![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Glockenbronze.jpg/640px-Glockenbronze.jpg&w=640&q=50)
Metalurgija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura. Obuhvaća i rafinaciju, proizvodnju legura, oblikovanje, oplemenivanje, kao i proučavanje strukture, sastava i svojstava metala. Po vrsti metala koji se proizvode dijeli se na crnu (dobivanje željeza i čelika) i metalurgiju obojenih metala (dobivanje svih ostalih metala). Razlikujemo ekstraktivnu i prerađivačku metalurgiju.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Glockenbronze.jpg/640px-Glockenbronze.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3a/GoldThebes750.jpg/640px-GoldThebes750.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/01/Bronze_age_weapons_Romania.jpg/250px-Bronze_age_weapons_Romania.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/38/Tutanchamun_Maske.jpg/320px-Tutanchamun_Maske.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/79/Castings_fresh_from_the_heat_treatment_furnace.jpg/640px-Castings_fresh_from_the_heat_treatment_furnace.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/AlubronzeCuAl20v500.png/640px-AlubronzeCuAl20v500.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/95/Mikroskop.png)
Iako u Zemljinoj kori postoji obilna količina metala, velika većina njih se ne nalazi u obliku pogodnom za ljudsku upotrebu. Oni se, naime, nalaze kombinirani s atomima nemetala u različitim spojevima kao što su sulfidi, oksidi, karbonati itd. Prvi korak u dobivanju metala u upotrebljivom obliku je oslobađanje metala iz njegovih spojeva. Tim područjem bavi se ekstraktivna metalurgija. Čak i nakon taljenja, rafinacije i legiranja, metal je samo djelomično pogodan za konačnu upotrebu.
Metali, koje svakodnevno koristimo, kao npr. grlo žarulje, oprugu, svrdlo itd. imaju poseban oblik. Tim područjem – oblikovanjem metala – bavi se mehanička metalurgija. Pritom, za njihovo oblikovanje ona koristi brojne postupke kao što su valjanje, prešanje, kovanje, izvlačenje itd. Ponekad ogromni strojevi, teški i više tona, daju metalnim predmetima, kao npr. željezničkim tračnicama, cijevima i limovima konačan oblik.
Fizička metalurgija se bavi kontrolom procesa uz pomoć različitih metoda i testova. Ona istražuje važne teorijske i praktične principe ponašanja metala kod različitih uvjeta upotrebom metoda fizike, kemije, termodinamike itd. Time se ujedno postižu i optimalni proizvodni parametri za željenu kvalitetu i oblik. Fizička metalurgija ispituje također unutarnju strukturu čvrstih metala, koja umnogome određuje mehanička i druga svojstva, te otvara mogućnost njihovog predviđanja i planiranja. Istražuje i objašnjava ravnotežne i neravnotežne dijagrame stanja metala, te principe legiranja koji uz teorijsko značenje nalaze i direktnu primjenu u praksi.