Knjiga o optici

Knjiga o optici (arapski: Kitāb al-Manāẓir‎ (كتاب المناظر); perzijski: Ketāb e Manzarehā‎ (کتاب منظره‌ها); latinski: De Aspectibus ili Opticae Thesaurus: Alhazeni Arabis; italijanski: Deli Aspecti) je bio sedmotomni traktat o optici, fizici, matematici, anatomiji i psihologiji čiji je autor bio arapski ili perzijanski^[1][2] muslimanski učenjak Ibn al-Haytham (u Evropi poznat pod latinskim imenom Alhacen ili Alhazen). Napisao ju je od 1011. do 1021. kada je bio u kućnom pritvoru u Kairu. Tekst je originalno napisan na arapskom, ali je tokom sljedećih vijekova preveden na prezijski, latinski i italijanski.

Struktura ljudskog oka prema Ibn al-Haythamu.

Knjiga je imala značajan uticaj na razvoj optike, te je stvorila temelje moderne fizičke optike značajno promijenivši dotadašnje razumijevanje svjetla i vizije, i stvorila temelje opće nauke uvođenjem eksperimentalne naučne metode. Hajtam je u svojoj knjizi među prvima opisao svetlost kao mnoštvo čestica, što je postalo vladajuće shvatanje u većini teorija razrađenih do XVIII veka. Ibn Al Hajtam je posmatrao svetlosni zrak u vidu niza malenih čestica koje ne poseduju nikakva kvalitativna čestična svojstva osim energije.^[3] Ibn al-Haytham se zbog toga nazivao "ocem moderne optike"^[4] i osnivačem eksperimentalne fizike.^[5]

Knjiga o optici se često zajedno sa Newtonovom Philosophiae Naturalis Principia Mathematica navodi kao najvažnija knjiga u historiji fizike,^[6] te se smatra kako je potakla revoluciju na polju optike i vizualne percepcije,^{[7][8][9][10][11][12]} također poznate kao 'Optička revolucija'.^[13] Optici je dala fizičko-matematički koncept mnogo ranije od drugih matematičkih disciplina kao što su astronomija i mehanika.^[14]

Knjiga o optici također sadrži i prve rasprave i opise eksperimentalnoj psihologiji^[15] te prvi precizan opis camere obscure, uređaja koji je predstavljao preteču suvremene kamere. Na polju medicine i oftalmologije je zaslužna za napredak na polju očne kirurgije, jer je prvi put precizno objasnila proces vida.^[16]

Izvori

1. (Child, Shuter & Taylor 1992, p. 70)
   (Dessel, Nehrich & Voran 1973, p. 164)
   (Samuelson Crookes, p. 497)
   Understanding History by John Child, Paul Shuter, David Taylor – Page ۷۰
2. Science and Human Destiny by Norman F. Dessel, Richard B. Nehrich, Glenn I. Voran – Page ۱۶۴
   The Journal of Science, and Annals of Astronomy, Biology, Geology by James Samuelson, William Crookes – Page ۴۹۷
3. Rashed, R. (2007). „The Celestial Kinematics of Ibn al-Haytham”. Arabic Sciences and Philosophy (Cambridge University Press) 17 (1): 7-55 [19]. DOI:10.1017/S0957423907000355. »U njegovoj optici se „najmanje čestice svetlosti“, kako ih je nazivao, karakterišu samo onim svojstvima koja mogu biti geometrijski opisana i eksperimentalno proverena; one imaju nedostatak svih vidljivih osobina, ali poseduju energiju« ()
4. R. L. Verma (1969). Al-Hazen: father of modern optics.
5. Rüdiger Thiele (2005). "In Memoriam: Matthias Schramm", Arabic Sciences and Philosophy 15, p. 329–331. Cambridge University Press.
6. H. Salih, M. Al-Amri, M. El Gomati (2005). "The Miracle of Light", A World of Science 3 (3). UNESCO.
7. Sabra, A. I.; Hogendijk, J. P. (2003), The Enterprise of Science in Islam: New Perspectives, MIT Press, pp. 85–118, ISBN 0-262-19482-1
8. Hatfield, Gary (1996), „Was the Scientific Revolution Really a Revolution in Science?”, Ragep, F. J.; Ragep, Sally P.; Livesey, Steven John, Tradition, Transmission, Transformation: Proceedings of Two Conferences on Pre-modern Science held at the University of Oklahoma, Brill Publishers, p. 500, ISBN 90-04-09126-2
9. Simon, Gérard (2006), „The Gaze in Ibn al-Haytham”, The Medieval History Journal 9 (1): 89–98, DOI:10.1177/097194580500900105
10. Bellosta, Hélèna (2002), „Burning Instruments: From Diocles to Ibn Sahl”, Arabic Sciences and Philosophy (Cambridge University Press) 12: 285–303, DOI:10.1017/S095742390200214X
11. Rashed, Roshdi (2 August 2002), „Portraits of Science: A Polymath in the 10th Century”, Science 297 (5582): 773, DOI:10.1126/science.1074591, PMID 12161634
12. Lindberg, David C. (1967), „Alhazen's Theory of Vision and Its Reception in the West”, Isis 58 (3): 321–341 [332], DOI:10.1086/350266, PMID 4867472
13. Bala, Arun, The Dialogue of Civilizations in the Birth of Modern Science, Palgrave Macmillan
14. Dijksterhuis, Fokko Jan (2004), Lenses and Waves: Christiaan Huygens and the Mathematical Science of Optics in the Seventeenth Century, Springer, pp. 113–5, ISBN 1-4020-2697-8:

    Through the influential work of Alhacen the onset of a physico-mathematical conception of optics was established at a much earlier time than would be the case in the other mathematical sciences.

15. Khaleefa, Omar (1999). „Who Is the Founder of Psychophysics and Experimental Psychology?”. American Journal of Islamic Social Sciences 16: 2.
16. Bashar Saad, Hassan Azaizeh, Omar Said (October 2005). "Tradition and Perspectives of Arab Herbal Medicine: A Review", Evidence-based Complementary and Alternative Medicine 2 (4), p. 475-479 [476]. Oxford University Press.

Povezano

• Korpuskularna teorija svetla