5. 1. - U Parizu izlazi Journal des sçavans, prvi naučni časopis u Evropi.
5. 1. - Ugarski nador Ferenc Wesselényi zvanično protestuje zbog Vašvarskog mira, ove godine se tajno sastaje sa zaverenicima (→ Zrinsko-frankopanska urota).
10. 10. - Petro Dorošenko je novi hetman ukrajinskih kozaka na Desnoj obali (do 1672).
21. 10. - Hetman Leve obale Ivan Brjuhovecki sklopio Moskovske članke kojim njegova oblast dolazi pod rusku kontrolu.
29. 10. - Bitka kod Mbwile je portugalska pobeda nad Kraljevinom Kongo - ubijen je i kralj Konga António I, u zemlji dolazi do dugog građanskog rata.
14. 11. - Dansko-norveški kralj Frederik III ozvaničava kraljevskim zakonom svoju apsolutnu vlast po božanskom pravu.
novembar, krajem - Dalmatinski morlaci uhvatili još 300 robova[4].
Kroz godinu
Križevački veliki sudac Stefan Osmokruhović diže pobunu protiv austrijskih oficira; pridružili mu se izabrani koprivnički i ivanićki suci zbog kršenja privilegija, zakidanja na plaći i ratnom plijenu i drugih zloupotreba[5].
Erdeljski knez Mihajlo I Apafi naselio Srbe u teviškom kraju[6].
Kaločki nadbiskup dobio darovnicu od cara Leopolda na 66 sela i pustara, uključujući neka u (turskoj) Bačkoj (Roglatica, Bajša, Bajmok, Kolut, Bački Miletić, Gospođinci, Sonta itd.)[7].
1665-66 - Feldmaršal Walter Leslie na čelu habsburškog poslanstva u Carigradu: dobio obnovu fermana iz 1649. kojim se srpskom patrijarhu i drugima zabranjuje ubiranje podavanja od katolika[8], kao i ferman o slobodi trgovine za Austriju.
Knjiga Physicomathesis de lumine, coloribus, et iride, aliisque annexisF. M. Grimaldija: difrakcija svetlosti.
Šabtaj Cvi se proglasio za mesiju - vest se širi celom Evropom, izaziva velike potrese u jevrejskim zajednicama.
Poljski plemić Jerzy Sebastian Lubomirski započinje pobunu (rokosz) protiv kralja Jana II Kazimira.
Jean-Baptiste Colbert postaje glavni kontrolor finansija Francuske (do smrti 1683); iste godine osnovana Kraljevska manufaktura za stakla i ogledala (današnji Saint-Gobain).