Remove ads
Rusini u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.337 Rusina, od čega 76,85% u Vukovarsko-srijemskoj županiji
| Rusini u Hrvatskoj | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | |||||||||||||||
| Narodna nošnja Rusina iz Petrovaca kod Vukovara | |||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| 2337[1] | |||||||||||||||
| Važnija područja naseljavanja | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| hrvatski jezik, rusinski jezik | |||||||||||||||
| Vjeroispovijest(i) | |||||||||||||||
| pretežno grkokatolici |
U Zagrebu pri Knjižnicama grada Zagreba djeluje Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj .[2]
Rusini imaju kulturno-umjetnička društva "Rusnak", Petrovci, KUD „Osif Kostelnik",Vukovar, KUD „Jakim Hardi", Petrovci, KUD „Jakim Govlja", Mikluševci, KUD Rusina, Osijek, KUD Rusina, Vinkovci, Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca PGŽ „Rusnjak" Rijeka, Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca, Rijeka.[3]
Prije dolaska Mađara u Panoniju, Rusini su živjeli u Podkarpatju i na Karpatima. U 14. st. na feudalni posjed u Potkarpatje doselio ih je Fedor Korjatović. Dobili su višegodišnje oslobođenje od plaćanja obveza (i do 12 slobodnih godina). U Panoniju su doselili iz Hornjice, (Potkarpatje – leži južno i jugozapadno od vrhova Karpata i proteže se na zapad do rijeke Poprad u Slovačkoj) iz ekonomskih razloga. Doselili su kao Rusini grkokatolici, (do 1777. pripadali su kaločanskoj (Kalocsa) nadbiskupiji, a dalje križevačkoj) s pravom na slobodu selidbe. Došli su po pozivu Njegovog Kraljevstva Apostolskog Veličanstva i savjetnika Kraljevske Ugarske komore, Redl de Rotengauzena, prvo u Ruski Krstur i Kucuru (Bačka), prvom migracijom oko 1750., a zatim doseljavaju iz Bač Kerestura u Stare Jankovce 1830. godine, Petrovce 1836. godine i Mikluševce 1856 godine., te u manjim skupinama i u druge dijelove Hrvatske drugom migracijom, između 1830. i 1880. (godina 1830. se uzima za godinu doseljavanja Rusina u Hrvatsku[4]).
Doselili su iz županija: Zemplin, Boršod, Ung, Šariš, Spiš, Ugoča, Maramures, Satmar, Bereg, Sabolč, Abauj-Torna,Temes. Nekima je Hornjica već bila zavičaj, a pamtili su da su im preci došli s Karpata ili iz Podkarpatja, gdje su živjeli prije dolaska Mađara u Panoniju. Migrirali su prema jugu zbog neslaganja s feudalcima. Sudjelovali su i u Rakocijevoj buni. Spuštali su se Tisom prema jugu. Sa sjevera Mađarske, iz mjesta Nagykálló, Nagykároly i Miskolc dolazili su do mjesta Makó, na jugu Mađarske.
Od kraja 17. i u 18. st., kada se granica Osmanlijskoga Carstva ustaljuje na Uni, Savi i Dunavu, vlast potiče plansko naseljavanje. Nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. Bečki dvor je počeo naseljavati novopripojeni prostor prvo Nijemcima, a zatim Mađarima, Slovacima, Rusinima, i ostalim narodima, koji su živjeli u Monarhiji. Rusini su došli u Ruski Krstur 1751., a u Kucuru 1763., kao grkokatolici unijati slobodne selidbe. Po dokumentima iz arhive muzeja Vojvodine, Srijemskih Karlovaca, N. Sada, Budimpešte, Zagreba, Beograda, Samobora, Baje, crkvene arhive grkokatoličke crkve Križevci i crkvene arhive u Kaloči, pretpostavlja se da je u drugoj polovici 18. st. s Hornjice doselilo u Bačku 2-3000 Rusina, a da ih je 1918. bilo 20.000. Iz Bačke su se selili u Srijem i Slavoniju. Već 1765. iz Ruskoga Krstura se iselilo oko 300 osoba, zbog boljega iskorištavanja slobodnih godina. U novom kraju, u mješovitim brakovima dolazilo je do nove migracije i nove asimilacije. U 19. st. Rusini su uglavnom bili prepoznatljivi kao grkokatolici, a od 20. st. evidentiraju se i kao Rusini i kao grkokatolici. Parohija je osnovana u Petrovcima 1836. (1350 vjernika), i koristio se autohtoni jezik, (oni ga na svom jeziku zovu ruski, a ono što mi nazivamo ruski Rusinima je rusijski), a u Mikluševcima 1858. (750 vjernika). Rajevo Selo imalo je 1911. god. 430 vjernika, Osijek 1941. god. 150 vjernika, Vinkovci 1958. god. 250 vjernika, a Vukovar 1962. god. 1000 vjernika.
