županija u središnjoj Hrvatskoj From Wikipedia, the free encyclopedia
Ovo je glavno značenje pojma Zagrebačka županija. Za druga značenja pogledajte Zagrebačka županija (1201. – 1924.).Zagrebačka županija nalazi se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, okružujući Grad Zagreb, ujedno i sjedište županije. Jedina je hrvatska ćupanija sa sjedištem izvan svojega područja.
Zagrebačka županija | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Karta | |||||
 | |||||
| Opći podaci | |||||
| Država |  Hrvatska | ||||
| Sjedište županije | Grad Zagreb | ||||
| Površina | 3060 km2 | ||||
| Broj stanovnika (2021.) | 299.985 stanovnika | ||||
| Gustoća stanovništva | 98,03 stan./km2 | ||||
| Broj gradova | 9 | ||||
| Broj općina | 25 | ||||
| Broj naselja | 694 | ||||
| ISO 3166-2:HR | HR-01 | ||||
| Pozivni broj | +385 (0)1 | ||||
| Župan | Stjepan Kožić (SKNL)[1] | ||||
| Službene stranice | https://www.zagrebacka-zupanija.hr | ||||
 Portal Hrvatske | |||||
Županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina uz Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku. Površina županije iznosi 3078 km².
Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.
Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.
Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr. U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka pokraj Velike Gorice i Zaprešića.
Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.
Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.
Županija je u 2021. imala 299.985 stanovnika.
| broj stanovnika | 134754 | 146592 | 155324 | 178938 | 194643 | 211150 | 208141 | 224095 | 227538 | 233411 | 233875 | 232836 | 259429 | 282989 | 309696 | 317606 | 299985 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina
  Dugo Selo Ivanić-Grad Jastrebarsko Samobor Sveta Nedelja Sveti Ivan Zelina Velika Gorica Vrbovec Zaprešić  Bedenica Bistra Brckovljani Brdovec Dubrava Dubravica Farkaševac Gradec Jakovlje Klinča Sela Kloštar Ivanić Krašić Kravarsko Križ Luka Marija Gorica Orle Pisarovina Pokupsko Preseka Pušća Rakovec Rugvica Stupnik Žumberak Razmještaj gradskih (  ) i općinskih središta ( ) na zemljovidu Zagrebačke županije | |
| Gradovi | Općine |
|---|---|
| Županijska skupština Zagrebačke županije | |
|---|---|
| Vrsta | |
| Domovi | jednodomni |
| Vodstvo | |
Predsjednik skupštine | Mato Čičak (HDZ) |
| Struktura | |
| Mandati | 47 |
| |
Političke grupe | |
| Lokacija | |
| Ulica grada Vukovara 72, Zagreb | |
| Web stranica | |
| https://www.zagrebacka-zupanija.hr/ustrojstvo/zupanijska-skupstina/ | |
Na čelu Županije je župan Stjepan Kožić, član vlastite nezavisne liste. Predstavnička vlast je županijska skupština, a predsjednik je Mato Čičak (HDZ).
Zagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.
Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić-Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.
Kroz Zagrebačku županiju prolazi nekoliko državnih autocesta koje svoje polazište/dolazište imaju u Zagrebu: Autocesta A1 (prema Splitu), Autocesta A2 (prema Krapini), Autocesta A3 (prema Vinkovcima) i Autocesta A4 (prema Varaždinu).
Nekoliko željezničkih pravaca također prolazi kroz županiju i to oni iz Zagreba prema Karlovcu i Rijeci, prema Slavonskom Brodu i Tovarniku, zatim prema Sisku, prema Koprivnici i prema Varaždinu.
Na teritoriju Zagrebačke županije nalazi se najveća i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka „Franjo Tuđman”.
Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak – Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike - biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor).
Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv. Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. godine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić" itd.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
