Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao Jugoslaveni ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) nacionalnost ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od identiteta.
Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja socijalističke Jugoslavije (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega Hrvatima, Makedoncima, Slovencima, Srbima itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali samo Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali samo Srbima, samo Hrvatima, samo Albancima itd.[1]
- Mia David, arhitekta, scenograf[2]
- Miša David, arhitekta[3]
- Vlado Milunić, arhitekt[4][5]
- Aljoša Šegvić, arhitekta[6]
- Milica Šterić, arhitekta[7]
- Josip Svoboda, arhitekta[8]
- Danilo Udovički, arhitekta[9]
- Vjekoslav Afrić, glumac[13]
- Neda Arnerić, glumica[14]
- Darko Bajić, redatelj[15][16]
- Primož Bebler, redatelj[17][18][19]
- Ivan Bekjarev, glumac[20]
- Miroslav Benka, redatelj[21]
- Melita Bihali, glumica[22][23]
- Predrag Bjelac, glumac[24]
- Jelica Bjeli, glumica[25]
- Dragan Bjelogrlić, režiser i glumac[26][27][28]
- Bogić Bošković, glumac[29]
- Tanja Bošković, glumica[30]
- Karlo Bulić, glumac[31]
- Branko Cvejić, glumac[32]
- Svetozar Cvetković, glumac[33][34][35][36][37][38][39]
- Borivoj Dovniković, autor animiranih filmova, ilustrator[40]
- Srđan Dragojević, redatelj[41][42][43][44]
- Jasna Đuričić, glumica[45][46]
- Predrag Ejdus, glumac[47][48][49]
- Mira Erceg, reditelj[50]
- Bekim Fehmiu, glumac[51]
- Dragomir Felba, glumac[52]
- Ognjen Glavonić, redatelj[53]
- Srđan Grahovac, glumac[54]
- Aleksandar Gruden, glumac[55]
- Željko Hubač, dramski pisac[56]
- Boris Isaković, glumac[57][58][59]
- Feđa Isović, scenarista[60][61][62][63]
- Ita Rina, glumica[64]
- Davor Janjić, glumac[65]
- Đorđe Kadijević, redatelj[66][67][68][69]
- Rialda Kadrić, glumica[70]
- Stefan Kapičić, glumac[71]
- Suada Kapić, glumica, režiserka, scenaristkinja[72][73]
- Milutin Karadžić, glumac[74]
- Mirjana Karanović, glumica[75]
- Srđan Karanović, redatelj[76]
- Miljen Kljaković, scenarista[77]
- Nada Kokotović, reditelj[78][79]
- Dejan Kosanović, reditelj[80]
- Deana Leskovar, scenarista, književnik[81]
- Leon Lučev, glumac[82]
- Nikola Majdak, snimatelj, reditelj[83]
- Aleksandar Mandić, reditelj[84]
- Milenko Maričić, reditelj[85]
- Gordan Matić, reditelj[86]
- Mladen Matičević, reditelj[87]
- Irfan Mensur, glumac[88][89][90][91][92][93][94][95]
- Kokan Mladenović, redatelj[96][97][98][99]
- Dragana Mrkić, režiser, ranije glumica[100]
- Ranko Munitić, filmski kritičar i teoretičar[101]
- Dino Mustafić, reditelj[102][103]
- Goran Paskaljević, reditelj[104]
- Borka Pavićević, dramaturškinja[105][106]
- Katarina Pejović, dramaturškinja[107]
- Darko Perić, glumac[108]
- Vladimir Pogačić, reditelj[109]
- Radko Polič, glumac[110][111]
- Mladen Popović, dramaturg[112]
- Nenad Prokić, dramaturg[113]
- Ljubiša Ristić, režiser[114][115][116]
- Olga Savić, glumica[117]
- Egon Savin, redatelj[118][119]
- Žorž Skrigin, reditelj[120]
- Gorčin Stojanović, reditelj[121][122]
- Abdurrahman Šalja, glumac[123]
- Slavko Štimac, glumac[124]
- Feđa Štukan, glumac[125][126][127]
- Jelena Tinska, glumica[128]
- Darko Trešnjak, režiser[129]
- Sergej Trifunović, glumac[130]
- Renata Ulmanski, glumica[131]
- Petar Volk, pozorišni i filmski kritičar[132]
- Stjepan Zaninović, reditelj[133]
- Stevo Žigon, glumac[134]
- Milan Žmukić, filmski producent, revolucionar[135]
Vjeko Afrić
Neda Arnerić
Ivan Bekjarev
Jelica Bjeli
Dragan Bjelogrlić
Tanja Bošković
Karlo Bulić
Branko Cvejić
Svetozar Cvetković
Borivoj Dovniković
Srđan Dragojević
Jasna Đuričić
Predrag Ejdus
Bekim Fehmiu
Boris Isaković
Ita Rina
Stefan Kapičić
Mima Karadžić
Mirjana Karanović
Milenko Maričić
Ranko Munitić
Dino Mustafić
Goran Paskaljević
Borka Pavićević
Darko Perić
Radko Polič
Ljubiša Ristić
Egon Savin
Žorž Skrigin
Slavko Štimac
Sergej Trifunović
Renata Ulmanski
Stevo Žigon
- Olja Alvir, književnica[141]
