1564.
Godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Godina 1564 (MDLXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1564.
Gregorijanski | 1564.. (MDLXIV) |
Ab urbe condita | 2317. |
Islamski | 971–972. |
Iranski | 942–943. |
Hebrejski | 5324–5325. |
Bizantski | 7072–7073. |
Koptski | 1280–1281. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1619–1620. |
• Shaka Samvat | 1486–1487. |
• Kali Yuga | 4665–4666. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4200–4201. |
• 60 godina | Yang Drvo Miš (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11564. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Događaji
- 25. 3. - Bitka kod Angola u Čileu, ubijen poglavica Illangulién.
- 30. 4. - Livonski rat: ruski knez Andrej Kurbski prebegao Litvancima strahujući od represije (tako postaje prvi ruski politički emigrant); kasnije tokom godine pustoši region grada Velikije Luki.
- 22. 6. - Na mestu današnjeg mesta Jacksonville, Florida, francuski hugenoti osnovali Fort Caroline - Španci ga uništili već sledeće godine.
- 25. 7. - Umro Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva; njegove titule u Nemačkoj, Češkoj i Ugarsko-Hrvatskoj je od ranije preuzeo sin Maksimilijan, koji sada postaje i sveti rimski car.
- Uzima i užu Austriju, a braća Ferdinand i Karlo uzimaju Dalju odn. Unutrašnju Austriju (ovo drugo obuhvata i austrijsku Istru s Rijekom).
- 2. 8. - Osnovana Kongregacija za kler za primjenu odluka Tridentskog koncila.
- 4. 9. - Sjeverni sedmogodišnji rat: švedske trupe spalile tada danski grad Ronneby i masakrirale 2.000 stanovnika.
- 10. 9. - Nikola Šubić Zrinski se oženio Evom od Rožemberka (druga žena).
- 3. 10. - Izbio rat Ugarske i Erdelja: Zapoljin kapetan Stjepan Bator zauzeo Satmar, zatim i Nađbanju. Do početka zime i Zapolja zajedno s Turcima provaljuje preko Tise[1].
- 20. 11. - Miguel López de Legazpi krenuo iz Meksika prema Začinskim ostrvima.
- 3. 12. - Car Ivan Grozni odlazi iz Moskve u Aleksandrovu Slobodu.
Tokom/tijekom godine
- Andrija Bator prodao Franji Tahiju svoja prava na Susedgrad i Stubicu, što izaziva sukob sa Uršulom Meknitzer, udovom Andrije Teuffenbach-Heninga[2].
- Mariovsko-prilepska buna (1564-1565).
- Mustafa-paša Sokolović, Mehmed-pašin sinovac, postavljen za namesnika Bosne[3].
- Nove dveri u manastiru Gračanici, drugačijeg stila[4][5].
- "Marjanski kult" Angeline Bakić u Šaštinu, dan. Slovačka[6].
- Bonifacije Drkolica postao stonski biskup.
- Osmanske finansije: državni prihodi iznose 183 miliona akči a rashodi 189,6 miliona[7].
- Idris Alauma započeo vladavinu (1564-96) nad carstvom Kanem-Bornu.
- Prvi izveštaj o pacovskom kralju (nekoliko pacova povezanih repovima).
- Francisco de Ibarra istražuje zapadni Meksiko.
Rođenja
- 15. 2. - Galileo Galilej, astronom, fizičar, matematičar i filozof († 1642)
- februar - Christopher Marlowe, književnik († 1593)
- 26. 4. - William Shakespeare, engleski književnik († 1616)
- 24. 9. - William Adams, engleski moreplovac i samuraj († 1620).
- Hafiz Ahmed-paša, veliki vezir († 1632)
Smrti
- 18. 2. - Michelangelo Buonarotti, vajar, slikar, arhitekta i poeta (* 1475)
- 27. 5. - Jean Calvin, protestantski reformator (* 1509)
- 25. 7. - Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva (* 1503)
- 15. 10. - Andreas Vesalius, anatom (* 1514)
- Sveti novomučenik Luka
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.