Norveška
država u sjevernoj Europi / From Wikipedia, the free encyclopedia
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard. Tu zemlju površine 385.207 kvadratna kilometra nastanjuje oko 5,5 milijuna stanovnika. Jedna je od najrjeđe naseljenih država Europe. Najveća granica joj je sa Švedskom na istoku, dok na sjeveroistoku graniči s Finskom i Rusijom. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo. Razvedena norveška obala uz Atlantski ocean i Barentsovo more dom je mnogih znamenitih fjordova.
Kraljevina Norveška Kongeriket Norge Kongeriket Noreg | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Enig og tro til Dovre faller (nor. „ujedinjeni i odani sve dok [planina] Dovre ne padne”) | |||||
Himna Ja, vi elsker dette landet | |||||
Položaj Norveške | |||||
Glavni grad | Oslo | ||||
Službeni jezik | norveški (Bokmål i Nynorsk), laponski u sjevernim dijelovima | ||||
Državni vrh | |||||
- Kralj | Harald V. od Norveške | ||||
- Predsjednik Vlade | Jonas Gahr Støre | ||||
Neovisnost | Od unije sa Švedskom 17. lipnja 1905. | ||||
Površina | 61. po veličini | ||||
- ukupno | 385 207[1] km2 | ||||
- % vode | 5,7 % | ||||
Stanovništvo | 120. po veličini | ||||
- ukupno (2024.) | ▲ 5 550 203[2] | ||||
- gustoća | 14,4/km2 | ||||
BDP (PKM) | procjena 2022. | ||||
- ukupno | 504.703 milijarda $ (30.) | ||||
- po stanovniku | 92.646 $ (3.) | ||||
Valuta | norveška kruna (100 ørea) | ||||
Pozivni broj | 47 | ||||
Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti | ||||
Internetski nastavak | .no (.sj za Svalbard i Jan Mayen te .bv za Otok Bouvet) |
Po završetku Drugog svjetskog rata Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom gospodarske krize 2007. – 2010., norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta.
Norveška obiluje naftom, prirodnim plinom, hidroenergijom, šumama i mineralima, a 2006. je bila drugi najveći izvoznik morskih plodova (nakon Kine). Druge važne grane industrije uključuju prijevoz, preradu hrane, brodogradnju, metalurgiju, kemijsku industriju, rudarstvo te drvnu i papirnu industriju. Norveška njeguje skandinavski društveni model s univerzalnom zdravstvenom skrbi, subvencioniranim visokim obrazovanjem i opsežnim sustavom socijalnog osiguranja. Norveška je bila najviše rangirana država svijeta po ljudskom razvojnom indeksu od 2001. do 2007. te ponovo 2009. Godine 2007. je ocijenjena najmiroljubivijom državom svijeta prema indeksu globalnog mira.
Norveška je ustavna monarhija i parlamentarna demokracija na čelu s poglavarom kraljem Haraldom V. i premijerom Jonasom Støreom. Unitarna je država s administrativnom podjelom na dvjema razinama: na okruge (fylker) i na općine (kommuner). Saamski narod uživa određeni stupanj samouprave putem vlastitog parlamenta nad tradicionalno poznatim teritorijima. Iako je norveški narod dvaput na referendumima odbio ulazak svoje države u Europsku uniju, Norveška usko surađuje s tom zajednicom, zemljama članicama, kao i sa Sjedinjenim Državama. Norveška je jedan od glavnih financijskih pokrovitelja UN-a i sudjeluje u međunarodnim misijama te organizacijama, posebice u Afganistanu, Kosovu i Sudanu. Norveška je jedna od suosnivača UN-a, NATO-a, Vijeća Europe i Nordijskog vijeća, te članica Europskog ekonomskog prostora, WTO-a i OECD-a.