- Ivo Andrić, književnik i diplomata[142][143]
- Vladimir Arsenijević, književnik[144]
- Goran Babić, književnik[145][146][147]
- Vladislav Bajac, književnik[148]
- Zorica Bajin-Đukanović, pjesnikinja[149]
- Oto Bihalji Merin, književnik, istoričar umetnosti[150]
- Laslo Blašković, književnik[151]
- Milenko Bodirogić, književnik i izdavač[152][153]
- Milena Bogavac, književnica, dramaturškinja[154]
- Nevena Bojičić, književna kritičarka[155]
- Dušan Cicvara, književnik i filmski kritičar[156]
- Milan Ćurčin, pjesnik[157]
- Oskar Davičo, književnik i pesnik[142][158]
- Ivan Ergić, pjesnik, ranije nogometaš[159][160][161][162]
- Zdenka Feđver, književnica[163]
- Frida Filipović, književnik[164]
- Hristo Georgijevski, književnik[165]
- Vesna Goldsworthy, književnica[166][167]
- Mustafa Karahasan, književnik[168]
- Danilo Kiš, književnik[169]
- Božo Koprivica, književnik[170][171]
- Jožef Levičnik, književnik, glazbenik[172]
- Milenko Maticki, književnik, novinar[173]
- Predrag Matvejević, književnik[174][175][176][177]
- Milan Milišić, pesnik[178][179][180]
- Pero Mužijević, književni kritičar, univerzitetski profesor[181]
- Vladimir Nazor, pjesnik, književnik[182]
- Elvedin Nezirović, književnik[183]
- Andrej Nikolaidis, književnik i publicist[184]
- Muharem Omerović, pjesnik[185]
- Eliezer Papo, književnik i rabin[186]
- Siniša Pavić, scenarista[187]
- Muharem Pervić, književni kritičar[188]
- Janko Pukmeister, pjesnik, književnik[189]
- Dušan Radović, književnik[190]
- Vujica Rešin Tucić, književnik[191][192]
- Marko Ristić, književnik i diplomata[142]
- Izet Sarajlić, književnik, pjesnik[193]
- Bekim Sejranović, književnik[194]
- Dejan Tiago Stanković, književnik i prevodilac[195]
- Vlada Stojiljković, književnik[196]
- Darko Suvin, teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture[197]
- Ivana Šćepanović, književni prevodilac[198]
- Zvonimir Šubić, književnik[199]
- Gvido Tartalja, književnik[200]
- Slobodan Tišma, književnik[201][202]
- Dragan Todorović, književnik, novinar[203]
- Lovro Toman, pjesnik, političar[204]
- Marko Tomaš, pjesnik[205][206]
- Janez Trdina, književnik[207]
- Marko Vešović, književnik[208][209][210]
- Radonja Vešović, književnik[211][212]
- Krinka Vidaković-Petrov, književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"[213]
- Velimir Visković, književni kritičar i leksikograf[214]
- Slobodan Zubanović, književnik[215]
- Nina Živančević, pjesnikinja[216]
Ivo Andrić
Vladimir Arsenijević
Vladislav Bajac
Zorica Bajin-Đukanović
Oto Bihalji-Merin
Oskar Davičo
Ivan Ergić
Danilo Kiš
Jožef Levičnik
Predrag Matvejević
Vladimir Nazor
Marko Ristić
Izet Sarajlić
Dejan Tiago Stanković
Gvido Tartalja
Dragan Todorović
Lovro Toman
Janez Trdina
- Ljubica Božinović, kardiolog[223]
- Oliver Dulić, kirurg, bivši političar[224]
- Slobodanka Gruden, ljekarka, ranije političar[225]
- Merima Isaković, klinički psiholog, bivša glumica[226]
- Dimitrije Juzbašić, kirurg, univerzitetski profesor[227]
- Slavka Morić-Petrović, neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar[228]
- Vukašin Popadić, ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar[229]
- Dragan Popović, medicinar, univerzitetski profesor[230]
- Igor Radosavljević, psihijatar[231]
- Miroslav Simić, imunolog, univerzitetski profesor[232][233][234][235]
Oliver Dulić
Miroslav "Mirko" Simić
- Ernest Ačkun, klarinetista[236][237]
- Husein Alijević, pjevač[238]
- Šaban Bajramović, pjevač[239]
- Bebi Dol, pevačica[240]
- Beki Bekić, pevač[241]
- Sergije Beljajev, dirigent[242]
- Bruno Bjelinski, kompozitor[243]
- Dara Bubamara, pjevačica[244]
- Đorđe Ðogani, pjevač[245]
- Uroš Dojčinović, gitarista i kompozitor[246]
- Vladimir Furduj, muzičar[247]
- Zafir Hadžimanov, pjevač[248]
- Bojan Hreljac, muzičar[249]
- Ekrem Jevrić, pevač[250]
- Vladimir Janković, muzičar[251]
- Zoran Kalezić, pevač[252]
- Rastislav Kambasković, kompozitor[253]
- Boris Kovač, glazbenik[254]
- Kornelije Kovač, muzičar i kompozitor[255]
