Podgorica

Za druga značenja, pogledajte Podgorica (čvor).

Podgorica (ćir. Подгорица) glavni je i najveći grad Crne Gore, naseljeno mjesto te službeni grad s gradskom općinom Golubovci u svom sastavu.

Podgorica Подгорица
glavni grad
Град Подгорица
Podgorica, kolaž
Zastava Grb
Podgorica Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 42°26′28″N 19°15′42″E
Država	Crna Gora
Vlada
• Gradonačelnik	Olivera Injac ({{{gradonačelnik_stranka}}})
Površina
• Općina	1.205 km2
Najveća nadmorska visina	45 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	174.515
• Općina (gustoća)	144,83 /km2
• Naselje	150.977
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	81000
Pozivni broj	+ 382 (020)
Registracija vozila	PG
Veb-sajt	Grad Podgorica

Geografija

Smještena je u centralnom dijelu doline Мorače, odnosno u sjevernom dijelu prostrane Zetske ravnice. Prvobitni grad podignut je pod Goricom, po čemu je dobio ime.

Historija

Antička preteča današnje Podgorice bio je rimski Birziminium.^[1] U srednjem vijeku Slaveni su ga nazvali Ribnica. Godine 1326. mjesto dobija ime Podgorica. Otad je u sastavu zemalja Nemanjića, Balšića, despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića, a od 1478. potpada pod osmanlijsku vlast da bi 1878. odlukama s Berlinskog kongresa ušao u sastav Crne Gore.

U toku Prvog svjetskog rata od 1916. do 1918. grad je bio pod austro-ugarskom okupacijom, kao i ostatak Crne Gore. Godine 1918. ulazi u sastav Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevine Jugoslavije). Između dva svjetska rata Podgorica je imala približno 15.000 stanovnika, ali je nakon Drugog svjetskog rata brojka svedena na manje od 5.000 jer je grad stradao kao malo koji u Evropi, bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom.

Poslije Drugog svjetskog rata i uspostavljanja Narodne, a zatim Socijalističke republike Crne Gore u okvirima poslijeratne Jugoslavije Podgorica postaje njen glavni grad zamijenivši ranije Cetinje, a 1946. godine mijenja ime u Titograd i doživljava ubrzani ekonomski razvoj.

Savremena Podgorica nastaje na veoma povoljnom raskršću puteva u Zetskoj ravnici (Skadarskoj potolini), kod ušća Ribnice u Moraču, pokraj željezničke pruge Beograd–Bar. Nedaleko od Podgorice jest Skadarsko jezero, a nakon završetka tunela Sozina Jadransko more udaljeno je samo pola sata vožnje. Savremeno oblikovani grad solitera presijecaju široke ulice i bulevari s obje strane Morače, hoteli, sportski stadion i dvorane. U Podgorici su najvažnije nacionalne institucije: Univerzitet Crne Gore, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozorište, Radiotelevizija Crne Gore, aerodrom u Golubovcima te brojne druge, koje su mahom nastale tokom godina socijalističke Jugoslavije. Diplomatska predstavništva u gradu imaju Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Slovenija, Italija i druge zemlje. Glavna gradska ulica jest Ulica Slobode, koja je i gradski korzo, dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima.

Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz Drugog svjetskog rata. Iz osmanlijskog perioda sačuvana je Sahat-kula iz 18. stoljeća, dvije od nekadašnjih šest džamija (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih, koje sačinjavaju Staru varoš. Iz perioda Kraljevine Crne Gore najvažniji je dvorac kralja Nikole u parku Kruševac, danas Centar za savremenu umjetnost.

Glavno obilježje grada dugo su bile socrealističke građevine i blokovi zgrada no dosta se toga promijenilo tokom posljednjih godina kada je sagrađen čitav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Morače, a 13. jula 2005. pušten je u promet novi, najveći most na Morači, Milenijum, koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.

