Tianjin

Tianjin (kineski: 天津, pinyin: Tiānjīn; doslovno: „Carski zaljev”), poznat i kao Tjencin (po bivšoj romanizaciji imena kao Tientsin ili T'ien-chin), je grad u Narodnoj Republici Kini. Jedan je od četiri kineska grada koji imaju status provincije i koji su pod izravnom kontrolom vlade.

Razglednica Tianjina: financijsko središte Tianjina i rijeka Hai, Oko Tianjina, željeznički kolodvor Tianjina, Katedrala sv. Josipa (crkva Xikai), panorama centra grada Tianjina noću.

Tianjin
天津
Panorama Tianjina s TV tornja 2008. god.
Država	Kina
Osnutak	oko 340. pr. Kr.
Vlast
• Gradonačelnik	Zhang Guoqing
Površina
• Ukupna	11.946 km²
• Kopno	1.609,91 km²
• Voda	186 km²
• Urbano područje	5.609,9 km²
Koordinate	39°8′N 117°11′E
Stanovništvo (2016.)
• Entitet	15.621.200 (1.300 / km²)
• Urbano područje	12.491.300
Vremenska zona	China Standard Time (UTC+8)
Poštanski broj	300000 – 301900
BDP (2017.)	275,41 milijardi USD
– po glavi	18.660 USD
Registarske pločice	津A, B, C, D, F, G, H, J, K, L, M; 津E (taxi)
Stranica	www.tj.gov.cn www.tj.gov.cn/english
Položaj Tianjina u Kini

Njegovo urbano gradsko područje bilo je dom za 12.491.300 stanovnika 2016. god. i također je 29. najveća aglomeracija na svijetu (između Chengdua i Rio de Janeira) i 11. najnaseljeniji grad na svijetu.^[1] Stanovnici Tianjina govore Tianjinskim dijalektom kineskog mandarinskog jezika.

Zemljopisne odlike

Tianjin leži na sjeveru zemlje, točnije na istoku Provincije Hebei, na krajnjem sjeveroistočnom rubu Velike kineske nizine, udaljen oko 120 km sjeveroistočno od Pekinga.^[2]Sam centar grada leži uz obale rijeke Hai He preko koje je povezan s obližnjim Bohajskim morem koje je udaljeno oko 56 km. Općina Tianjin prostire se na površini od 11.760 km²^[2]od tog na uži centar otpada 174,9 km². Rijeka Hai He je Velikim kanalom povezana sa Žutom rijekom, te je Tianjin prometno čvorište koje povezuje ove plovne putove s lukama u Bohajskom zaljevu, odnosno moru.

Povijest

Crkva Gospinih pobjeda iz 1869. god., mjesto Tjancinskog masakra 1870. god.

Otvorenje Velikog kanala u vrijeme dinastije Sui ubrzalo je razvitak grada, tako da je relativno brzo dobio sve atribute snažnog trgovačkog središta. Tianjin je bio važno transportno i trgovačko središte još od vremena mongolske Dinastije Yuan (1206. – 1368.). Tako da je poznat kao kozmopolitski grad davno prije nego što su u njega došle europske trgovačke zajednice u 19. stoljeću. On je od pamtivijeka morska luka Pekinga, što je potaknulo dolazak etnički raznolikih grupa u grad, što je opet pomoglo razvoju grada u važno trgovačko središte. Utvrđeni grad Tianjin sagrađen je 1404., a status prefekture dobio je 1725. godine.

Asahi ulica (sada Ulica Heping) tijekom velike poplave 1939. god.

Velika parada za 10. godišnjicu NR Kine u Tianjinu 1959.

God. 1870. obilježio je tzv. „Tjencinski masakr” u kojemu su francuski katolički svećenici i časne sestre bili napadnuti i pobijeni pod optužbom da su otimali i ubijali djecu, što je okončano vojnom stranom intervencijom.^[3] Za vrijeme bokserskog ustanka grad je bio sjedište privremene vlade u Tianjinu. U vrijeme dinastije Qing i Republike Kine, Tianjin je postao jedan od najvećih gradova u regiji. U to vrijeme izgrađene su brojne zgrade i palače u europskom stilu u koncesijama, od kojih su mnoge danas dobro očuvane. Tako da je i danas Tianjin poznat po svojim ručno tkanim tkaninama, keramičkim figuricama, ručno oslikavanim grafičkim listovima i izvrsnim jelima od plodova mora.^[2] Nakon osnivanja Narodne Republike Kine, Tianjin je pretrpio depresiju zbog politike središnje vlade i potresa u Tangšanu 1976., ali se oporavio od 1990-ih.^[4] Od 2010, Financijska četvrt Yujiapu u Tianjinu je postala poznata kao „Kineski Manhattan”.^[5]

Znamenitosti

Ulaz u stari grad Guwenhua Jie

Olimpijski stadion u Tianjinu 2007.

