Rosaceae

Rosaceae je porodica ruža, srednje veličine među cvjetnicama, koja obuhvata oko 2.830 vrsta u 95 rodova.^[1] Porodica je imenovana po tipskom rodu Rosa (=ruže). Među mnogim, vrstama bogatim rodovima su Alchemilla (270), Sorbus (260), Crataegus (260), Cotoneaster (260), Rubus (250),^[1] i Prunus (plums, cherries, peaches, apricots, and almonds) with about 200 species.^[2]. Svi navedeni mrojevi vrsta su samo procjene, bez krajnjih obrisa širine biodiverziteta rodova i porodice. U porudici Rosaceae su predstavnici zeljastih biljki, žbunova i drveća. Većina vrsta su listopadne, ali ima i zimzelenih.^[3] Rasprostranjene su širom svijeta, ali su najrannolikije na Sjevernoj hemisferi].

Ruže (Rosaceae) Kreda – Holocen
Cvijet divlje ruže Rosa canina
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Angiospermae
Razred	Eudikotiledone
Red	Rosales
Porodica	Rosaceae

Globalno rasprostranjenje predstavnika porodice Rosaceae

Porodica ruža obuhnata nekoliko ekonomski veoma važnih vrsta, uključujući i mnogo jestivo voće, kao što su jabuke, kruške, dunje, marelice, šljive, višnje, breskve, maline, i jagode), bademi, i ukrasno drveće i grmlje.^[3]

Glavna obilježja

Uzdužni presjek cvijeta jdne ruže

Rosaceae u suvremenoj filogenetskoj klasifikaciji angiospermi
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).

U porodicu ruža se svrstavaju veoma raznolike biljke po mnoštvu svojstava, od jednogodišnjih zeljastih biljaka, preko grmova i šiblja do visokog drveća.

• Listovi su im raspoređeni naizmjenično; jednostavni su, razdijeljeni ili sastavljeni, goli ili dlakavi, većinom s zapercima (palistićima).
• Cvjetovi su najčešće u različitim cvastima, kao što su grozdovi, štitasti, metličasti, rjeđe pojedinačni. Većinom su dvospolni, rjeđe jednospolni, uglavnom sa dvostrukim ocvijećem, tj. sa čašicom i krunicom (vjenčićem), rjeđe jednostavni, bez ocvijeća. Čašica i kunica imaju najčešće po 5 lapova (rjeđe 4 do 8) čašičnih (lapovi) i kruničnih (lastice) listića. Nerijetko se između lapova čašice nalazi jednak broj listića u vanjskoj čašici. Broj latica i lapova je redovno jednak. Kod mnogih vrsta, krunica je bijela, žuta, ružičasta ili crvena, a rijetko je nemaju, kao npr. u rodovima Sanguisorba i Alchemilla. Najčešće imaju mnogobrojne prašnike (10 do 50), a rijetko ih je 4 ili samo 1 (Alchemilla). Mogu imati jednu, više ili mnogo plodnica, koje su slobodne ili srasle sa cvjetištem.

• 
  Dijagram cvijeta Rosa tomentosa
• 
  Dijagram cvijeta Prunus padus
• 
  Dijagram cvijeta Sanguisorba officinalis
• 
  Dijegam cvijeta Spiraea hypericifolia

Najčešća a cvijetna formula petozračnih ruža ruža je:

• ${\displaystyle \star K_{5}\ \;C_{5}\;A_{\infty }\;G_{{\infty }-{5}-{1}}}$.
• Plodovi mogu biti različiti, kao što su sočna koštunica, jezgraste podrasle bobe, zbirni plodovi (jagodasti, koštuničasti kod kupina, šipak) te suhi pucavci.

Glavne karakteristike potporodica

Potporodica	Položaj plodnice (ovarija)	Tip ploda	Haploidni broj hromosoma (n)
Amygdaloideae	Donja (ili gornja) slobodna, jednokarpelna, jednojajna	Koštunica	8
Maloideae	Donja srasla, uni- ili pentakarpelna, sinkarpna, jednojajna	Jabuka	17
Rosoideae	Donja (ili gornja) višekarpelna, apokarpna, jednojajna	Ahenija	7
Spiraeoideae	Donja (ili gornja), uni- i pentakarpelna, apokarpna, višejajna	Folikul	9

Mnoge vrste porodice ruža se uzgajaju u gortikulturi (kao ukrasne biljke, a najpoznatije su ruže) ili kao ekonomski značajno voće va ogromnim brojem kultivirtanih sorata, kao što ih imaju, npr. jabuka, šljiva, kruška, trešnja, breskva, malina, jagoda i druge vrste.^[4][5]

Rasprostranjenje

Predstavnici ove raznolike porodica biljaka, sa oko 3000 vrsta drveća, grmova i zeljastih biljaka, rasprostranjeni su u svim klimatima i vegetacijskim zonama, od tropskih do arktičkih, od nizijskih do visokoplaninskih područja, s najvećim brojem vrsta u Istočnoj Aziji i Zapadnoj Americi (cirkumpacifički dio areala).

