Monosaharidi su jednostavni ugljikohidrati, koji ne podliježu procesu hidrolize.
Podjela monosaharida
Dijele se u dvije grupe u zavisnosti od toga da li njihov aciklični oblik posjeduje aldehidnu ili keto grupu na:
- Aldoze
- Ketoze
Druga podela se vrši na osnovu broja ugljikovih atoma u lancu molekule monosaharida na:
- Trioze
- Tetroze
- Pentoze
- Heksoze
- Glicerolaldehid (primjer trioze)
- Eritroza (primjer tetroze)
- Riboza (primjer pentoze)
- Glukoza (primjer heksoze)
Monosaharidi su često prisutni u cikličnom obliku (hemiacetal). Na osnovu broja atoma u prstenu dijele sa na:
- Furanoze (petočlani prsten – 4 atoma ugljika i jedan atom kisika)
- Piranoze (šestočlani prsten – 5 atoma ugljika i jedan atom kisika)[1]
Pripadnost nekog monosaharida L ili D-seriji je određena položajem OH-grupe na pretposljednjem ugljikovom atomu, gdje numerisanje počinje od aldehidne, odnosno keto grupe. Monosaharidi, koji na pretposljednjem ugljikovom atomu imaju OH-grupu s desne strane, pripadaju D-seriji optičkih izomera, bez obzira da li polariziranu svjetlost zakreću udesno ili ulijevo, a ako se ta OH-grupa nalazi na lijevoj strani, monosaharid pripada L-seriji. Zakretanje ravni polarizirane svjetlosti označava s (+) u desno i (-) u lijevo. Npr. D(-) fruktoza znači da D-fruktoza zakreće ravan polarizirane svjetlosti ulijevo, a po konfiguraciji pripada D-seriji.
Haworth-ove formule
- Fisherova i Haworthova formula na primjeru glukoze
- α-D-glukopiranoza (Haworthova formula)
- β-D-glukopiranoza (Haworthova formula)
Ciklična struktura monosaharida se često predstavlja Haworth-ovim formulama. Intermolekularnim formiranjem hemiacetala nastaju optički izomeri koji se označavaju kao α i β. α izomer ima glikozidnu OH-grupu na desnoj strani, a u Haworthovoj formuli ispod piranoznog prstena, dok β izomer ima tu OH- grupu iznad prstena.
Pregled
Monosaharidi su jednostavni sećeri koji se hidrolizom ne mogu razgraditi na prostije spojeve koji bi imali svojstva ugljikohidrata. Najčešće su:
- heksoze (sa 6 atoma C) i
- pentoze (sa 5 atoma C).
- U heksoze spadaju: glukoza, fruktoza, maltoza, laktoza, galaktoza i manoza, a u
- pentoze - riboza i dezoksiriboza.
Glukoza (glikoza ili grožđani šećer) najčešće se susreće u plodovima (posebno u grožđu), hemolimfi, krvi i dtugim biljnim i životinjskim organima i tečnostima. Ulazi u sastav oligosaharida i polisaharida biljnog i zivotinjskog porijekla, kao što su saharoza, skrob, celuloza, glikogen i dr.
Fruktoza (voćni šećer) u slobodnom stanju najraširenija je u medu i plodovima, a kod disaharida ulazi u sastav složenih molekula saharoze, rafinoze i inulina.
Galaktoza kod biljaka ulazi u sastav polisaharida galaktana, a kod životinja i čovjeka sastojak je mliječnog secera (laktoza).
Manoza se uglavnom susreće kod biljaka, kao tnonomer u molekulmna složenih ugljikohidrata - polisaharida.[2]
Pentoze su uglavno1n sastojci složenih makrmnolekula nukleinskih kiselina, odnosno nukleoproteida.
Osim samnostalnih jedinjenja monosaharidi mogu učestvovati u građi ostalih složenih ugljikohidrata (oligosaharida i polisaharida). U ovisnosti o prisustvu aldehidne i keto grupe, dijele se na
Od monosahmida, kao osnovni energent, u živom svijetu najčešće se susreće glukoza (sa 6 atmna ugljika), koja ulazi i u sastav: skroba, glikogena, celuloze i drugih jedinjenja secera. U strukturi molekule glukoze, na ugljikovim atomima koji nose oznaku 1 i 4, OH grupa može biti lijevo i desno od ravni polarizirane svjetlosti.
Djelovanjem mineralnih kiselina (HCl, HN03, H2 S04) monosaharidi mogu se prevoditi u estre. Među najbitnijim estrima za živi svijet su glukoza-6-fosfat i glukoza-1, 6- fosfat, preko kojih se odvija metabolizam šećera.
Spajanjetn 2-10 molekula monosaharida, uz izdvajanje odgovarajuceg broja oligosaharida (grč. oligoi = malo njih).[2]
Hemijske osobine
Redukcija
Monosaharidi podliježu reakciji redukcije analogno aldehidima pri čemu nastaju polihidroksilni alkoholi. Npr. redukcijom D-glukoze nastaje alkohol sorbitol.
Oksidacija
Oksidacijom aldehidne grupe iz monosaharida nastaju kiseline. Produkt oksidacije monosaharida zavisi od jačine oksidansa. Blagim oksidacijskim sredstvima se oksidira aldehidna grupa (nastaju polihidroksi-monokarboksilne kiseline), dok jača oksidacijska sredstva oksidiraju i primarnu OH-grupu na posljednjem ugljikovom atomu. Npr. oksidacijom glukoze nastaje glukonska kiselina, a daljom oksidacijom glukuronska kiselina.
Kvalitativne reakcije
Redukcione osobine monosaharida se dokazuju sljedećim reakcijama:
- Redukcija Fehlingovog reagensa: [Cu(NH3)4](OH)2 pomiješan s rastvorom K, Na-tartarata u prisustvu reducirajućih monosaharida nastaje crveni talog bakar (I) oksida
- Redukcija Benedictovog reagensa: Rastvor Cu2+ iona kompleksiran natrijum citratom u prisustvu reducirajućih monosaharida daje crveni talog bakar (I) oksida
- Redukcija Tollensovog reagensa:[Ag(NH3)2](OH) - u prisustvu reducirajućih monosaharida redukuje se Ag+ ion do elementarnog srebra, koji se istaloži na zidovima posude (reakcija srebrnog ogledala).
Reference
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.