Marija Gorica

Marija Gorica je ime naselja i općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Zagrebačkoj županiji.

Marija Gorica
grb
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka
Načelnik	Marica Jančić
Naselja	10 općinskih naselja
Površina	17,1 km2 [1]
Površina središta	1,3 km2
Koordinate	45°55′N 15°44′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2094 [2]
– gustoća	122 st./km2
Urbano	228
– gustoća	175 st./km2
Odredišna pošta	10291 Prigorje Brdovečko [3]
Stranica	marija-gorica.hr
Marija Gorica Marija Gorica na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis

Općina Marija Gorica smještena je u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči sa susjednim općinama Brdovec, Dubravica i Pušća. Zapadna granica općine ujedno je državna granica s Repulikom Slovenijom na rijeci Sutli. Općinu Marija Gorica čine naselja:

• Marija Gorica, administrativno sjedište općine,
• Kraj Donji,
• Bijela Gorica,
• Kraj Gornji,
• Žlebec Gorički,
• Oplaznik,
• Celine Goričke,
• Hrastina,
• Trstenik,
• Križ Brdovečki.

Područje Općine obuhvaća najveći dio marijagoričkoga pobrđa, s kojeg se prema zapadu širi pogled na sutlansku dolinu i Krško-brežičku kotlinu u Republici Sloveniji.

Glavni prometni pravci povezuju središte općine s Zaprešićem, Harmicom i Klanjcem. Lokalna prometnica 3030 kod dvorca Januševca povezuje se s državnom cestom državnom cestom D225 (Harmica (državna granica) – Zagreb) kojom je Općina prometno povezana s tridesetak kilometara udaljenim Zagrebom. Druga važna prometnica povezuje sutlansku dolinu i Klanjec s Harmicom. Na krajnjem zapadu Općine (u sutlanskoj dolini) nalazi se željeznička stanica Kraj Donji, na pruzi Kumrovec – Savski Marof – Zagreb (pruga je trenutno u remontu, pa od Kumrovca do Savskog Marofa prijevoz putnika obavljaju autobusi). Također, valja spomenuti i redovne autobusne linije do Zaprešića.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Marija Gorica ima 2089 stanovnika. Apsolutnu većinu čine Hrvati – 97,27 %.

Općina Marija Gorica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1536	1672	1770	1860	2013	2283	2233	2410	2398	2291	2207	1779	1746	1697	2089	2233	2094
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Grad Zagreb. Od 1857. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Brdovec i u općini Dubravica od 1857. do 1971., a od 1857. do 1981. sadrži dio podataka općine Pušća. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Marija Gorica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	116	109	125	117	132	162	142	147	145	151	160	163	139	138	184	213	228
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. nenaseljeni dio područja ovog naselja pripojen je naselju Bijela Gorica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Granični prijelaz prema Sloveniji na rijeci Sutli te željeznička stanica u Kraju Donjem

Općinom Marija Gorica upravlja Općinsko vijeće s trinaest članova. Članove vijeća biraju stanovnici Općine s pravo glasa na lokalnim, općinskim izborima. Općinskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća, koji je ujedno i načelnik općine. Dužnost načelnice Općine trenuto obavlja Marica Jančić (HDZ).

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, kao i poslova državne uprave prenijetih na općinu, osnovan je Jedinstveni upravni odjel.

Administrativno sjedište općine je u naselju Marija Gorica.

Povijest

Najstarija toponimijska potvrda koja se odnosi na područje današnje Marije Gorice potječe iz 1527. godine. U dokumentu kojim je Ferdinand I. potvrdio darivanje posjeda i mjesta za franjevački samostan spominje se Sveta Gorica (Sanctus Monticulus). Istraživanja su pokazala da je riječ o skraćenom toponimu nastalome od imena Svetokriške gorice (Monticulus Sancti Cruci), odnosno gorice (vinogradi) crkve Svetoga Križa. Riječ je o župnoj crkvi koja se spominje od 14. stoljeća.^[4]

U 19. i početkom 20. stoljeća Marija Gorica je u administrativnom kontekstu pripadala brdovečkoj administrativnoj cjelini, a od sredine 20. stoljeća općini Zaprešić. Godine 1995. osnovana je samostalna općina Marija Gorica.

Poznate osobe

• Ante Kovačić, pisac u razdoblju hrvatskog realizma, rođen je 1854. godine u Oplazniku, na području Općine. Njegovo najpoznatije djelo je U registraturi.
• Ivan Pernar (1889. – 1967.), rođen na području Općine. Bio je zastupnik HSS-a, ranjen u Beogradskoj skupštini sa Stjepanom Radićem i ostalima.
• Dragutin Boranić (1870. – 1955.), hrvatski jezikoslovac.

Spomenici i znamenitosti

Crkva Blažene Djevice Marije‎

Nedaleko od crkve u Mariji Gorici pronađen je zub nosoroga Rhinocerosa i zubi praslona Deinotherium giganteum. Praslon je imao velike uvrnute kljove u donjoj čeljusti i jedini je nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Njegov lik nalazi se na grbu općine Marija Gorica.

• Kapela Sv. Križa, zaštićeno kulturno dobro
• Kuća Krulc, zaštićeno kulturno dobro

Obrazovanje

Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Od 1947. godine Osnovna škola Ante Kovačića bila je područna škola, a od 1. siječnja 2007. godine djeluje kao samostalna škola.

Kultura

Na području kulturno-umjetničkog života treba istaknuti KUD Zgubidan.

Šport

U Kraju Donjem je nogometno igralište i mali športski centar, pod nazivom ŠRC "Mladost". Na njemu utakmice igra NK "Mladost" iz Kraja Donjeg.

Izvori

1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
4. Brgles. Branimir. 2018. "O početcima franjevačkoga samostana u Svetoj Gorici". Croatica Cristiana Periodica 82. 11-32.

Unutarnje poveznice

• Kulturno-povijesna cjelina Marija Gorica, zaštićeno kulturno dobro

Vanjske poveznice

• Službene stranice Općine Marija Gorica