februar - Alien Act: Škoti će biti smatrani strancima u Engleskoj, osim ako se ne povuče škotski Zakon o sigurnosti, kojim je osporena naslednica kraljice Ane u Škotskoj, ili ako se ne otvore pregovori o uniji.
2. 3. - Rakošijeva buna: Rakoci opet poziva patrijarha i srpski narod da mu se priključe - Srbe žele pridobiti novcem, od ovog proleća se spominju manji srpski odredi u Rakocijevoj vojsci, naročito od Srba iz turskog Banata[1]
5. 5. - Nakon smrti oca Leopolda I njegov sin Josip I preuzima mjesto rimsko-njemačkog cara, odnosno vladara Češke, Mađarske, Hrvatske i drugih zemalja koje tvore tadašnju Habsburšku Monarhiju.
maj, krajem - Monasi Ravanice i raja Resave dobili dozvolu da obnove manastir, ali ništa nije učinjeno.[3]
20. 6. - Đenovski pakt, sporazum Engleske i Katalonaca kojim se otvara novi front protiv Burbona u Španiji.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
8. 7. - Bitka kod Kefa: alžirska pobeda nad tuniskim snagama, zarobljeni su tuniski beg Ibrahim Šerif i njegov brat Muhamed. Ali spahijski aga Al-Husayn I ibn Ali je proglašen za bega nekoliko dana kasnije - početak dinastije Husainida koji će vladati Tunisom do 1957.
15. 7. - Veliki severni rat: neuspeli švedski napad na ruski Kronštat ih košta trećine snaga (→ sv) - nakon ovoga drže mesto pod blokadom.
18. 7. - Bitka kod Elixheima: vojvoda od Marlborougha "prelazi brabantske linije", francuski luk defanzivnih fortifikacija u Belgiji.
26. 7. - Bitka kod Gemauerthofa u dan. Letoniji: švedska pobeda nad Rusima, ali ovi će svejedno zauzeti Kurlandiju.
oktobar - Robovski zakoni u engleskoj Koloniji Virdžinija konsoliduju ropstvo i podređen status crnaca.
22. 10. - Nadvojvoda Karlo stiže u Barselonu kao španski kralj "Karlos III", ostaje u zemlji do 1711.
25. 10. - Bitka kod Prage, blizu Varšave: malobrojnije snage odbile napad Augustovih Poljaka i saveznika.
1. 11. - Poljski kralj August Jaki ustanovio Orden Belog orla, i danas najviše poljsko odlikovanje.
9. 11. (29. 10. po j.k.) - Patrijarh Arsenije se obraća caru Petru Velikom: poziva ga da bude vođa srpskom narodu, opisuje stradanja usled Rakocijevog ustanka.[2]
novembar - Novi prodor kuruca u Bačku, uvod u tešku 1706.[5]
novembar - Bavarski narodni ustanak protiv habsburške vlasti.
15. 11. - Rakošijeva buna: Bitka kod Zsibó (Jibou): pobeda austro-dansko-srpskih snaga nad kurucima na severu Erdelja.
17. 11. - Rakoci uputio Hrvatima još jedan poziv na zajedničku borbu protiv Austrije, u Hrvatskoj mu pomaže barun Josip Vojnović - razmišlja se o iskrcavanju francuske vojske na Hrvatskom primorju[6]
27. 11. (16. 11. po j.k.) - Ukazom Petra Velikog osnovan morski puk - početak ruske pomorske pešadije, marinaca.
28. 11. - Varšavski mir između Švedske i poljske frakcije Stanisława Leszczyńskog, vrlo povoljan za Šveđane - frakcija Augusta II nastavlja borbu.
4. 12. - Kontroverza kineskih obreda: papin legat Charles De Tournon stigao u Peking s naredbom da ih ukine.
13. 12. - Bitka kod Szentgotthárda: Bottyánova kurucka pobeda na austrijskoj granici.
decembar - Zakon o Sofijinoj naturalizaciji: Sofija Hanoverska, naslednica kraljice Ane, i svi njeni potomci se prihvataju za engleske državljane, ako nisu katolici (opozvano 1949).
decembar - Engleski parlament je odustao od Zakona o strancima - unija sa Škotskom je postignuta 1707.
21. 12. - Braunauerski parlament za oslobođenje Bavarske, prvi slobodni parlament u Bavarskoj, u Nemačkoj se smatra za anticipaciju parlamentarizma, znatno pre Francuske revolucije.
21. 12. - Sukob mogula i sika: siki napuštaju tvrđavu Anandpur nakon sedmomesečne opsade, 29-og se vodi Bitka kod Muktsara, poznata po pogibiji "40 oslobođenih".
25. 12. - Sendlinški krvavi Božić: posle neuspelog ustaničkog napada na Minhen, austrijska kolona potukla bavarske ustanike kod sela Sendling i ubila mnogo zarobljenih.
28. 12. - Francuski vojnici napadnuti u Saragosi, seljaci se bune u okolini.