus. Mužjaci majmuna Novog svijeta su daltonisti. Haplorrhines: Bugtipithecus inexpectans, Phileosimias kamali i Phileosimias brahuiorum, slični današnjim lemurima, žive u kišnim šumama Brda Bugti u centralnom Pakistanu. Predak svih mačaka, 9 kg težak Proailurus, živi u šumama Evrope, izumire prije 20 miliona godina. |
| 27.5 MYA | Indrikoterij, rođak nosoroga, 4,5 m visok, najviši sisavac, živi u Mongoliji. |
| 27 MYA | Phorusrhacos longissimus (ptica užasa) 2,5 m visoka u Americi. Izumrla prije 15.000 godina. |
| 25 MYA | Catarrhini mužjaci stječu osjet za boje, ali gube sposobnost prepoznavanja feromona[21]. Catarrhini se razdvajaju u 2 superporodice, majmune Starog svijeta (Cercopithecoidea) i majmune (Hominoidea). Primati Starog svijeta nemaju prehenzilni rep (npr. babun); neki uopće nemaju rep. Svi hominidi su bez repa. |
| 22 MYA | Indija se sudara s Azijom, stvarajući Himalaju i Tibetsku visoravan. Odsječena od vlage, Centralna Azija postaje pustinjom. Pojava deinotheriuma, drevnog slona, izumrlog prije 2 miliona godina. Životinja koja je nalik na mješavinu psa, medvjeda i rakuna je zorni medvjed (Ursavus elmensis), predak svih današnjih medvjeda. Ima veličinu lisice, lovi na vrhovima drveća, a dijetu podržava i dijelovima bilja i insektima. Prva grupa, Ailuropodinae, se oslanja na biljnu hranu, razvija vlastitu hranu od koje će do danas preživjeti jedino velika panda (Ailuropoda melanoleuca). |
| 21 MYA | Stvorenje nalik na mungosa na splavu od bilja uspijeva doći iz Afrike na Madagaskar. Postaje predak svih tamošnjih sisavaca-mesoždera. |
| 20 MYA | Afrička ploča se sudara s Azijom. Cynodictis, predak pasa, ima skraćenu petu kandžu koja će postati karakteristikom modernih pasa. Izgleda poput modernih civetki i ima stopala i prste za trčanje. Dvije superporodice grabežljivaca (canines i felines) su u ovom dobu već različiti. Gomphotherium, drevni slon. |
| 19 MYA | Megatherium americanum (divovski ljenjivac dug 6m). Izumro prije 8000 godina. |
| 16 MYA | Squalodon pokazuje ranu eholokaciju kitova. Megalodon je divovski morski pas veličine autobusa[22]; dugo vlada i iznenada nestaje oko 1,6 MYA. |
| 15 MYA | Čovjekoliki majmuni iz Afrike migriraju u Euraziju kako bi postali giboni (niži majmnuni) i orangutani. ljudski preci se granaju od predaka gibona. Orangutani, gorille i čimapnze su veliki majmuni. Ljudi su hominini. |
| 13 MYA | Preci čovjeka se odvajaju od predaka orangutana. Rođak orangutana: Lufengpithecus chiangmuanensis (Sjeverni Tajland). Pierolapithecus catalaunicus, Španija, mogući zajednički predak čovjekolikih majmuna i ljudi. |
| 10 MYA | Klima počinje postajati suha; savane i livade počinju istiskivati šume. Majmuni se šire, a veliki majmuni su u padu. Preci čovjeka se počinju odvajati od predaka gorila. Ovo je zenit konja koji se šire sjevernom hemisferom. Nakon 10 MYA se suočavaju s konkurencijom artiodaktila. Tomarctus, predak pasa, je psolika životinja. |
| 7 MYA | Najveći primat Gigantopithecus je visok 2 m i živi u Kini (Gigantopithecus blacki), Vijetnamu i sjevernoj Indiji (Gigantopithecus bilaspurensis). Izumro prije 300.000 godina. |
| 5.6 MYA | Isušivanje Sredozemnog mora (Mesinski događaj). |
| 5 MYA | Erupcije vulkana stvaraju mali komad kopna koji će spojiti Sjevernu i Južnu Ameriku. Sisavci iz Sjeverne Amerike prodiru u Južnu i izazivaju izumiranje tamošnjih sisavaca.