- Hašim Kučuk Hoki, pevač[256][257][258]
- Lepa Brena, pevačica[259][260][261][262]
- Vatroslav Lisinski, skladatelj[263]
- Aleksandar Lokner, muzičar[264]
- Dženan Lončarević, pjevač[265][266]
- Magnifico, pjevač[267][268]
- Milan Mladenović, pjevač i muzičar[269]
- Redžo Mulić, kompozitor[270][271]
- Istra Pečvari, pijanistkinja[272]
- Vlastimir Peričić, kompozitor[273][274]
- Šako Polumenta, pevač[275]
- Esma Redžepova, pevačica[276]
- Usnija Redžepova, pjevačica[277]
- Šemsa Suljaković, pevačica[278]
- Ivan Švager, saksofonista[279]
- Dado Topić, pjevač i muzičar[280][281][282]
- Bisera Veletanlić, pjevačica[283][284][285]
- Senka Veletanlić, pevačica[286][287]
- Bojana Vunturišević, pevačica i tekstopisac[288]
- Toma Zdravković, pjevač[289]
Ernest Ačkun
Husein Alijević
Šaban Bajramović
Bebi Dol
Bruno Bjelinski
Kornelije Kovač
Lepa Brena
Vatroslav Lisinski
Dženan Lončarević
Magnifico
Milan Mladenović
Vlastimir Peričić
Šako Polumenta
Esma Redžepova
Usnija Redžepova
Dado Topić
Bojana Vunturišević
Toma Zdravković
- Zlatko Ahmetović, univerzitetski profesor[290]
- Jovo Bakić, sociolog[291]
- Dževad Belkić, fizičar[292]
- Dunja Blažević, istoričarka umetnosti[293]
- Slavko Borojević, agronom, genetičar[294]
- Boris Buden, filozof[295]
- Ivan Čolović, etnolog[296][297]
- Aleksa Đilas, sociolog[298][299][300][301][302][303][304]
- Dejan Đokić, historičar[305]
- Vladimir Dvorniković, filozof i etnopsiholog[306]
- Egon Fekete, lingvista[307]
- Milutin Garašanin, arheolog[308]
- Andrej Grubačić, sociolog[309]
- Fedor Herbut, fizičar[310][311]
- Ivan Ivić, psiholog, univerzitetski profesor[312]
- Anton Janežič, filolog[313]
- Božidar Jezernik, etnolog[314]
- Đokica Jovanović, sociolog[315]
- Damir Kakaš, univerzitetski profesor, političar[316]
- Aleksej Kišjuhas, sociolog[317]
- Ivan Klajn, jezikoslovac[318]
- Maja Korać, sociolog[319]
- Ana Kotevska, muzikolog i muzički kritičar[320]
- Boško Kovačević, sociolog[321]
- Fran Kovačič, teolog, historičar[322]
- Ivan Kukuljević Sakcinski, istoričar, književnik, političar[323]
- Đuro Kurepa, fizičar[324]
- Milan Kurepa, fizičar[325][326]
- Vlado Mađarić, istoričar umetnosti[327]
- Matija Majar, etnograf, jezikoslovac[328]
- Fedor Mesinger, meteorolog, univerzitetski profesor[329]
- Viktor Novak, istoričar[330]
- Pavel Opavski, univerzitetski profesor[331][332]
- Milenko Panić, univerzitetski profesor[333][334]
- Zlatica Pavlovski, naučni savjetnik iz područja živinarstva[335]
- Stevan K. Pavlowitch, historičar[336]
- Nebojša Popov, sociolog[337]
- Tomislav Popović, ekonomista, univerzitetski profesor[338]
- Dušan Puhalo, anglista[339]
- Božo Radman, agronom[340]
- Duško Radosavljević, politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine[341]
- Ljubiša Rajić, lingvist[342][343]
- Slobodan Ribnikar, fizikohemičar[344]
- Nikola Rot, profesor psihologije[345]
- Svenka Savić, psihološkinja, lingvistkinja[346]
- Đorđe Stanković, povjesničar[347]
- Dubravka Stojanović, povjesničarka[348][349]
- Svetomir Škarić, profesor ustavnog prava[350][351]
- Slobodan Šoja, historičar[352]
- Jorjo Tadić, istoričar[353][354]
- Nevenka Tadić, neuropsihijatar[355]
- Nikola Tesla, izumitelj[356]
- Rajko Tomović, naučnik, robotičar[357]
- Ljubinka Trgovčević-Mitrović, povjesničarka[358]
- Vladeta Urošević, fizičar[359]
- Ivan Vejvoda, politikolog[360][361]
- Vuk Vernić, sociolog, revolucionar[362]
- Radina Vučetić, historičarka[363][364]
- Sreten Vujović, sociolog[365]
Jovo Bakić
Dejan Đokić
Andrej Grubačić
Anton Janežič
Ivan Klajn
Fran Kovačič
Kukuljević Sakcinski
Đuro Kurepa
Matija Majar
Nebojša Popov
Božidar Jezernik
Ljubiša Rajić
Dubravka Stojanović
Nevenka Tadić
Nikola Tesla
Rajko Tomović
Ivan Vejvoda
- Mihailo Bjelica, novinar, univ. profesor[366]
- Angelina Čakširan, novinarka[367]
- Đorđe Dragojlović, novinar[368]
- Milovan Đilas, publicista, politički disident, političar, revolucionar[369]
- Jug Grizelj, novinar[370][371]
