From Wikipedia, the free encyclopedia
Vladimir Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisja, 19. jula 1893. – Moskva, 14. aprila 1930.) je najistaknutija pesnička ličnost ruskog futurizma i prvih godina revolucije i sovjetske vlasti.
Vladimir Majakovski Владимир Владимирович Маяковский | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | Vladimir Vladimirovič Majakovski 19. 7. 1893. Bagdati, Gruzija (tada Rusko Carstvo) |
Smrt | 14. 4. 1930. (dob: 36) Moskva, Rusija (tada Sovjetski Savez) |
Obrazovanje | |
Zanimanje | pisac, dramatičar, slikar |
Opus | |
Književni pravac | avangarda (futurizam) |
Književne vrste | drama, poezija |
Jezik | ruski |
Znamenita djela | |
Lijevi marš Oblak u hlačama Hladan tuš | |
Potpis | |
Bio je osoben kao ličnost, kao pojava, kao pesnik. Od početka je bio buntovne i dinamične prirode, otvoren u nastupima i raspravama, čovek protesta i dinamičnog shvatanja života. Kao pesnik bio je inovator, uveo je u poeziju leksiku ulice, ekstatičan ton, eksplozivan jezik, neobičan rečnik, citate, nove žanrove poeme, stepenast stih.
Polazio je slikarsku školu, bio zatvoren zbog socijalističke agitacije, oduševljeno prihvatio Oktobarsku revoluciju i stavio u njenu službu svoj pjesnički i slikarski talent. Pjesnički rad počeo je kao futurist, stojeći ujedno na čelu toga pokreta. Nastojao je stvoriti novu poeziju koja bi odgovarala urbanom, a zatim i revolucionarnom razdoblju povijesti Rusije i čovječanstva. Uvodi u poeziju vulgarizme, žargonske riječi, namjerno grube antiestetizme, stvara vlastite kovanice, služi se vrlo često igrom riječi, dotada nepoznatim metaforama, a posebno voli hiperbole.
Razbija tradicionalnu ritmičku strukturu stiha i stvara novi, u grafičkom slogu "stepenasti" stih, koji posebno pogoduje stavu retoričkog pjesnika što se izravno obraća velikom auditoriju. Smisao takve poezije odvodi ga izravno na revolucionarnu tribinu, miting. Eksperimentalnu liriku slijede velike lirske poeme monološkog tipa "Oblak u hlačama", "Flauta-kralješnica", "Rat i svijet", "Čovjek". Stavljajući poeziju svjesno u službu revolucije piše agitacijske pjesme ("Lijevi marš") te scensko djelo na temu revolucije s biblijskim motivima "Misterij Buffo".
Svojim djelom izvršio velik utjecaj na razvitak sovjetske poezije, a djelovao je i na pjesnike izvan SSSR-a (Aragon, Becher, Vapcarov i dr.). Završio je život samoubojstvom.
Neka djela na hrvatski mu je preveo hrvatski pjesnik Josip Sever.[1]
Majakovski jedan od osnivača ruskog futurizma. Godine 1912. pojavio se "Šamar javnom ukusu", manifest ruskog futurizma, koji su potpisali : David Burljuk, Aleksandar Kručonih, Vladimir Majakovski i Viktor Hlebnjikov. Uveo je nove žanrove poeme : Lirske reportaže, lirsko-epske poeme, lirsko-fantastične poeme.
“ | Umjetnost nije ogledalo koje odražava svijet, nego je čekić za njegovo kovanje. | ” |
Živeo je snažnim, dinamičnim i punim životom čoveka i pesnika, a umro je tiho i povučeno : ubio se aprila 1930. godine. Taj njegov čin ostao je tajna. Pjesnik je javno izjavio "Mrzim sve ono gde se smrt javlja i snuje! Obožavam život pa ma kakav bio." On je osudio samoubistvo pesnika Sergeja Jesenjina, ali je u oproštajnom pismu napisao : "Ovo nije način (drugima ga ne preporučujem), ali ja nemam izlaza. "
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.