Preci čovjeka se razdvajaju od predaka čimpanze. Posljednji zajednički predak Sahelanthropus tchadensis (Čad, Sahara, zapadno od Doline Rasjeda). Najstariji u ljudskoj grani je Orrorin tugenensis (Milenijski čovjek, Kenija). Čimpanze i ljudi dijele 98% DNK: biokemijske sličnosti su tako velike da se hemoglobinske molekule razlikuju samo po jednoj aminokiselini. Jedna grupa čimpanza može imati više genetske raznolikosti nego svih šest milijardi ljudi koji danas žive, zahvaljujući kasnijem efektu grlića na ljudsku lozu. I čimpanze i ljudi imaju larinks koji se razmješta tokom prve dvije godine života na točku između farinksa i pluća, ukazujući da su i zajednički preci imali tu karakteristiku, preteču govora. |
| 4,8 MYA | Ardipithecus, hominimski rod veličine čimpanze, hoda uspravno |
| 3,7 MYA | Neki Australopithecus afarensis ostavlja trag na vulkanskom pijesku u Laetoli, Kenija (Sjeverna Tanzanija). |
| 3,5 MYA | Orangutani se dijele na bornejske (Pongo pygmaeus) i sumatranske (Pongo abelii) pod-vrste. Velika bijela psina se pojavljuje. |
| 3 MYA | Bipedalni australopitecini (rani hominini) evoluiraju u savanama Afrike dok ih lovi Dinofelis. Vrste uključuju Australopithecus africanus, Australopithecus bosei. Ostali rodovi uključuju Kenyanthropus platyops.
Gorile izumiru južno od rijeke Kongo. Sjeverna i Južna Amerika se spajaju, dozvoljavajući migraciju životinja. Moderni konji, Equus se prvi put pojavljuju. Deinotherium (4 m visok), je divovski rođak slona, s kljovama koje idu nadolje iz donje čeljusti. |
| 2,5 MYA | Smilodon (sabljozuba mačka) se pojavljuje. |
| 2,2 MYA | Gorile se dijele na zapadnonizinske (Gorilla gorilla) i istočne (Gorilla beringei) pod-vrste. |
| 2 MYA | Homo habilis (spretni čovjek) koristi primitivni kameni alat (rezače) u Tanzaniji. Vjerojatno živi s Paranrhropusom robustusom. Pojava Brocine oblasti (oblasti za govor u ljudskom mozgu). Vrsta homo su mesožderi dok Paranthropus jede bilje i termite. Neke čimapnze (Pan troglodytes) u južnom dijelu rijeke Kongo se granaju kako bi stvorili Bonoboe (Pan paniscus/pigmejske čimpanze). Bonoboi žive u matrijarhalnom društvu. Sabljozuba mačka se kreće iz Sjeverne u Južnu Ameriku. |
| 1,8 MYA | Homo erectus evoluira u Africi i migrira na druge kontinente, pretežno Južnu Aziju. |
| 1,75 MYA | Dmanisi čovjek/Homo georgicus (Gruzija), s malim mozgom je došao iz Afrike, s karakteristikama Homo erectusa i Homo habilisa. Primjerak je proveo posljednje godine života sa samo jednim zubom, što ukazuje da je ovisio o milosrđu drugih ljudi kako bi uspio preživjeti.
