Safir
From Wikipedia, the free encyclopedia
Za iransku raketu-nosač, vidite članak Safir (raketa).
Safir je plavi dragi kamen, jedan od varijeteta minerala korunda (Aluminijum oksid). Naziv potiče od latinske reči lat. sapphiru, što znači plav. Retka vrsta safira je „Safir zvezda“ u kome je kristalna struktura takva da pri fokusiranom svetlu pokazuje zvezdu iz bilo kog pravca. Postoji još jedna vrsta dragog kamena - rubin, koji je takođe varijetet korunda. Safir smatra se jednim od četiri najvrednija draga kamena zajedno sa rubinom, smaragdom i dijamantom.[3]
Kratke činjenice Opšte, Identifikacija ...
Safir | |
---|---|
Bombajska zvezda |
|
Opšte | |
Kategorija | Mineral oksid |
Hemijska formula | aluminijum oksid, Al2O3 |
Identifikacija | |
Boja | Sve boje osim crvene – kada se zove rubin – ili ružičasto-narandžaste(padparadscha-padparaša)[1][2] |
Kristalni habitus | od masivnog do zrnastog |
Kristalna sistema | Romboedarska kristalna sistema, klasa šestougaoni |
Cepljivost | ne |
Prelom | neravan |
Tvrdoća po Mosu hardness | 9.0 |
Sjaj | staklasta |
Indeks prelamanja | nω=1.768–1.772 nε=1.760–1.763, Birefringencija 0.008 |
Optičke osobine | Abbe number 72.2 |
Pleohroizam | čvrsto |
Ogreb | belo |
Specifična težina | 3.95–4.03 |
Tačka toplljenja | 2030–2050 °C |
Fusibility | infusible |
Rastvorljivost | nerastvorljiv |
Druge osobine | termička diletacija (5.0–6.6)×10−6/K |
Zatvori
Istorija safira datira još pre 7. vek p. n. e., kada su ga koristili Etrurci, a posle njih Grci i Rimljani, koji su ga donosili iz Indije (Šri Lanka).[4]