• Hram velikog suosjećanja (大悲院 Dàbēi Yuan) je zen budistički hram sagrađen za vrijeme dinastije Qing iz 1669. godine i najveći je i najstariji u gradu.
• Stara kulturna ulica Guwenhua Jie (古文化街) je otvorena 1986. god. kako bi se sačuvao dio grada iz dinastije Qingu čijem središtu se nalazi Palača Niangniang, hram morske božice Mazu iz 1326. god., poznat i kao Tianhou Gong („Palača nebeske kraljice”)
• Huangyaguan ili Prolaz Huangya (黄崖关 Huángyáguān; doslovno: „Prolaz žutih litica”) je mali dio Kineskog zida iz dinastije Ming koji se nalazi na sjeveru okruga Ji, općina Tianji, otprilike 126 km sjeverno od grada Tianjina.
• Europske koncesije Tianjina (天津意租界 Tiānjīn Yì Zūjiè) je područje grada kojim su od 1901. – 1947. god. upravljale europske države koje su dobile koncesije zbog gušenja bokserskog ustanka. Tako su Austro-Ugarska, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija izgradile brojne građevine u svojim arhitektonskim stilovima, uglavnom historicizam.
• Katedrala sv. Josipa iz 1913. god., poznata i kao Xikai crkva, izgrađena je u neoromaničkom stilu i najveća je crkva u Tianjinu.
• Narodni park u Tianjinu (人民公园 Rénmín Gōngyuán) je izvorno napravljen 1863. kao privatni Rong Garden (荣园), a doniran je državi i otvoren za javnost 1951. god.
• Tianjin TV toranj je 415,2 m visok komunikacijski toranj koji je izgrađen 1991. god. i 8. je najviša građevina na svijetu.
• Oko Tianjina (天津 之 眼) je 120 metara visok panoramski kotač izgrađen iznad mosta Yongle 2008. god.

• 
  Ulaz u Tianhou Gong („Palaču nebeske kraljice”)
• 
  Pagoda Hrama velikog suosjećanja
• 
  Kineski zid kod Huangyaguana
• 
  Talijanska vila pored trga Piazza Regina Elena iz 1920-ih
• 
  Katedrala sv. Josipa
• 
  Narodni park 2006.
• 
  Tianjin TV toranj
• 
  Oko Tianjina

Uprava

Tianjin je podijeljen na 16 administrativnih dijelova, koji su svi distrikti (županije), a koji su nadalje podijeljeni na 120 gradića, 18 naselja, 2 etnička naselja i 100 pod-distrikta:

Upravna podjela Tianjina
1 2 3 4 5 6 Jizhou Baodi Ninghe Binhai Dongli Jinnan Xiqing Beichen Wuqing Jinghai 1. Heping 2. Hexi 3. Hebei 4. Nankai 5. Hedong 6. Hongqiao
Upravni kodovi	Podjela	Površina (km2)	Stanovništvo 2010.[6]	Stanovništvo urbano 2010.[6]	Sjedište	Poštanski broj	Podpodjele
							Pod-distrikti	Gradići	Naselja	Etnička naselja	Stambene zajednice	Sela
120000	Tianjin 天津市 Tiānjīn Shì	11760,00	12.938.693	10.277.893	Hexi	300000	112	118	10	1	1723	3762
120101	Heping 和平区 Hépíng Qū	9,97	273.477		Xiaobailou	300041	6				63
120102	Hedong 河东区 Hédōng Qū	15,06	860.852		Dawangzhuang	300171	13				158
120103	Hexi 河西区 Héxī Qū	41,24	870.632		Dayingmen	300202	13				171
120104	Nankai 南开区 Nánkāi Qū	40,64	1.018.196		Changhong	300110	12				180
120105	Hebei 河北区 Héběi Qū	29,14	788.451		Wanghailou	300143	10				109
120106	Hongqiao 红桥区 Hōngqiáo Qū	21,30	531.526		Xiyuzhuang	300131	10				196
120110	Dongli 东丽区 Dōnglì Qū	460,00	598.966	591.040	Zhangguizhuang	300300	9				90	102
120111	Xiqing 西青区 Xīqīng Qū	545,00	713.060	524.894	Yangliuqing	300380	2	7			106	151
120112	Jinnan 津南区 Jīnnán Qū	401,00	593.063	590.072	Xianshuigu	300350		8			68	165
120113	Beichen 北辰区 Běichén Qū	478,00	669.121	575.103	Guoyuanxincun	300400	5	9			115	126
120114	Wuqing 武清区 Wǔqīng Qū	1570,00	951.078	352.659	Yunhexi	301700	6	24			64	695
120115	Baodi 宝坻区 Bǎodǐ Qū	1523,00	799.157	271.992	Baoping	301800	6	16			37	765
120116	Binhai 滨海新区 Bīnhǎi Xīnqū	2270.00	2,423,204	2.313.361	Xingang	300451	19	7			254	144
120117	Ninghe 宁河区 Nínghé Qū	1414,00	416.143	152.388	Lutai	301500		11	3		34	282
120118	Jinghai 静海区 Jìnghǎi Qū	1476,00	646.978	293.014	Jinghai	301600		16	2		46	383
120119	Jizhou 蓟州区 Jìzhōu Qū	1590,00	784.789	270.236	Wenchang	301900	1	20	5	1	32	949