- Dinko Gruhonjić, novinar i univerzitetski profesor[372][373][374]
- Zdravko Huber, novinar, urednik[375]
- Dejan Ilić, izdavač i urednik[376]
- Viktor Ivančić, novinar[377]
- Željko Ivanović, novinar[378]
- Josip Kirigin, novinar, publicist, revolucionar[379]
- Ferdo Kočevar, publicist[380]
- Mahmud Konjhodžić, novinar, publicist[381]
- Anton Kos, publicist[382]
- Boro Krivokapić, novinar[383]
- Sergije Lukač, novinar, univ. profesor[384]
- Petar Luković, novinar[385]
- Tomislav Marković, novinar i književnik[386]
- Rusko Matulić, publicista[387]
- Mihajlo Mihajlov, publicista, politički disident[388]
- Živko Milić, novinar, publicista[389]
- Avdo Mujčinović, novinar i pozorišni kritičar[390]
- Ivan Rizinger, novinar[391]
- Teofil Pančić, novinar[392][393]
- Vlado Ribnikar, novinar, političar[394]
- Dževad Sabljaković, novinar i književnik[395]
- Dragoslav Simić, novinar[396]
- Tamara Skrozza, novinarka[397]
- Jelena Sofronijevic, novinarka[398]
- Gordana Suša, novinarka[399]
- Hari Štajner, novinar[400]
- Zaharije Trnavčević, novinar[401]
- Boris Varga, novinar, politolog[402]
- Gordana Vujović, novinarka, književnica[403]
Milovan Đilas
Dinko Gruhonjić
Viktor Ivančić
Ferdo Kočevar
Anton Kos
Petar Luković
Mihajlo Mihajlov
Teofil Pančić
Gordana Suša
Zaharije Trnavčević
21. vijek
- Miroslav Kopečni, političar, bivši diplomat[409]
- Đorđe Subotić, politički aktivista[410]
20. vek
- Milka Agbaba, političarka, revolucionar[411][412]
- Džemal Bijedić, političar, revolucionar[413]
- Josip Broz Tito, državnik, revolucionar, vojskovođa[414]
- Vice Buljan, političar, revolucionar[415][394]
- Uglješa Danilović, političar, revolucionar[416][394]
- Peko Dapčević, političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar[417]
- Petar Drapšin, revolucionar, general-lajtnant[394]
- Ratomir Dugonjić, političar, revolucionar[418][394]
- Avdo Humo, političar, revolucionar, general-major u rezervi[394]
- Vicko Krstulović, političar, revolucionar, general[419][394]
- Grga Jankes, političar, revolucionar[420][421][394]
- Šefket Maglajlić, političar, revolucionar[394]
- Romano Moric, političar, revolucionar[422]
- Radovan Papić, političar, revolucionar[423]
- Moša Pijade, političar, revolucionar[424]
- Gavrilo Princip, revolucionar[425][426][427]
- Vaso Radić, političar, revolucionar[428]
- Ivan Ribar, državnik, revolucionar[394][429]
- Ivo Lola Ribar, revolucionar, političar[394]
- Jurica Ribar, revolucionar, slikar[394][430][431]
- Paško Romac, političar, revolucionar[432]
- Frano Supilo, političar[433]
- Zaim Šarac, političar[434][394]
- Pero Šoć, političar, književnik[435]
- Veljko Vlahović, političar, revolucionar[394]
- Nemanja Vlatković, političar, revolucionar[436]
- Svetozar Vukmanović, političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi[394]
- Gregor Žerjav, političar[437]
- Dejan Cvetković, inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji[442][443]
- Vane Ivanović, poslovni čovjek, politički aktivista[444][445][446]
- Aleksandar Josipović, konsultant i direktor marketinga, bivši plesač[447][443]
- Milan Popović, poduzetnik[448]
- Petar Tutavac, privrednik[449]
- Boris Vukobrat, poslovni čovjek i humanista[450][451]
- Zvonimir Šimunec, poslovni čovjek[452]
Dejan Cvetković
Aleksandar Josipović
- Amir Alagić, fudbalski stručnjak[455]
- Radmilo Armenulić, teniski stručnjak, bivši teniser
- Marijan Beneš, boksač[457][458][459]
- Stjepan Bobek, fudbaler[460]
- Miodrag Božović, nogometni trener[461][462]
- Borislav Ivkov, šahovski igrač i trener[463]
- Anton Josipović, bokser[464][465]
- Milivoj Karakašević, stonoteniser[466]
- Stanislav Karasi, bivši fudbalski trener i igrač[467]
- Dane Korica, atletičar[468]
- Refik Kozić, bivši nogometaš[469]
- Franjo Mihalić, atletičar[470]
- Predrag Mijatović, bivši nogometaš i funkcioner[471]
- Ivica Osim, nogometaš i fudbalski trener[472][473]
- Marko Pešić, generalni direktor KK FC Bayern München-a[474]
- Svetislav Pešić, košarkaški trener[475][476][477]
- Velimir Petković, rukometni trener[478]