Rosaceae su, dakle, kosmopolitski rasprostranjene i ađene su gotovo svuda osim Antarktika, ali su prvenstveno koncentrirane na Sjevernoj hemisferi, u regijama koje nisu pustinje ili tropske prašume.

Taksonomija – Rodovi

Fragaria vesca, potporodica Rosoideae

Spirea salicifolia, potprodisa Spiroidae

Prunus spinosa potporodica Amygdaloideae

Malus domestica, potporodica Maloideae

Aremonia agrimonoides, tribus Sanguisorbeae

1. Acaena
2. Adenostoma
3. Agrimonia
4. Alchemilla
5. Amelanchier
6. × Amelasorbus
7. Aphanes
8. Aremonia
9. Armeniaca
10. Armenoprunus
11. Aronia
12. Aruncus
13. Batidea
14. Cerasus
15. Cercocarpus
16. Chaenomeles
17. Chamaebatia
18. Chamaebatiaria
19. Chamaemeles
20. Chamaerhodos
21. Cliffortia
22. Coleogyne
23. Coluria
24. Comarum
25. Cotoneaster
26. Cowania
27. Crataegus
28. × Crataemespilus
29. Cydonia
30. Cylactis
31. Dasiphora
32. Dichotomanthes
33. Docynia
34. Dryas
35. Drymocallis
36. Duchesnea
37. Eriobotrya
38. Eriolobus
39. Exochorda
40. Fallugia
41. Filipendula
42. Fragaria
43. Geum
44. Hesperhodos
45. Hesperomeles
46. Holodiscus
47. Horkelia
48. Horkeliella
49. Ivesia
50. Kageneckia
51. Kelseya
52. Kerria
53. Leucosidea
54. Lindleya
55. Luetkea
56. Maddenia
57. Malacomeles
58. Malus
59. Margyricarpus
60. Mespilus
61. Neillia
62. Nuttallia
63. Oemleria
64. Orthurus
65. Osteomeles
66. Pentactina
67. Pentaphylloides
68. Pentaphyllum
69. Peraphyllum
70. Petrophytum
71. Photinia
72. Physocarpus
73. Polylepis
74. Potentilla
75. Prinsepia
76. Prunus
77. Purshia
78. Pyracantha
79. Pyrus
80. Rhaphiolepis
81. Rhodotypos
82. Rosa
83. Rubus
84. Sanguisorba
85. Sarcopoterium
86. Sibbaldia
87. Sibbaldianthe
88. Sibbaldiopsis
89. Sibiraea
90. Sieversia
91. Sorbaria
92. × Sorbocotoneaster
93. × Sorbaronia
94. Sorbopyrus
95. Sorbus
96. Spenceria
97. Spiraea
98. Spiraeanthus
99. Stephanandra
100. Tetraglochin
101. Vauquelinia
102. Waldsteinia
103. Woronowia
104. Xerospiraea

Bez priznatih vrsta:

1. Acomastylis
2. Adenorachis
3. Amelasorbus
4. Ametron
5. Amygdalopersica
6. Amygdalopsis
7. Amygdalus
8. Ancistrum
9. Anthomeles
10. Argentina
11. Aria
12. Ariosorbus
13. Atomostigma
14. Aucuparia
15. Azarolus
16. Basilima
17. Batidaea
18. Bencomia
19. × Bollwilleria
20. Bossekia
21. Brachycaulos
22. Brayera
23. Callionia
24. Caryophyllata
25. × Cerapadus
26. × Cerasolouiseania
27. Cerasolouiseania
28. Chamaemespilus
29. Chionice
30. Chloromeles
31. Comarella
32. Cormus
33. × Crataegomespilus
34. × Crataegosorbus
35. Cusso
36. Cycnia
37. × Cydolus
38. Cylastis
39. Dalibarda
40. Dendriopoterium
41. Docyniopsis
42. Dodecadia
43. Dryadanthe
44. Eleiosina
45. Eleutherocarpum
46. Emplectocladus
47. Epicostorus
48. Eriogynia
49. Eriolithis
50. Erythrocoma
51. × Geversia
52. Gillenia
53. Hagenia
54. Hagidryas
55. Hahnia
56. Heteromeles
57. Hultenia
58. Hulthemia
59. × Hulthemosa
60. Hypargyrium
61. Juzepczukia
62. Lachemilla
63. Lauro-cerasus
64. Laurocerasus
65. Lazarolus
66. Leucoxyla
67. Lindleyella
68. Lydaea
69. Lyonothamnus
70. × Margyracaena
71. Melanobatus
72. Microcerasus
73. Micromeles
74. Morilandia
75. Nagelia
76. Neviusia
77. Oncostylus
78. Opulaster
79. Osmaronia
80. Ostinia
81. Oxyacantha
82. Padus
83. Parageum
84. Parmena
85. Persica
86. Piletophyllum
87. × Pirocydonia
88. Pirus
89. Pleiosepalum
90. Polystorthia
91. Porteranthus
92. Potaninia
93. Potentillopsis
94. Poterium
95. Pourthiaea
96. Prunopsis
97. Pygeum
98. × Pyracomeles
99. × Pyralus
100. × Pyraria
101. Pyrenia
102. Pyro-cydonia
103. × Pyronia
104. Rubacer
105. Schistophyllidium
106. Sericotheca
107. Sinomalus
108. Smegmadermos
109. Smegmaria
110. Sorbaronia
111. × Sorbopyrus
112. Stellariopsis
113. Stranvaesia
114. Thecanisia
115. Tormentilla
116. Torminalis
117. Torminaria
118. Trichothalamus
119. Tridophyllum
120. Tylosperma
121. Ulmaria
122. Waldeckia