Gliptodont, pasanac veličine današnje Volkswagen "Bube", živi u južnom Peruu. |
| 1,6 MYA | Najveći tobolčari: Pojava divovskom kratkolicog klokana (Procoptodon goliah) u Australiji, izumrlog prije 40,000 godina. 2–3 m visok i težak 200–300 kg, to je najveći poznat klokan. Vombatoliki Diprotodon optatum, 2.800 kg, 3 m dug, u Australiji, izumro prije 45.000 godina. |
| 1,5 MYA | Tobolčarski lav (Thylacoleo carnifex ili Leo) pojavljuje se u Australiji i izumire prije 46.000 godina. |
| 1 MYA | Rod Canis (kojoti, šakali, vukovi, dingoi, obični psi) razvija se od Tomarctusa. Siva lisica, Urocyon cinereogenteus je najprimitivniji canid koji danas živi. |
| 800 kYA | Sivi vuk (Canis lupus) se seli u arktičku Sjevernu Ameriku. |
| 780 kYA | Zemljin posljednji geomagnetski zaokret. |
| 700 kYA | Zajednički genetski predak ljudi i neandertalaca. |
| 500 kYA | Homo erectus (Choukoutien, Kina) s drvenim ugljenom kontrolira vatru, iako možda nije znao kako je napraviti. |
| 400 kYA | Istočne gorile (Gorilla beringei) se razdvajaju u istočnonizinske (G. beringei graueri) i planinske (G. beringei beringei) pod-vrste. Divovski jelen Megaloceros giganteus, Irska; rogovi imaju raspon od 3,6 m i više, izumro prije 9,5 kYA. |
| 355 kYA | Tri 1,5 m visoka Homo heidelbergensisa se spuštaju niz vulkan Roccamonfina u južnoj Italiji, ostavivši najstarije ljudske otiske nogu, napravljene prije nego što je vulkanski pepeo očvrsnuo. |
| 250 kYA | Polarni medvjed evoluira od izolirane populacije smeđih medvjeda na visokim geografskim širinama. |
| 195 kYA | Omo1, Omo2 (Etiopija, rijeka Omo) su najstariji poznati ostaci Homo sapiensa. |
| 160 kYA | Homo sapiens (Homo sapiens idaltu) u Etiopiji, kraj rijeke Awash i sela Herto, prakticira grobne rituale i komada nilske konje. Njihovi mrtvi su kasnije prekriveni vulkanskim stijenama. |
| 150 kYA | Mitohondrijska Eva živi u Africi. Ona je posljednji zajednički predak svih mitohondrijskih loza danas živućih ljudi. |
| 130 kYA | Homo neanderthalensis (Neandertalac) evoluira iz Homo heidelbergensisa i živi u Evropi i Bliskom istoku, pokapa mrtve i brine se o bolesnima. Ima hijoidsku kost (prije 60.000 godina, pećina Kebara, Izrael), korištenu za govor kod modernih ljudi. (Danas se ljudi koriste s oko 6000 živih jezika). Koristi koplje, vjerojatno za probadanje umjesto bacanja. FOXP2 gen se pojavljuje (povezan s razvojem govora). |
| 100 kYA | Prvi u anatomskom smislu moderni ljudi (Homo sapiens) se pojavljuju u Africi u ovo doba ili nešto ranije; dolaze od Homo heidelbergensisa. Homo sapiens (ljudi) žive u Južnoj Africi (Ušće rijeke Klasies) i Palestini (Qafzeh i Skhul), vjerojatno u blizini neandertalaca. Moderni ljudi ulaze u Aziju kroz dvije rute: sjeverno kroz Bliski Istok, i južno iz Etiopije preko Crvenog mora i južne Arabije. (V. Hipoteza jedinstvenog porijekla). Mutacija izaziva promjenu boje kože kako bi se apsorbirala optimalna količina UV zraka na različitim geografskim širinama. Počinje stvaranje modernih "rasa". Afričke populacije ostaju 'raznolikije' po genetskom materijalu od svih drugih ljudi, jer je samo dio njih (a s time i dio njihove raznolikosti) napustio Afriku. Na primjer, mtDNA pokazuje da je osoba engleskog porijekla genetski sličnija osobi japanskog porijekla nego dvije osobe iz afričke populacije. |
| 82,5 kYA | Ljudi u Zairu love ribu koristeći oštra koplja napravljena od životinjskih kostiju. |
| 80 kYA | Ljudi prave koštane harpune u Katandi, Demokratska republika Kongo. |
| 74 kYA | Supervulkanska erupcija u Tobi, na Sumatri, u Indoneziji izaziva da populacija Homo sapiensa spadne na 2.000 primjeraka. Šest godina bez ljeta slijdi ledeno doba od 1,000 godina. 5 m vulkanskog pepela prekriva Indiju i Pakistan. |
| 70 kYA | Posljednje ledeno doba, Wisconsinska glacijacija, počinje.