- Dušan Popović, vaterpolista[479]
- Dževad Prekazi, fudbaler[480][481]
- Goran Rađenović, predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista[482]
- Monika Seleš, bivša tenisačica[483]
- Zoran Slavnić, bivši košarkaš i košarkaški trener[484]
- Aleksandar Šoštar, vaterpolo trener, ranije vaterpolista[485]
- Bogdan Tanjević, košarkaški trener[486][487][488][489]
- Aleksandar Tirnanić, fudbalski igrač i trener[490]
- Petar Trifunović, šahist[491]
- Eleonora Vild, košarkašica[492]
- Duško Vujošević, košarkaški trener[493][494][495]
- Veselin Vujović, rukometni trener[496][497]
Marijan Beneš
Stjepan Bobek
Miodrag Božović
Borislav Ivkov
Dane Korica
Franjo Mihalić
Predrag Mijatović
Ivica Osim
Svetislav Pešić
Velimir Petković
Dževad Prekazi
Goran Rađenović
Monika Seleš
Aleksandar Šoštar
Bogdan Tanjević
Aleksandar Tirnanić
Petar Trifunović
Duško Vujošević
Veselin Vujović
- Marina Abramović, umjetnica performansa[503]
- Mrđan Bajić, vajar[504][505][506]
- Danica Basta, slikarka[507]
- Ema Bregović, vizuelna umjetnica[508][509][510]
- Eduard Čehovin, grafički dizajner[511]
- Božidar Damjanovski, slikar[512]
- Evgenija Demnievska, likovni umjetnik[513]
- Emir Dragulj, grafičar[514]
- Nikola Džafo, slikar[515]
- Branko Gavrić, grafički dizajner[516]
- Nandor Glid, vajar[517]
- Darija Kačić, slikarka[518]
- Pjer Križanić, slikar-karikaturista[519]
- Gradimir Pankov, balet majstor[520]
- Dragan Papić, multimedijalni umjetnik[521]
- Ljuba Popović, slikar[522]
- Verica Rakočević, modna dizajnerka[523]
- Mateja Rodiči, slikar[524]
- Anđelka Slijepčević, modni kreator, univ. profesor[525]
- Marija Tišma, slikarka[526]
- Emma Varga, dizajner stakla[527]
- Vladimir Veličković, slikar[528][529]
Marina Abramović
Ljuba Popović
Vladimir Veličković
- Vicko Antić, general-pukovnik, revolucionar[530]
- Tomo Buzov, oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine[531][532]
- Ivan Gošnjak, general, političar, revolucionar[394]
- Nikola Karanović, general-pukovnik, revolucionar[533]
- Mirko Matković, general-major, revolucionar[534]
- Kosta Nađ, general, političar, revolucionar[535][394]
- Rudolf Primorac, general, diplomata, revolucionar[536]
- Velimir Radičević, general-potpukovnik, narodni heroj[537]
Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.
Jugosloven koji je pobegao u Teksas Danas. Miroslav Simeunović; 02.11.2020.
“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”
Preminuo Vlado Milunić BosnaInfo. BosnaInfo; 17.09.2022.
“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”
Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away (na engleskom) Expats.cz Expats.cz Staff; 18.09.2022.
Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.
“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.
“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.
“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”
Jugosloven koji je pobegao u Teksas Danas. Miroslav Simeunović; 02.11.2020.
“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.
“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”
Maksić, Milivoje: U raskoraku sa svetom. Beograd 2000, str. 9.
“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.
“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.
“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.
“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.
“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”
Umetnik , humanista, Jugosloven... Danas. Rade Radovanović; 21.11.2013.
“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.
“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”
Beskrajna širina stanovnika sveta Republika. Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.
“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.
“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”
Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći vesti.rs Vesti-online.com; 27.12.2015.
“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.
