Remove ads
Prvenstvo Rusije u šahu kroz historiju je imalo više oblika.
1874. godine Emanuel Šifers porazio je Andreja Čardina u meču održanom u Sankt Peterburgu ostvarivši 5 pobjeda i 4 poraza. Šifers je smatran prvim prvakom Rusije sve dok ga njegov učenik, Mihail Čigorin, nije porazio u meču 1879, također u St. Peterburgu. Čigorin je dobio sa 7 pobjeda, 4 poraza i 2 remija.
1899. format prvenstva promijenjen je u turnir po Bergerovom sistemu, poznat kao Sveruski turnir majstora. Njegovi pobjednici bili su:
| # | Godina | Grad | Pobjednik |
|---|---|---|---|
| 1. | 1899. | Moskva | Mihail Čigorin |
| 2. | 1900/1901. | Moskva | Mihail Čigorin |
| 3. | 1903. | Kijev | Mihail Čigorin |
| 4. | 1905/1906. | Sankt Peterburg | Henryk Salwe |
| 5. | 1907/1908. | Łódź | Akiba Rubinstein |
| 6. | 1909. | Vilna | Akiba Rubinstein |
| 7. | 1912. | Vilna | Akiba Rubinstein |
| 8. | 1913/1914. | Sankt Peterburg | Aljehin i Nimzowitsch |
Remove ads
Nakon formiranja Sovjetskog saveza ustanovljeno je i Prvenstvo SSSR-a u šahu kao nacionalno prvenstvo. Međutim, prvenstvo Rusije nastavilo je postojati kao prvenstvo RSFSR-a. Prva 2 sovjetska prvenstva priznata su i kao prvenstva RSFSR-a; moderno numeriranje ruskih prvenstava počinje s ova dva turnira. Gradovi Moskva i Lenjingrad održavali su vlastita prvenstva i njihovi igrači nisu mogli nastupati na prvenstvu RSFSR-a. Ipak, neki jesu učestvovali kao vanjski takmičari: npr., Tajmanov je završio s istim brojem bodova kao Tarasov na prvenstvu 1960, ali titula je dodijeljena samo Tarasovu jer je Tajmanov bio iz Lenjingrada.
Rašid Nežmedinov držao je rekord od 5 titula na prvenstvu Rusije.
| # | Godina | Grad | Pobjednik |
|---|---|---|---|
| 1. | 1920. | Moskva | Aleksandar Aljehin |
| 2. | 1923. | Petrograd | Petar Romanovski |
| 3. | 1928. | Moskva | Petar Izmailov |
| 4. | 1934. | Moskva | Sergej Bjelavenec |
| 5. | 1935. | Gorki | Aleksandar Toluš |
| 6. | 1946. | Sverdlovsk | Isak Boleslavski |
| 7. | 1947. | Kujbišev | Nikolaj Novotelnov |
| 8. | 1948. | Saratov | Nikolaj Aratovski, Georgij Iljivicki |
| 9. | 1949. | Jaroslavlj | Petar Dubinjin, Georgij Iljivicki |
| 10. | 1950. | Gorki | Rašid Nežmedinov |
| 11. | 1951. | Jaroslavlj | Rašid Nežmedinov |
| 12. | 1952. | Tula | Lav Aronjin, Nikolaj Krogijus |
| 13. | 1953. | Saratov | Rašid Nežmedinov |
| 14. | 1954. | Rostov na Donu | Leonid Šamkovič |
| 15. | 1955. | Lenjingrad | Anatolij Lutikov |
| 16. | 1956. | Kislovodsk | Leonid Šamkovič |
| 17. | 1957. | Krasnodar | Rašid Nežmedinov |
| 18. | 1958. | Soči | Rašid Nežmedinov |
| 19. | 1959. | Voronjež | Anatolij Lutikov |
| 20. | 1960. | Perm | Vitalij Tarasov, Mark Tajmanov (van konkurencije) |
| 21. | 1961. | Omsk | Lav Polugajevski |
| 22. | 1963. | Čeljabinsk | Anatolij Lejn |
| 23. | 1964. | Kazanj | Nikolaj Krogijus |