Remove ads
| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Rusina |
|---|---|---|
| – | 1931. | Zabilježeni kao Rusi |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948 | 6397 |
| 1953. | 5980 | |
| 1961. | 6290 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1971. | 3728 |
| 1981. | 3321 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 3253 |
| 2001. | 2337 | |
| (Statistički zavod Hrvatske)[5] | ||
- Napomena: 1948., 1953. i 1961. godine u okviru Rusini zabilježeni su i podaci za Ukrajince.
Nacionalni i vjerski sastav stanovništva u gradovima istočne Hrvatske 1900. i 1910.
Po popisu stanovništva 1953. rusinskim je jezikom u Hrvatskoj govorio 4831 stanovnik, dok 1971. god. broje 3728 stanovnika. Po popisu stanovništva iz 1991. u Republici Hrvatskoj živjelo ih je 3253, ili 0,1 % (do 1971. pod Rusin su bili uključeni Ukrajinci i Malorusi, a od 1971. god. evidentiraju se odvojeno). U malim skupinama žive u cijeloj Hrvatskoj, a najviše ih je u Vukovaru (924), Mikluševcima (493 što čini 73,2 % stanovništva), Petrovcima (737 ili 57 %), što ukupno iznosi 2284. Manji je broj Rusina u Starim Jankovcima (28), Piškorevcima (12), Donjim Andrijevcima(11), Andrijaševcima(8), Rajevom Selu (87) i Gunji (38). Gradovi u kojima ima bar oko 100 Rusina su: Zagreb (141), Osijek (105), Vinkovci (109), Županja (136), bivša zajednica općina Rijeka (85).
Remove ads
Broj Rusina po županijama prema popisu stanovništva iz 2001. godine.
| Županija | Rusina | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Vukovarsko-srijemska | 1796 | 76,85 % |
| Osječko-baranjska | 127 | 5,44 % |
| Grad Zagreb | 123 | 5,22 % |
| Primorsko-goranska | 61 | 2,61 % |
| Istarska | 31 | 1,33 % |
| Koprivničko-križevačka | 28 | 1,20 % |
| Brodsko-posavska | 25 | 1,07 % |
| Zagrebačka | 25 | 1,07 % |
| Virovitičko-podravska | 18 | 0,77 % |
| Zadarska | 15 | 0,64 % |
| Splitsko-dalmatinska | 13 | 0,56 % |
| Bjelovarsko-bilogorska | 13 | 0,56 % |
| Požeško-slavonska | 12 | 0,52 % |
| Sisačko-moslavačka | 11 | 0,47 % |
| Dubrovačko-neretvanska | 11 | 0,47 % |
| ostale županije | 28 | 1,20 % |
| Ukupno | 337 | 100 % |
| (Popis stanovništva 2001. godine)[1] | ||
Remove ads
Danas Rusini djeluju u Hrvatskoj kroz brojna kulturno-umjetnička društva unutar Saveza Rusina Hrvatske, imaju manifestacije Kad je golubica letjela, Petrovačko zvono i Mikluševačko ljeto, na Hrvatskom radiju Vukovar imaju tjednu emisiju (nakon vijesti u 7 ujutro) Valovi s Dunava (rsn.: Габи з Дунаю) na rsn. jeziku, te časopise Rusnakovo klaski (godišnjak društva Rusnak), Misli s Dunava (godišnjak Saveza Rusina Republike Hrvatske), dvomjesečnik Novu dumku i časopis za mlade Vjenčić. U Mikluševcima djeluje sportsko društvo SD Rusin Mikluševci, gdje je najaktivniji nogometni klub NK Rusin Mikluševci. U Petrovcima djeluje nogometni klub NK Petrovci.
Remove ads
- Eugenija Barić (rođ. Hornjak), hrvatska jezikoslovka
- Irena Kolesar, glumica
- Julije Drohobeczky, križevački biskup, borac za hrv. jezik, umj. mecena, njegovatelj glazbene kulture i crkvenoslavenskog jezika,
- Vlado Štefančić, redatelj, glumac, plesač, pjevač, utemeljitelj hrvatskoga mjuzikla
- Gabrijel Bukatko, križevački vladika i beogradski nadbiskup
- Ljubica Segedi Falc, učiteljica rusinskog jezika, pjesnikinja, utemeljiteljica društva Rusnak i njegova počasna predsjednica, članica Svjetskog vijeća Rusina
Remove ads
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
Remove ads