I čarobnjak i papa vesti.rs Nada S. Preradović; 29.01.2022.
“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.
“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”
Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji Nportal. Nportal; 27.08.2021.
“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.
Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši Radio-televizija Srbije. RTS; 04.03.2020.
“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.
“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.
“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.
“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”
Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven Danas. Radmila Radosavljević; 11.08.2021.
“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.
“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.
“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”
Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). Snežana Miletić; 20.12.2021.
“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”
Фудбал ми помогао да станем на ноге Политика. Славко Трошељ; 13.07.2008.
“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.
“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.
“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”
Bekim Fehmiu (1936–2010) Vreme. J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.
“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.
“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”
Film se treba obraćati mladim fašistima XXZ magazin. Jurica Pavičić; 14.05.2018.
Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.
Udareni temelji dubljim i složenijim projektima Pobjeda Svetlana Višnjić; 06.05.2022.
“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.
“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”
Naši su ginuli najviše Dnevni avaz. Feđa Isović; 16.11.2019.
“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”
Ита Рина је била и Београђанка Тамара Politika. Ненад Симић; 15.06.2019.
“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”
U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo' RadioSarajevo.ba, 05.12.2022.
“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”
Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke Politika. 06.06.2023.
“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.
“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.
“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.
“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.
“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”
Yubilej: Ja sam Jugoslovenka Portal Novosti. Mirjana Karanović; 30.11.2018.
“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.
“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.
“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.
“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.
“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.
“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.
“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.
“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”
Gordan Matić: Od A do Z Prvi prvi na skali. 30.01.2012
Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”
Priča o geniju Arsenu Dediću Blic. Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.
“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”
Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije Blic. Tatjana Nježić; 26.04.2023.
“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”
Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs Nova.rs Nemanja Lisinac; 24.03.2021.
“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.
Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa Dani. Tamara Nikčević; 08.08.2014.
Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”
Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji MNE magazin. Bojana Radonjić; 08.03.2015.
Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”
Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda Ekspres. Mirjana Mitrović; 01.06.2017.
“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.
“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.
“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.
“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.
“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”
Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika Danas. Radmila Radosavljević; 04.12.2022.
“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.
“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”
Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika Dani. Tamara Nikčević; 12.04.2017.
Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.
“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.
“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.
“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.
“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.
“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”
Najviše Jugoslovena u Srbiji Novi magazin. IJ; 16.09.2012.
“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”
Iyu, naopako! Blic. Gorčin Stojanović; 29.10.2010.
“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”
Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno Pulse Magazin. Boban Savković; 16.06.2010.
“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”
Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu Glas Amerike. Helena Đorđević; 14.06.2014.
“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.
“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.
“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.
“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.
“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.
“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.
“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.
“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”
Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.) YouTube. Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.
“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”
Partizanski filmovi – poetika otpora i nade Dunav.at 23.10.2019.
“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”
Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.
“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”
Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.
„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“
O pasošu i putovnici tportal.hr Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.
“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”
Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija Laguna. Branko Rosić; 10.06.2022.
Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.
“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.
“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.
“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”
Sanjali najbolji, rasturili najgori Vreme. Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.
“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i po prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.
“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”
Ćurčin – književnik i urednik Lobisti.rs. Miodrag Skundric; 04.08.2023.
“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”
Spomen ploča Oskaru Daviču Večernje novosti. V. N.; 12.04.2012.
“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”
Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije tportal.hr Zrinka Pavlić; 15.06.2014.
“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”
Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac WineStyle. Tamara Marković; 03.11.2019.
“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.
“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.
“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”
Bilo jednom u Londonu Elevate. str. 36/37, oktobar 2019.
“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”
Once upon a time in London (na engleskom) anarussellomaljev.com Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.
“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.
“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”
Popov, Jovan: Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.
“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”
Levičnik, Jos.: Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?, u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.
“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.
“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”
Majdzik Papić, Katarzyna: Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“
Kome je pukla ‘Žica’? Ravno do dna. Jelena Svilar; 08.01.2012.
“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”
Borac protiv politika gluposti Portal Novosti. N.J.; 16.02.2017.
“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”
Kazalište Marin Držić: Kad je Bog stvarao Dubrovnik. Dubrovnik 2015, str. 22.
“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”
Beatnici su danas aktualniji nego ikad Novosti. Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648
“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”
In memoriam Pero Mužijević (1934-2003) Republika. Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.
“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.
Roksandić, Drago: Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.
Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”
Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi Portal Novosti. Davor Konjikušić; 17.01.2017.
Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”
Narodu nije ništa, a sve ga boli Arhivirano 2022-10-31 na Wayback Machine-u XXZ magazin. Savo Petrović; 28.06.2021.
“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”
Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan Javni servis. Anđelka Cvijić; 16.09.2022.
Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.
“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.
“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”
Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: Kako Slovenci kruh čislajo, u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.
“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”
Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam Danas. Dušan Petričić; 12.12.2022.
“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”
Milenković, Nebojša: Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde. Novi Sad 2011, str. 64.