(Pot)porodice

Porodica ruža se tradicijski dijeli u šest potporodica, koje razni autori smatraju posebnim porodicama:

• Rosoideae,
• Spiraeoideae,
• Maloideae (Pomoideae),
• Amygdaloideae (Prunoideae),
• Neuradoideae, i
• Chrysobalanoideae.^[6] Mnogo bliže (1971.), Chrysobalanoideae su tretirane kao porodica, ali također u redu Rosales.^[7] Pristalice te pretpostavke, pomoću molekulske analize, u ruže svrstavaju i Malpighiales u Neuradoideae su uključene u Malvalvales. U programu Engler sistema, priznate sui Rosoideae, Dryadoideae, Lyonothamnoideae, Spireoideae, Amygdaloideae i Maloideae. One su prvenstveno odnose na dijagnostifikaciju na osnovu strukture plodova. Novijija istraživanja su potvrdila da su sve ove grupe monofiletske.^[8]

Hutchinson (1964.) i Kalkmann (2004.) priznaju samo plemena (17 i 21). Takhtajan (1997.) razgraničava 10 potporodica: Filipenduloideae, Rosoideae, Ruboideae, Potentilloideae, Coleogynoideae, Kerroideae, Amygdaloideae (Prunoideae), Spireoideae, Maloideae (Pyroideae), Dichotomanthoideae i 21 pleme. Moderniji model razlikuje tri potporodice, od kojih je jedna (Rosoideae) uglavnom ostala ista. Kladogram porodice je:

Rosoideae    Filipendula    Rosodae nom. illeg.;   Rubus       Sanguisorbeae       Rosa     Potentilleae (uključujući Fragaria)       Colurieae             Dryadoideae    Amygdaloideae (pogrešno Spiraeoideae)   Lyonothamnus     Amygdaleae (ranije Amygdaloideae sensu stricto)     Sorbarieae     Spiraeeae    Kerriodae nom. illeg.   Kerrieae     Exochordeae (sin.: Osmaronieae, nom. illeg.)      Pyrodae nom. illeg.   Gillenia    Maleae (ranije Maloideae sensu lato)   Kageneckia     Vauquelinia     Lindleya     Malinae (ranije Maloideae (ili Pomoideae) sensu stricto)

Od tri kladističke asnalize u 1999., jedna je počivala na fenotipovimas, jedna na molekulskoj genetici, a treća je bila kombinacija ove dvije.^[9] Jedina velika razlika u odnosu na gornji kladogram je pozicija Kerria, koje su bazne u Evansovom sistemu, a ugrađene u Spiraeoideae, po Potteru et al.

Također pogledajte

• Dikotiledone
• Magnoliophyta

Reference

1. "Angiosperm Phylogeny Website". mobot.org.
2. Bortiri, E.; Oh, S.-H.; Jiang, J.; Baggett, S.; Granger, A.; Weeks, C.; Buckingham, M.; Potter, D.; Parfitt, D.E. (2001). "Phylogeny and Systematics of Prunus (Rosaceae) as Determined by Sequence Analysis of ITS and the Chloroplast trnL-trnF Spacer DNA". Systematic Botany. 26 (4): 797–807. doi:10.2307/3093861.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
3. Watson, L.; Dallwitz, M.J. (1992). The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, and information retrieval. Version: 21 March 2010. delta-intkey.com. Arhivirano s originala, 14. 5. 2011. Pristupljeno 17. 5. 2016.
4. Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
5. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
6. Lawrence, G.H.M. 1960. Taxonomy of Vascular Plants. Macmillan.
7. Caratini, Roger. La Vie de plantes. 1971. Encyclopédie Bordas.
8. Potter, D., et al. (2007). Phylogeny and classification of Rosaceae. Plant Systematics and Evolution. 266(1–2): 5–43.
9. "Rosaceae Phylogeny and Evolution". utoronto.ca. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 17. 5. 2016.

Vanjski linkovi

• Rosaceae at the DELTA Online Families of Flowering Plants Arhivirano 14. 5. 2011. na Wayback Machine
• Rosaceae at Chileflora Online^{[mrtav link]}
• Genome Database for Rosaceae at Washington State University
• Rosaceae at the University of Illinois.
• Rosaceae Arhivirano 24. 5. 2011. na Wayback Machine Flowers in Israel
• Rosaceae
• Welcome to the Genome Database for Rosaceae | GDR