Elam
From Wikipedia, the free encyclopedia
Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedan od najstarijih poznatih civilizacija. Elam je bio smješten na krajnjem zapadu i jugozapadu Irana (Ilamska pokrajina i nizine Huzestana) te dijelovima južnog Iraka. Trajala je od oko 2700. pne. do 539. pne.. Prethodio mu je ono što se danas naziva Proto-elamski period, koji je započeo 3200. pne. kada je Susa (kasniji glavni grad Elama) počeo biti pod utjecajem kultura Iranske visoravni na istoku.
Ovo je glavno značenje pojma Elam. Za druga značenja, v. Elam (razvrstavanje). |
Drevna Mezopotamija |
---|
Eufrat – Tigris |
Asirologija |
Gradovi / kraljevstva |
Sumer: Uruk – Ur – Eridu |
Kish – Lagaš – Nippur |
Akadsko Carstvo: Akkad |
Babilon – Isin – Susa |
Asirija: Assur – Niniva |
Dur-Sharrukin – Nimrud |
Babilonija – Kaldeja |
Elam – Amoriti |
Huriti – Mitanni |
Kasiti – Urartu |
Kronologija |
Sumerski kraljevi |
Asirski kraljevi |
Babilonski kraljevi |
Jezik |
Klinasto pismo |
Sumerski – Akadski |
Elamski – Hurijski |
Mitologija |
Enûma Elish |
Gilgameš – Marduk |
Drevni Elam je ležao istočno od Sumera i Akkada (suvremeni Irak). U staroelamskom periodu, sastojao se od kraljevstava na Iranskoj visoravni, smještenih oko Anšana, a od sredine 2. milenijuma pne. bio je smješten u Susi u ravnicama Huzestana. Kultura mu je igrala važnu ulogu u Perzijskoj Monarhiji, pogotovo tokom vladavine Ahemenida koji ga naslijedio, a elamski jezik zadržao u službenoj upotrebi.
Elamski period se smatra početkom historije Irana, iako su postojale starije civilizacije na Iranskoj visoravni kao što su Zajanderudska kultura i moguće nedavno otkrivena Džiroftska kultura na istoku. Elamski jezik nije bio srodan nijednom od iranskih jezika, ali je mogao biti dio veće grupe koja se naziva elamo-dravidska.
Elam je dao ime jednoj od pokrajina današnjeg Irana (koja se obično naziva Ilamska pokrajina).