“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.
“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.
“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.
“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.
“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.
“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.
“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”
Matica slovenska v Ljubljani: Dr. Lovro Toman. Ljubljana 1876, str. 58.
“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”
Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.
“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”
Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3) Aktuelno.me Marko Vešović; 06.07.2021.
Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.
“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.
“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.
“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”
Rat, mir, Velimir Portal Novosti. Boris Rašeta; 03.07.2022.
Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.
“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.
“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”
Peđa Bajović u Clubu Monument! ekskluziva.ba 04.01.2016.
“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”
Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’ Arhivirano 2023-02-11 na Wayback Machine-u (na njemačkom) Meeting Halfway.
“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.
“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”
Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)
“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.
“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”
Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija N1 SRB. N1 Beograd; 28.05.2021.
“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.
“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.
“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.
“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”
Kilibarda, M.: In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.
“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”
Kako sam mlatio praznu slamu miroslavmirkosimic.org Miroslav Mirko Simić; 2004.
“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.
“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”
Životopis Miroslava Mirka Simića miroslavmirkosimic.org
“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.
“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.
“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.
“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”
Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema Express.ba Arina Hasović; 10.02.2023
Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.
“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.
“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.
“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.
“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.
“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”
Pas do pasa, beton do betona Vreme. Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.
“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.
“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.
“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.
“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”
Povratak Lepe Brene Arhivirano 2013-10-29 na Wayback Machine-u Press Online. M. Majstorović; 07.12.2008.
Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.
“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.
“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”
Himna Arhivirano 2019-01-19 na Wayback Machine-u Arhiv Jugoslavije
“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.
“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”
Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku Bor Grad Info. Urednik; 14.02.2019.
“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”
Magnifico il Grande. Po domače, car Mladina. Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.
“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.
“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.
“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.
“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.
“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.
“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.
“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.
“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”
Balkanskom ulicom: Dado Topić Radio-televizija Srbije. Vesna Dedić; 09.04.2017.
“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.
“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.
“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.
“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.
“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.
“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.
“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.
“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.
“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”
Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija Vijesti. Matija Otašević; 12.11.2017.
“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.
“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.
“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”
Možemo bez velikih sila Nova srpska politička misao. Dubravka Vujanović; 16.02.2010.
“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”
Nade i planovi zaboravljenih emigranata Vreme. Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.
Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”
Djilas, Aleksa: Funeral Oration for Yugoslavia, u: Djokić, Dejan (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.
“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.
“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”
A farewell to Yugoslavia Arhivirano 2017-07-07 na Wayback Machine-u (na engleskom) openDemocracy. Dejan Đokić; 10.04.2002.
“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”
Jugoslovenski dert Deutsche Welle. Dragoslav Dedović; 28.07.2018.
“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.
“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.
“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.
“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.
“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.
“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”
Jugoslavija, zemlja snova Peščanik. 03.12.2018.
“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.
“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.
“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji Beograd 2022, str. 202.
“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.
“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”
Kovačič, Fran: Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896), u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.
“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”
I. K. S.: Politička pověstnica, u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.
“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.
“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.
“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.
“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.
“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”
Majar, Matija: Naše slovstvo, u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.
“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.
“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.
“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.
“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”
Evropa i Srbi: Milenko Panić YouTube. RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.
“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.
“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.
“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.
“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.
“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”
Šta znači multikulturalnost Radio Slobodna Evropa. Biljana Jovićević; 16.01.2011.
“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.
“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.
“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.
“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.
“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.
“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”
Jugonostalgija Una televizija, emisija Reaktor BiH. 04.12.2023.
“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”
Тадић, Јорјо: Сабласти круже Југославијом..., у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.
“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.
“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.
“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”
Svi hoće Nikolu Teslu Radio Slobodna Evropa. Mila Đurđević/Una Čilić.
“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.
“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.
“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.
“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.
“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.
“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”
Kučan, Viktor: Borci Sutjeske. Beograd 1996, str. 65.
“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”
Неорадикалски рикверц води у провалију НИН. Радмила Станковић; 06.08.2020.
“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.
“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.
“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”
Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.
“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”
Venci i reči za velikana novinarstva Vreme. Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.
“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.
“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”
Razgovor u Jajcu Peščanik. Dejan Ilić; 26.07.2017.
“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”
Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase Portal 021. Danas; 15.12.2020.
“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.
“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”
Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: Jugoslavenska akademija, u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.
“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.
“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”
A[nton]. K[os]. Cestnikov: Poljodelstvo in kemija, u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.
“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.
“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.
“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”
Budimo Jugosloveni iako smo Srbi Al Jazeera Balkans. Tomislav Marković; 21.10.2022.
“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”
Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta Vreme. Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.
“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.
“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.
“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.
“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.
“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”
Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara Karakter. Karakter; 03.12.2021.
“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”
Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske Slobodna reč. Teofil Pančić; 31.08.2021.
“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”
Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.
“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.
