Kronologija Starog Istoka
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kronologija Drevnog Bliskog Istoka pokušava obaviti notorno težak zadatak datiranja određenih događaja, vladara i dinastija u 3. i 2. milenijumu pne.
Više informacija Drevna Mezopotamija, Gradovi / kraljevstva ...
Drevna Mezopotamija |
---|
Eufrat – Tigris |
Asirologija |
Gradovi / kraljevstva |
Sumer: Uruk – Ur – Eridu |
Kish – Lagaš – Nippur |
Akadsko Carstvo: Akkad |
Babilon – Isin – Susa |
Asirija: Assur – Niniva |
Dur-Sharrukin – Nimrud |
Babilonija – Kaldeja |
Elam – Amoriti |
Huriti – Mitanni |
Kasiti – Urartu |
Kronologija |
Sumerski kraljevi |
Asirski kraljevi |
Babilonski kraljevi |
Jezik |
Klinasto pismo |
Sumerski – Akadski |
Elamski – Hurijski |
Mitologija |
Enûma Elish |
Gilgameš – Marduk |
Zatvori
Kronologija ove oblasti se temelji na pet primarnih izvora. To su, od najmlađih prema najstarijima:
- Kanon kraljeva Klaudija Ptolomeja.
- Neprekinuta lista neo-asirskih lista eponima.
- Babilonski popisi kraljeva A i B, Sinkronicistička kronika, Asirski popis kraljeva, i brojni kraći popisi imena godina.
- Prva dinastija Babilonija, iako su nedoumice i neslaganja dovele do postojanja tri različite sheme za datume između 10. i 21. vijeka pne. Najčešće upotrebljavana ("niska kronologija") kao osmu godinu Ammisaduqe navodi 1531. pne..
- Sumerski popis kraljeva.
Tri različite sheme za datume između 10. i 21. vijeka pne. koji se koriste u literaturi su:
- Niska ili kratka kronologija, najčešće korištena danas, a koja osmu godinu Ammisaduqe navodi 1531. pne. navodi kao kraj Prve dinastije (prema njoj je vladavina kralja Hammurabija trajala 1728. pne.–1686. pne.).
- Srednja kronologija, koja je najčešće bila korištena donedavno, , je 64 godine (jedan period između identičnih konjukcija Venere, Sunca i Mjeseca) ranija od kratke kronologije (Hammurabi 1792. pne.–1750. pne.).
- Duga kronologija je 120 godina ranija od kratke kronologije (Hammurabi 1848. pne.–1806. pne.).