Brodsko-posavska županija

Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra). Prema popisu stanovništva iz 2021., Brodsko-posavska županija ima 130.267 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti je 64,17 stanovnika na 1 četvorni km.

Brodsko-posavska županija
Zastava Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Slavonski Brod
Površina	2030 km2
Broj stanovnika (2021.)	130.267 stanovnika
Gustoća stanovništva	64,17 stan./km2
Broj gradova	2
Broj općina	26
Broj naselja	185
ISO 3166-2:HR	HR-12
Pozivni broj	+385 (0)35
Župan	Danijel Marušić
Dan županije	15. travnja
Službene stranice	http://www.bpz.hr/
Portal Hrvatske

Slavonski Brod administrativni centar županije

Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije

Spomen galerija Ivana Meštrovića u Vrpolju na istoku županije

Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 2 grada i 26 općina.

Gradovi:

• Grad Nova Gradiška
• Grad Slavonski Brod

Općine:

Općina Bebrina Općina Brodski Stupnik Općina Bukovlje Općina Cernik Općina Davor Općina Donji Andrijevci Općina Dragalić Općina Garčin Općina Gornja Vrba Općina Gornji Bogićevci Općina Gundinci Općina Klakar Općina Nova Kapela

Općina Okučani Općina Oprisavci Općina Oriovac Općina Podcrkavlje Općina Rešetari Općina Sibinj Općina Sikirevci Općina Slavonski Šamac Općina Stara Gradiška Općina Staro Petrovo Selo Općina Velika Kopanica Općina Vrbje Općina Vrpolje

Zemljopis

Brodsko-posavska županija jedna je od najužih i najdužih županija koja na istoku graniči s Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku s Osječko-baranjskom, na sjeveru s Požeško-slavonskom te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Područje Brodsko-posavske županije može se podijeliti na tri cjeline: brdsko, ravničarsko i nizinsko. Brdsko područje čini blago uzdignuto gorje pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 m (Psunj). Ravničarsko područje zauzima najveći dio županije, a čini ga ogranak plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje zauzima prisavski dio, uglavnom dobro zaštićen od visokih voda Save, koji je isprepleten osnovnom i lokalnom kanalskom mrežom.

Županija je područje umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama. Bogatstvo voda, šuma i plodno tlo, plovna rijeka i značajni kopneni europski putevi prirodni su uvjeti koji su omogućili visokorazvijeno gospodarstvo, promet, trgovinu i kulturu.

Povijest

Nastala na području koje nekad pripadalo Vojnoj krajini za vrijeme Austro-Ugarske, te kasnije Brodskoj i Novogradiškoj Općini za vrijeme Jugoslavije.

Gospodarstvo

Nekoliko je gospodarskih djelatnosti po kojima je županija poznata. Holding Đuro Đaković, jedna od najvećih i najpoznatijih metalurških tvrtki smještena je u Slavonskom Brodu. Poljoprivredna proizvodnja, među kojom se ističe ratarstvo i stočarstvo također je značajna grana brodskoposavskog gospodarstva.

Županijska uprava

Župan Brodsko-posavske županije je Danijel Marušić (HDZ).

Stanovništvo

Dobno-spolna piramida Brodsko-posavske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Dobno-spolna piramida Brodsko-posavske županije prema popisu stanovništva iz 2021. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. Brodsko-posavska županija je imala 130.267 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 64,17 stanovnika/km².

Brodsko-posavska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	74136	79273	77739	90751	99979	116295	112693	128790	134436	142614	154309	164065	167667	174998	176765	158575	130267
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Etnički sastav 2001. je bio sljedeći: Hrvati 93,98 %, Srbi 3,02 %, Romi 0,33 %, Bošnjaci 0,21 %, Ukrajinci 0,18 %, Albanci 0,16 % i ostali.

Crkva u Sibinju središtu najveće općine u županiji

Najbrojnija nacionalna manjina 1910. godine u granicama današnje županije

Kultura

• Gloria Festung Brod
• Brodsko kolo
• Brodsko glazbeno ljeto
• Novogradiško glazbeno ljeto
• Retrospektiva MFF-a i Filmski festival mladih država

Udruge

Izviđači

• Udruga izviđača porječana "Mihaljevica" Slavonski Šamac
• Savez izviđača Hrvatske (SIH) - Izviđačka regija istok povjereništvo

Sport

• NK Marsonia Slavonski Brod
• NK Sloga Nova Gradiška
• MNK Brod
• MNK Brod 035
• MOK Marsonia
• Kajak kanu klub Olimpik
• Inline hokej klub "OKEJ"^[1]
• Plivački i vaterpolo klub "Marsonia"^[2]

Znamenitosti

• Franjevački samostan s crkvom Sv. Petra u Cerniku
• Tvrđava Brod u Slavonskom Brodu
• Barokni dvorac Cernik
• Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu
• Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Novoj Gradiški

Izvori

1. IHK Okej^{[neaktivna poveznica]}
2. PVK Marsonia

Vanjske poveznice

• Službena stranica županije

Nedovršeni članak Brodsko-posavska županija koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.