Podgorica je jedan od najtoplijih gradova na Balkanu i pod znatnim je klimatskim utjecajima s Jadranskog mora. Srednja godišnja temperatura iznosi 15,8 °C. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1586 mm.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Podgorica)

Na popisu stanovništva 2011. Grad Podgorica imao je 174.515 stanovnika, i to na užem gradskom području 158.284, a u gradskoj općini Golubovci 16.231. Od toga, u samom naselju Podgorica živjelo je 150.977 stanovnika.

Grad Podgorica

Broj stanovnika po popisima[2]
1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2003.	2011.
40.519	46.919	62.183	86.689	119.213	138.542	159.073	174.515

Napomena: Nastao iz stare općine Podgorica. U 2018. smanjen za izdvojeni dio područja od kojeg je nastala općina Tuzi u kojoj su sadržani podaci od 1948. do 2011.

Podgorica (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[2]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
14.369	19.868	35.054	61.727	96.074	117.875	136.473	150.977

Napomena: Od 1946. do 1992. iskazivano pod imenom Titograd. Ranije povećano za naselja Jovan Tomašević, Momišići i Zagorič koja su ukinuta. U 1981. povećano za naselja Dajbabe, Doljani (ranije povećano za naselja Peuta i Zlatica koja su ukinuta), Donja Gorica, Gornja Gorica, Masline, Rogami i Tološi koja su ukinuta.

Popis 2011.

Narodnost 2011[3] Crnogorci 90.970 (60,25%) Srbi 36.207 (23,98%) Romi 3.864 (2,55%) Muslimani 3.393 (2,24%) Bošnjaci 2.630 (1,74%) Albanci 1.477 (0,97%) Crnogorci–Srbi 703 (0,46%) Egipćani 679 (0,44%) Hrvati 614 (0,40%) Srbi–Crnogorci 551 (0,36%) Makedonci 312 (0,20%) Jugoslaveni 268 (0,17%) Rusi 121 (0,08%) Slovenci 111 (0,07%) Bosanci 91 (0,06%) Goranci 85 (0,05%) Mađari 72 (0,04%) Crnogorci–Muslimani 55 (0,03%) Muslimani–Crnogorci 40 (0,02%) Bošnjaci–Muslimani 26 (0,01%) Italijani 22 (0,01%) Muslimani–Bošnjaci 21 (0,01%) Turci 6 (0,00%) Nijemci Z Ostalo 1.087 (0,71%) Regionalna pripadnost 251 (0,16%) Ne želi da se izjasni 7.292 (4,82%) ukupno 150.977

Jezik 2011[3] Crnogorski 67.092 (44,43%) Srpski 63.837 (42,28%) Srpskohrvatski 3.718 (2,46%) Romski 3.324 (2,20%) Albanski 2.474 (1,63%) Maternji 1.116 (0,73%) Bosanski 861 (0,57%) Bošnjački 294 (0,19%) Hrvatski 240 (0,15%) Srpsko–Crnogorski 188 (0,12%) Makedonski 171 (0,11%) Ruski 129 (0,08%) Crnogorsko–Srpski 107 (0,07%) Engleski 50 (0,03%) Mađarski 49 (0,03%) Rumunski 45 (0,02%) Hrvatsko–Srpski 42 (0,02%) Slovenski 40 (0,02%) Njemački 32 (0,02%) Ostali 806 (0,53%) Regionalni jezici 93 (0,06%) Ne želi da se izjasni 6.269 (4,15%) ukupno 150.977

Vjera 2011[3] Pravoslavna 122.969 (81,44%) Islamska 14.962 (9,91%) Katolička 2.735 (1,81%) Kršćani 530 (0,35%) Adventist 248 (0,16%) Agnostik 222 (0,14%) Jehovini svjedoci 83 (0,05%) Protestant 67 (0,04%) Budisti 47 (0,03%) Ostale vjeroispovijesti 1.668 (1,10%) Ateista 3.554 (2,35%) Ne želi da se izjasni 3.892 (2,57%) ukupno 150.977