Stanovništvo

Prema popisu iz 2010., Tianjin je imao 12.938.224 stanovnika, dok je metropolitansko područje imalo 15,4 milijuna stanovnika.^[6] Većina stanovništva su Han Kinezi (97,29 %), a u gradu obitavaju ukupno 51 od 55 manjina prisutnih u Kini; najbrojniji su Huej (1,75 %), Mandžurci (0,57 %), Mongoli (0,12 %), Korejci (0,11 %) i dr.

Kretanje broja stanovnika

1953.	1982.	1990.	2000	2010.	2013.	2016.
577.000[7]	2.693.831 (+188,2 %)	7.764.141 (+13,2 %)	8.785.402 (+12,1 %)	9.848.731 (+31,4 %)[6]	12.938.224 (+13,8 %)	15.621.200 (+12,1 %)[7]

Gospodarstvo

Gospodarska i tehnološka razvojna zona Tianjina (TEDA)

Današnji Tianjin je jedan od najznačajnijijih industrijskih gradova i najveća luka sjeverne Kine. Uz turizam i zemljoradnju, gospodarsku sliku grada dopunjuju i kapaciteti petrokemijske, tekstilne i automobilske industrije. Najrazvijenije su metalska, i kemijska industrija uz brodogradnju. Proizvode se teški strojevi za rudarstvo, ali i strojevi za tekstilnu industriju, traktori, bicikli, dizala, kamioni, električni i elektronski uređaji, satovi i precizni instrumenti.^[2] Uz industriju Tianjin je razvio i značajni financijski centar u kojemu djeluju sve važnije kineske banke.

Sport

• Tianjin TEDA F.C., nogometni klub

Gradovi prijatelji

Melbourne (od 5. svibnja, 1980.) Sarajevo (od 28. svibnja, 1981.) Amazonas (federalna brazilska država) (od 20. listopada, 1997.) Rio de Janeiro (od 18. travnja, 1995.) Oblast Plovdiv (od 15. listopada, 1989.) Turku (od 17. kolovoza, 2000.) Nord-Pas de Calais (od 10. listopada, 1984.) Kutaisi Milano (od 9. svibnja, 1985.)

Rishon LeZion Chiba (od 7. svibnja, 1986.) Kobe (od 24. lipnja, 1973.) Yokkaichi (od 28. listopada, 1980.) Incheon (od 7. prosinca, 1993.) Ulan Bator (od 27. rujna, 1992.) Groningen (od 12. rujna 1985.) Abidjan (od 26. rujna 1992.) Łódź (od 1. listopada 1994.)

Clarence, New York (od 10. studenoga 2001.) Dallas Greenville, South Carolina Philadelphia (od 10. veljače, 1980.) Nampo (od 11. kolovoza, 2002.) Jönköping (od 23. rujna, 1993.) İzmir (od 23. rujna, 1991.) Harkiv (od 14. lipnja, 1993.) Haiphong (od 8. siječnja, 1999.)

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tianjin

1. 2015 年 天津市 国民经济 和 社会 发展 统计 公报 - 新闻 中心 - 北方网, news.enorth.com.cn, 2. listopada 2016. (kin.) Pristupljeno 1. srpnja 2019.
2. Tianjin (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 1. srpnja 2019.
3. J. Megan Greene, Tianjin Massacre, 1870, The International Encyclopedia of Revolution and Protests, John Wiley & Sons, Ltd., 2009. doi: 10.1002/9781405198073
4. 人才 被 空 吸, Sohu, 26. veljače 2006. (kin.) Pristupljeno 1. srpnja 2019.
5. Alexandra Stenson i Cao Li, China's Manhattan' Borrowed Heavily. The People Have Yet to Arrive, The New York Times, 10. travnja 2019. (engl.) Preuzeto 1. srpnja 2019.
6. 国务院人口普查办公室、国家统计局人口和社会科技统计司编. 2012. 中国2010年人口普查分县资料. China Statistics Print. Peking. ISBN 978-7-5037-6659-6
7. 天津市 年末 总 人口 控制 在 1535 万人 以下 - 新闻 中心 - 北方网,, enorth.com.cn, 8. kolovoza 2014. (kin.) Pristupljeno 1. srpnja 2019.

Vanjske poveznice

• Atrakcije Tianjina  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. svibnja 2009. (Wayback Machine)