Ljudi u pećini Blombos u Južnoj Africi prave alat od kostiju, te pokazuju tragove simboličko mišljenja kroz slikanje okerom. Također skupljaju i buše školjke kako bi napravili ogrlice. Divovski dabars (Castoroides ohioensis, Toronto, Kanada) najveći glodavac, dužina oko 2,5 m, izumire prije 10.000 godina. |
| 60 kYA | Y-kromozomski Adam živi u Africi. On je posljednji muškarac od koga potječu svi današnji muškarci s kromozomom Y. |
| 50 kYA | Moderni ljudi se šire iz današnje Azije u Australiju (kako bi postali Australski Aboridžini) i Evropi. Napredovanje duž obala je brže nego apredovanje u unutrašnjosti. Dlakavi nosorog (Coelodonta antiquus) u Britaniji. |
| 40 kYA | Kromanjonski ljudi slikaju i love mamute u Francuskoj. Imaju izvanredne kognitivne sposobnosti koje odgovaraju današnjim ljudima, što im omogućava da postanu grabežljivci/lovci na vrhu hranidbenog lanca. Istrebljenje divovskih tobolčara u Australiji, vjerojatno zbog ljudi, rezultira nedostatkom domaćih životinja, što će kasnije biti razlogom da tamošnji domoroci žive primitivnim načinom života u usporedbi s ostatkom svijeta. |
| 32 kYA | Prva skulptura pronašena u Vogelherdu u Njemačkoj. Prva svirala (od ptičje kosti) pronađena u Francuskoj. Kameni alat pronađen u Kota Tampanu u Maleziji. |
| 30 kYA | Moderni ljudi ulaze u Sjevernu Ameriku iz Sibira na različite načine, neki od kasnijih valova preko kopnenog mosta u Berinškom prolazu, ali raniji valovi su vjerojatno išli preko Aleutskih otoka. Barem dva od najranijih valova su imali malo ili nimalo genetskih potomaka u doba kada su Evropljani stigli u Ameriku preko Atlantika. Ljudi dopiru do Solomonskih otoka. Ljudi naseljuju Japan. Lukovi i strijele se koriste na livadama Sahare. Keramički prikazi životinja pronađeni u Moravskoj (Češka Republika). |
| 28 kYA | Najstarija poznata slika: u Kamenom skloništu Apollo 11 [23]., u Namibiji. 20 cm dug, 3 cm širok predmet u pećini Hohle Fels Cave blizu Ulma u Švapskoj Juri Uu Njemačkoj je najstariji umjetnički prokaz penisa[24]. |
| 27 kYA | Neanderthalci izumiru, ostavivši Homo sapiensa i Homo floresiensisa kao jedine žive predstavnike roda Homo. U Češkoj pronađen tekstil, odnosno glina. |
| 25 kYA | Bacači koplja za lov na životinje napravljeni od kostiju mamuta (Poljska). |
| 23 kYA | Willendorfska Venera, mali kip ženske figure, pronađen na paleolitskom nalazištui kraj austrijskog Willendorfa, datira iz ove ere. |
| 20 kYA | Ljudi ostavljaju tragove ruku i nogu na Tibetanskoj visoravni. Uljne svijeće napravljene od životinjske masti i školjaka pronađene u pećinama Grotte de la Mouthe u Francuskoj. Koštane igle korištene za šivanje životinjskih koža. (Shandingdongski čovjek, Kina). Mikrolitska kultura (Sjeverna Kina). Kosti mamuta korištene za gradnju kuća (Rusija). |