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Podgorica
1991[4]	2003[5]
ukupno: 117,875   Crnogorci 90,406 (76,69%)   Srbi 10,699 (9,07%)   Muslimani 6,242 (5,29%)   Jugoslaveni 4,721 (4,00%)   Romi 1,655 (1,40%)   Albanci 1,565 (1,32%)   Hrvati 563 (0,47%)   Makedonci 446 (0,37%)   Slovenci 95 (0,08%)   Mađari 47 (0,03%)   Rusi 44 (0,03%)   Nijemci 18 (0,01%)   Slovaci 17 (0,01%)   Česi 16 (0,01%)   Poljaci 14 (0,01%)   Grci 10 (0,00%)   Jevreji 7 (0,00%)   Rumuni 6 (0,00%)   Bugari 4 (0,00%)   Ukrajinci 4 (0,00%)   Turci 3 (0,00%)   Rusini 2 (0,00%)   ostali 96 (0,08%)   neopredijeljeni 131 (0,11%)   region. opr. 135 (0,11%)   nepoznato 929 (0,78%)	<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0; ukupno: 136,473   Crnogorci 81,672 (59,84%)   Srbi 37,037 (27,13%)   Muslimani 3,726 (2,73%)   Bošnjaci 1,680 (1,23%)   Albanci 1,404 (1,02%)   Romi 1,314 (0,96%)   Hrvati 653 (0,47%)   Jugoslaveni 417 (0,30%)   Makedonci 295 (0,21%)   Slovenci 136 (0,09%)   Mađari 78 (0,05%)   Rusi 54 (0,03%)   Nijemci 29 (0,02%)   Egipćani 22 (0,01%)   Italijani 17 (0,01%)   ostali 590 (0,43%)   neopredijeljeni 6,156 (4,51%)   region. opr. 159 (0,11%)   nepoznato 1,034 (0,75%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)

Vjera	1991[6]
Pravoslavna	95.246 (80,80%)
Islamska	8.747 (7,42%)
Katolička	2.652 (2,24%)
Protestantska	237 (0,20%)
Judaistička	24 (0,02%)
Proorijentalni kultovi	21 (0,01%)
Ostale vjeroispovijesti	999 (0,84%)
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti	58 (0,04%)
Nije vjernik	3.385 (2,87%)
Nepoznato	6.506 (5,51%)
ukupno	117.875

Sport

• OFK "Titograd", nogometni klub

Galerija

• 
  gradska Skupština
• 
  Skupština Crne Gore
• 
  Crnogorsko narodno pozorište
• 
  Narodni muzej
• 
  Univerzitet Crne Gore
• 
  palata kralja Nikole
• 
  Stara varoš
• 
  hotel "Podgorica" i tvrđava "Ribnica"
• 
  gimnazija "Slobodan Škerović"
• 
  muzička škola
• 
  Sahat-kula
• 
  gradska biblioteka
• 
  Skender-čauševa (starodoganjska) džamija
• 
  rimokatolička crkva "Presveto Srce Isusovo"
• 
  srpska pravoslavna crkva "Sv. Georgije"
• 
  srpskopravoslavni manastir "Dajbabe"
• 
  džamija u Staroj varoši
• 
  Moskovska ulica
• 
  bulevar Sv. Petra Cetinjskog
• 
  Trg Republike
• 
  stambeni blokovi
• 
  Blok V
• 
  naselja Zagorič, Zlatica i Masline
• 
  kraljevska bašta
• 
  spomenik Njegošu
• 
  spomenik Marku Miljanovu
• 
  Karađorđev spomenik
• 
  spomenik kralju Nikoli
• 
  most Blaža Jovanovića
• 
  stari most na ušću Ribnice u Moraču
• 
  rijeka Ribnica
• 
  rijeka Morača i brdo Ljubović, desno hotel "Podgorica"
• 
  radiotelevizijski predajnik na Dajbabskoj gori
• 
  željeznička stanica
• 
  aerodrom

Također pogledajte

• gradska općina Golubovci
• Zastava Podgorice
• Spisak općina u Crnoj Gori