From Wikipedia, the free encyclopedia
Bicikl (starija hrvatska riječ: kotur, usporedi ime Koturaške ceste) kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti. Njegova jednostavna konstrukcija i široka primjenjivost osigurali su mu upotrebu u svakodnevnom životu. Radi se o najčešće korištenom prometalu; danas se procjenjuje da ima preko 1 000 000 000 bicikala na svijetu. Usprkos jednostavnosti i raširenosti, jedina domaća literatura koja obrađuje tehničke aspekte bicikla je diplomski rad Gordan Krpanca Konstrukcija brdske dvokolice iz 1991. godine.
Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817. godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine (drezina), a koji još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Nizozemska. Između 1850. i 1860. godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanjem sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma, 1888. godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.
Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.
Ovisno o namjeni, bicikli se bitno razlikuju po konstrukciji, veličini kotača i širini pneumatika, obliku okvira i upravljača,te drugoj dodatnoj opremi. Sportski bicikli su namijenjeni biciklističkim natjecanjima, tipično su izrađeni od lakših i čvršćih materijala, uz minimum dodatne opreme kao što su blatobrani, svjetla i sl. Bicikli za rekreaciju ili za prijevoz, najčešće imaju dodatnu opremu koja čini vožnju udobnijom ili praktičnijom. Osim uspravnog bicikla postoji i ležeći bicikl na kojem se biciklist nalazi u ležećem ili poluležećem položaju.
Danas su prema razlici u konstrukciji najčešće korišteni sljedeći modeli:
Bicikle možemo još dijeliti i prema drugim kriterijima, kao što su:
Bicikl Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.