| 24. | 1966. | Saratov | Igor Zaharov, Anatolij Lejn, Vladimir Sergijevski |
| 25. | 1968. | Grozni | Aleksandar Zajcev |
| 26. | 1970. | Kujbišev | Anatolij Karpov |
| 27. | 1971. | Penza | Oleg Dementijev, Valerij Zilberštejn |
| 28. | 1972. | Rostov na Donu | Vitalij Ceškovski |
| 29. | 1973. | Omsk | Valerij Korjenski, Jurij Rusakov, Vitalij Ceškovski |
| 30. | 1974. | Tula | Nuhim Raškovski |
| 31. | 1976. | Novosibirsk | Nuhim Rashkovski |
| 32. | 1977. | Volgograd | Valerij Žuravljov, Lav Psahis |
| 33. | 1979. | Sverdlovsk | Aleksandar Pančenko |
| 34. | 1980. | Kazanj | Aleksandar Petrušin |
| 35. | 1981. | Vladimir | Pavel Zarubin |
| 36. | 1982. | Stavropolj | Anatolij Vajser |
| 37. | 1984. | Brjansk | Genadij Tunjik |
| 38. | 1985. | Sverdlovsk | Aleksandar Petrušin |
| 39. | 1986. | Smolensk | Venjamin Štirjenkov |
| 40. | 1987. | Kursk | Andrej Haritonov |
| 41. | 1988. | Voronjež | Ratmir Holmov, Vadim Ruban |
| 42. | 1989. | Gorki | Aleksej Vižmanavin |
| 43. | 1990. | Kujbišev | Andrej Harlov, Vladimir Kramnik, Ruslan Ščerbakov, Maksim Sorokin |
| 44. | 1991. | Smolensk | Sergej Rubljevski |
Remove ads
Nakon raspada SSSR-a prvenstvo Rusije ponovo je ustanovljeno kao nacionalno prvenstvo i igračima iz Moskve i St. Peterburga dozvoljeno je da nastupaju. Prije 2004. prvenstvo je bilo organizirano kao turnir po švicarskom sistemu izuzev 1997. i 1999, kad je korišten nokaut-format. 2004. turnir je vraćen na Bergerov sistem; najjači igrači u državi imali su direktnu kvalifikaciju za finale (zvano superfinale) koje je održano u Moskvi dok su ostali igrači plasman morali izboriti kroz kvalifikacijske turnire.
| # | Godina | Grad | Pobjednik | Referenca |
|---|---|---|---|---|
| 45. | 1992. | Orjol | Aleksej Gavrilov | |
| 46. | 1993. | Tjumen | Aleksej Bezgodov | |
| 47. | 1994. | Elista | Pjotr Svidler | |
| 48. | 1995. | Elista | Pjotr Svidler | |
| 49. | 1996. | Elista | Aleksandar Halifman | |
| 50. | 1997. | Elista | Pjotr Svidler | |
| 51. | 1998. | Sankt Peterburg | Aleksandar Morozevič | |
| 52. | 1999. | Moskva | Konstantin Sakajev | |
| 53. | 2000. | Samara | Sergej Volkov | |
| 54. | 2001. | Elista | Aleksandar Motiljov (dodatni kriterij u odnosu na Aleksandra Lastina) | Arhivirano 6. 10. 2008. na Wayback Machine |
| 55. | 2002. | Krasnodar | Aleksandar Lastin | Arhivirano 4. 1. 2009. na Wayback Machine |
| 56. | 2003. | Krasnojarsk | Pjotr Svidler (dodatni kriterij u odnosu na Morozeviča) | Arhivirano 4. 1. 2009. na Wayback Machine |
| 57. | 2004. | Moskva | Gari Kasparov | Arhivirano 28. 5. 2009. na Wayback Machine |
| 58. | 2005. | Moskva | Sergej Rubljevski | Arhivirano 4. 1. 2009. na Wayback Machine |
| 59. | 2006. | Moskva | Jevgenij Aleksejev (nakon razigravanja protiv Dmitrija Jakovenka) | Arhivirano 16. 4. 2009. na Wayback Machine |