“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”
Bez Jugoslovena na popisu Arhivirano 2022-10-14 na Wayback Machine-u Forum - Portal građanske Srbije. D. B.; 12.10.2022.
“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”
Yugonostalgic Cuisine (na engleskom) Vittles. Natasha Tripney; 23.08.2021.
“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.
“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.
“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”
Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini Danas. Rade Radovanović; 29.09.2019.
“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.
“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”
Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.
“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”
Advokat od lika i dela Vreme. Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.
“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”
Srđa Popović – intervju Peščanik. Esquire; 19.10.2013.
“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.
“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”
Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa Danas. Duško Radosavljević; 10.12.2019.
“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”
Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.
“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.
“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.
“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”
Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.
“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.
“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”
Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.
“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”
Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.
“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”
Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.
“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”
Kučan, Viktor: Borci Sutjeske. Beograd 1996, str. 48.
“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.
“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”
Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.
“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.
“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.
“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”
Kučan, Viktor: Borci Sutjeske. Beograd 1996, str. 57.
“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”
Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.
Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”
Princip bez advokata Politika. Todor Kuljić; 23.09.2013.
“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.
“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”
Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.
“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”
Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.
Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”
Petričević, Jurica Ribar, str. 99.
“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.
“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”
Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)
“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.
“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.
“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”
Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike Kaldrma. Kaldrma; 01.05.2023.
“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”
Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.
“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”
Zarnik, Valentin: Originali iz domačega življenja, u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.
“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”
Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)
“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”
Mini manjina – Vane Ivanović Peščanik. Dejan Đokić; 04.04.2009.
“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”
Vane Ivanovic (1913-1999) Vane.hr Nenad V. Petrovic
“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”
Wannabe intervju: Aleksandar Josipović Wannabe Magazine. Marina Gusev; 15.08.2011.
“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”
Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera Portal Novosti. G. Borković; 29.01.2021.
“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.
“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”
Boris Vukobrat Audio i foto arhiv Simić.
“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.
“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”
Musliman, Jugosloven i levičar Vreme Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.
“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”
Braća po krvi i jeziku Arhivirano 2022-11-01 na Wayback Machine-u Glas javnosti. Slavica Jovović; 19.05.2001.
“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”
Simbol Jugoslavije Vreme. Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.
“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”
Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba Sportal.rs Peca Popović; 09.09.2018.
“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”
Опроштај од Стјепана Бобека Радио-телевизија Војводине. ФоНет; 27.08.2010.
“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.
“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”
Od šampiona do državnika Politika. Slavko Trošelj; 02.12.2007.
“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”
Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...! Radio-televizija BN. 08.04.2016.
Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.
“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”
Legende za sva vremena Dan. D.K./D.P.; 28.11.2023.
“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.
“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.
“Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan” Sportski žurnal. Slađan Jeremić; 23.03.2024.
“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.
“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”
Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven Kurir. 01.03.2015.
“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”
Pešić će pomagati Obradoviću B92. B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.
“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”
"Ich bleibe Jugoslawe!" (na njemačkom) tz. Lena Mayer; 20.02.2015
“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”
Velimir Petković i za Njemce kultni trener Svijet Rukometa. B. Božin; 01.02.2018.
“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.
“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”
Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci! Vesti online. Srđan Antić; 12.09.2020.
“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.
“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.
“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.
“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.
“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.
“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”
Sanja Kužet: Djeca su me ojačala Gracija. Svetlana Peruničić; 20.07.2018.
“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”
I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama Danas. Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.
Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.
Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni tportal.hr. B. Stilin; 02.10.2022.
“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.
“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”
Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen Tanjug 15.10.2022.
“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”
U lokalnom i globalnom dvoumlju Politika. Marija Đorđević; 21.10.2022.
“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.
“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.
“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.
“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.
“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.
“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.
“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.
“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.
“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.
“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.
“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”
Моја трупа мора увек да изненади Politika. Биљана Лијескић; 11.12.2013.
“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”
Darovi sa buvljaka Večernje novosti. A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.
“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”
Slikarstvo je muzika za oči Vreme. Dragan Todorović; 30.10.2014.
“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.
“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.
“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.
“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.
“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.
“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”
Ostajem Jugosloven Vesti online. 02.11.2014.
“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.
“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”
Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent (na engleskom) NIN. Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.
“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”
„Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima N1 SRB. Sonja Kamenković; 31.05.2024.
On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.
“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.
“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”
Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.
“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”
Kučan, Viktor: Borci Sutjeske. Beograd 1996, str. 102.
“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”
Pavelić, Boris: Kad glave igraju. Zagreb 2019, str. 118.
“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”
Perović, Latinka: U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom., u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko,
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.
“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”
Kučan, Viktor: Borci Sutjeske. Beograd 1996, str. 44.
“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”
Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.
“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”
Ostao sam ovde iz inata Blic Online. Žiža Antonijević; 23.03.2008.
“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”
Ašok Murti - Biografija Arhivirano 2011-03-25 na Wayback Machine-u Puls Online
“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”
Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.
“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”