14. 1. (4. 1. po j.k.) - Engleski kralj Čarls I ulazi u Parlament i bezuspešno pokušava uhapsiti petoricu poslanika - nakon ovoga odlazi iz Londona u Oksford.
zima 1641-42 - Mandžursko osvajanje Kine: Bitka Songjin je važna Qingovska pobeda nad vojskama Minga i zauzeće gradova Songshan i Jinzhou. Mandžurci će ove godine upadati i u provinciju Shandong.
januar - Uz dopune obnovljen Žitvatoročki mir između Habsburga i Osmanlija.
25. 1. - Zagrebački biskup bezuspešno protestuje kod čazmanskog kaptola zbog građenja manastira Lepavine; monasi ovog manastira kasnije tokom godine odlaze u Rusiju (1642-43) odakle donose knjige, među kojima i jevanđelje, poklon kijevskog mitropolita Petra Mogile[1].
17. 2. - Aximski ugovor Holanđana i domorodaca u današnjoj Gani.
9. 3. - Habsburško-osmanlijski mir produljen na 20 godina, ali dolazi do komplikacija[2].
25. 3. (15. 3. po j.k.) - Engleski parlament proglašava da je Ordinansa o Miliciji obavezujuća iako kralj nije dao pristanak.
April/Travanj – Jun/Lipanj
30. 4. - Hrvatski sabor u Varaždinu, predstavljen novi podban Gašpar Orehovački[2].
15. 5. - Šveđani zauzeli Olomouc u Moravskoj, njihovi konjanici viđeni u okolici Beča prije nego što su odbačeni[2].
15. 5. - Maloletni Abbas II postaje šah Persije (do 1666).
17. 5. - Paul de Chomedey, sieur de Maisonneuve osnovao Montreal (prvobitno Ville Marie).
26. 5. - Tridesetogodišnji rat: bitka kod Honnecourta je težak francuski poraz od Španaca, ali pošto su ovi previše oprezni, ne iskorištavaju ga.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
jul - Prvi Engleski građanski rat: prva veća akcija je kraljeva neuspešna Opsada Hulla, ne bi li se dokopao tamošnjeg arsenala.
avgust - Holanđani sasvim izbacili Špance sa Formoze.
22. 8. - Ferdinand III. potvrdio Vlaške statute[3]. Iste godine donosi naredbu kojom se otežava pristup pravoslavnim sveštenicima[4].
1. 9. (22. 8. po j.k.) - Engleski kralj Charles I diže kraljevsku bojnu zastavu na zamku Nottingham, čime proglašava rat svom Parlamentu - formalno počinje Prvi Engleski građanski rat.
12. 9.? - Naređeno zatvaranje pozorišta u Londonu, što predstavlja kraj Engleskog renesansnog pozorišta.
septembar - Turci povratili Azov, nakon što je ruski car Mihajlo I. naredio kozacima da ga napuste.
septembar - Baron Ivan Galer potvrđuje pravo vlasništva na neka zemljišta novoizgrađenom manastiru Lepavini[5].
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
5. 10. - Vojvoda i veliki sudac Ivanićke Krajine Đurađ odbija zahtjev zagrebačkog biskupa da mu (katolički) predavci plaćaju žirovinu i desetinu - solidarnost krajišnika obiju vjera[6][7].
23. 10. - Tridesetogodišnji rat: Bitka kod Breitenfelda je odlučna švedska pobeda u Saksoniji (Lennart Torstensson).
oktobar/novembar - Patrijarh Pajsije se u Peći sastao sa Trogiraninom Franom Leonardijem, misionarom Kongregacije, - ne prihvata unijaćenje[8][9], ali i ne odbija kontakte sa Rimom[10].
2. 11. (23. 10. po j.k.) - Bitka kod Edgehilla je prva postrojena bitka Engleskog građanskog rata - bez jasnog pobednika.
23. 11.? - Bitka kod Turnham Greena: parlamentarna vojska sprečila rojaliste da uđu u London.
24. 11. - Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio ostrvo, prvobitno nazvano Van Diemenova zemlja a kasnije Tasmanija.
27. 11. - Kralj Ferdinand raspustio Ugarski sabor zbog mađarskih žalbi da se progone protestanti[2].
2. 12. - Umro zagrebački biskup Benedikt Vinković.
Bitoljski kadija na molbu turskih prvaka dozvoljava stranim trgovcima prodaju odijela i druge trgovačke robe, koja je jeftinija nego kod domaćih trgovaca[13].
Prvi put se pominje Atli-beg po kome su nazvani Atlagići tj. Atlibegovići.