| 60. | 2007. | Moskva | Aleksandar Morozevič | Arhivirano 4. 1. 2009. na Wayback Machine |
| 61. | 2008. | Moskva | Pjotr Svidler (nakon razigravanja protiv J. Aleksejeva i Jakovenka) | Arhivirano 16. 4. 2009. na Wayback Machine |
| 62. | 2009. | Moskva | Aleksandar Griščuk | Arhivirano 21. 8. 2011. na Wayback Machine |
| 63. | 2010. | Moskva | Jan Nepomnjašči (nakon razigravanja protiv Sergeja Karjakina) | |
| 64. | 2011. | Moskva | Pjotr Svidler | Arhivirano 20. 10. 2011. na Wayback Machine |
| 65. | 2012. | Moskva | Dmitrij Andrejkin (nakon brzopoteznog razigravanja protiv Karjakina, Jakovenka, Potkina, J. Aleksejeva i Svidlera) | Arhivirano 20. 4. 2013. na: Archive.today |
| 66. | 2013. | Njižni Novgorod | Pjotr Svidler (nakon razigravanja protiv Nepomnjaščija) | Arhivirano 4. 10. 2016. na Wayback Machine |
| 67. | 2014. | Kazanj | Igor Lisi | |
| 68. | 2015. | Čita | Jevgenij Tomaševski | |
| 69. | 2016. | Novosibirsk | Aleksandar Rjazancev | |
| 70. | 2017. | Sankt Peterburg | Pjotr Svidler (8) (nakon razigravanja protiv Nikite Vitjugova) | |
| 71. | 2018. | Satka | Dmitrij Andrejkin (2) (nakon razigravanja protiv Dmitrija Jakovenka) |
Remove ads
| # | Godina | Grad | Pobjednica |
|---|---|---|---|
| 1. | 1992. | ? | Svjetlana Prudnjikova |
| 2. | 1993. | ? | Ljudmila Zajceva |
| 3. | 1994. | Elista | Jekaterina Kovaljevska |
| 4. | 1995. | Elista | Julia Demina |
| 5. | 1996. | Elista | Ljudmila Zajceva |
| 6. | 1997. | Elista | Alisa Galijamova |
| 7. | 1998. | Elista | Svjetlana Prudnjikova |
| 8. | 1999. | Moskva | Julija Demina |
| 9. | 2000. | Elista | Jekaterina Kovaljevska |
| 10. | 2001. | Elista | Olga Zimina |
| 11. | 2002. | Elista | Tatjana Kosinceva |
| 12. | 2003. | Elista | Irina Slavina Turova |
| 13. | 2004. | Kazanj | Tatjana Kosinceva |
| 14. | 2005. | Samara | Aleksandra Kostenjuk |
| 15. | 2006. | Gorodec | Jekaterina Korbut |
| 16. | 2007. | Moskva | Tatjana Kosinceva |
| 17. | 2008. | Moskva | Nadežda Kosinceva |
| 18. | 2009. | Moskva | Alisa Galijamova |
| 19. | 2010. | Moskva | Alisa Galijamova |
| 20. | 2011. | Moskva | Valentina Gunjina |
| 21. | 2012. | Moskva | Natalija Pogonjina |
| 22. | 2013. | Njižni Novgorod | Valentina Gunjina |
| 23. | 2014. | Kazanj | Valentina Gunjina |
| 24. | 2015. | Čita | Aleksandra Gorjačkina |
| 25. | 2016. | Novosibirsk | Aleksandra Kostenjuk |
| 26. | 2017. | Sankt Peterburg | Aleksandra Gorjačkina |
| 27. | 2018. | Satka | Natalija Pogonjina |
Remove ads
- RUSBASE (5. dio) 1919-1937,1991-1994
- RUSBASE (4. dio) 1938-1960
- RUSBASE (3. dio), 1961-1969,1985-1990
- RUSBASE (2. dio) 1970-1984
- Bill Wall, Šahovska historija Rusije
- The Week in Chess Arhivirano [Date missing] na: Wikiwix
- Chessmetrics
- Detalji o izdanju iz 2007.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
Remove ads