| 18 kYA | Homo floresiensis je postojao u Liang Bua vapnenačkoj pećini na otoku Flores u Indoneziji. |
| 15 kYA | Posljednje ledeno doba završava. Razina mora širom svijeta raste, plavi mnoge obalne oblasti, i dijeli kopno od novih otoka. Japan se dijeli od azijskog kopna. Sibir se odvaja od Aljaske. Tasmanija se odvaja od Australija. Stvaraju se Javanski otoci. Sarawak, Malezija i Indonezija se razdvajaju. Pećinske slike u Lascauxu i Altamiri su stvorene. Sjedilačka društva lovaca-sakupljača se pretvaraju u Natufijsku kulturu Bliskog istoka - preteču kasnijih poljoprivrednih društava. |
| 14 kYA | Izumiranje megafaune započinje (i traje do naših dana), prilikom čega je nestalo 100 vrsta krupnih sisavaca, vjerojatno zbog djelovanja ljudi. |
| 11,5 kYA | Izumiranje sabljozubog (Smilodona). |
| 11 kYA | Ljudska populacija doseže 5 miliona. Izumiranje Homo floresiensisa.
Izumiranje mamuta. Pripitomljeni psi (prve pripitomljnene životinje) iz podvrste sivog vuka (Canis lupus pallipes). Svi današnji moderni psi (5 glavnih grupa, oko 400 pasmina) pripadaju jednoj podvrsti Canis lupus familiaris. |
| 10 kYA | Ljudi u Plodnom polumjesecu Bliskog istoka razvijaju poljoprivreda. Domestikacija bilja započinje s uzgojem neolitskih žitarica. Ovaj proces proizvodnje hrane, uz kasnije pripitomljavanje životinja je uzrokovao nagli porast ljudske populacije koji traje do danas. U Jerihonu (moderni Izrael) osnovano naselje s oko 19.000 stanovnika. |
| 10 kYA | Sahara je zelena s rijekama, jezerima, stokom, krokodilima i monsunima. Japanska Jomon kultura lovaca-sakupljača stvara prvo svjetsko grnčarstvo. Ljudi dosežu Ognjenu zemlju na dnu Južne Amerike, posljednju kontinentalnu oblast nastanjenu ljudima (osim Antarktike). |
| 8 kYA | Obična (krušna) pšenica Triticum aestivum nastaje u jugozapadnoj Aziji zahvaljujući hibridizaciji divlje pšenice sa sortom, Aegilops tauschii. |
| 6,5 kYA | Dvije vrste riže su domesticirane: azijska Oryza sativa i afrička Oryza glaberrima. |
| 3 kYA | Ljudi počinju koristiti željezni alat. |
| AD 1 | Ljudska populacija doseže 150 miliona. |
| AD 1835 | Ljudska populacija doseže 1 milijardu. |
| AD 1961 | Prvi čovjek u svemiru. |
| AD 1969 | Ljudi šeću po mjesecu. |
| AD 2024 | Ljudska populacija se približava brojci od 6,5 milijardi[25].
Holocensko masovno izumiranje se nastavlja s time da je stopa izumiranja dramatično narasla u posljednjih 50 godina. Većina biologa vjeruje[26] da smo ovog trenutka na početku nevjerojatno ubrzanog antropogenog masovnog izumiranja. E.O. Wilson s Harvarda, u knjizi Budućnost života (2002), predviđa da će nastavak ljudskog uništavanja biosfere dovesti da polovica svih živih vrsta nestane u slijedećih 100 godina. |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
