James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Džejms Klerk Maksvel) (Edinburgh, 13. juni 1831. - Cambridge, 5. novembar 1879.), bio je škotski fizičar.

James Clerk Maxwell
škotski fizičar
Rođenje	(1831-06-13) 13. juni 1831. Edinburgh, Škotska
Smrt	5. novembar 1879(1879-11-05) (48 godina) Cambridge, UK

Njegova istraživanja obuhvataju mnoge grane fizike. Najvažnija je elektrodinamika u kojoj je matematički formulirao Faradayeva okrića. Napisao je jednačine kretanja elektromagnetnih polja (Maxwellove jednačine). Teorijski je dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava. Pored Ludwiga Boltzmanna (Bolcman) i Rudolfa Clausiusa (Klauzius), Maxwell se smatra i osnivačem kinetičke teorije plinova. Formulirao je zakon raspodjele brzine molekula u plinu.^[1][2]

Djetinjstvo i obrazovanje

Maxwellov otac je zemljoposjednik koji je nakon majčine smrti svom sinu obezbijedio skupo školsko obrazovanje. Maxwell je studirao matematiku i fiziku u Edinburghu, gdje je 1854. diplomirao. Godinu dana kasnije objavljuje svoj prvi rad koji je bio temeljan za jednačine koje su kasnije objavljene.^[2]

Rad

Od 1856 radi kao profesor u Aberdeenu, a od 1860 radi na Kraljevskom koledžu (Kings College) u Londonu gdje ostaje punih pet godina. Kao i Hermann von Helmholtz (Herman fon Helmholc) Maxwell se posvetio fiziologiji boja, nadogradio je Youngovu (Jang) teoriju tri boje.^[2]

Elektrodinamika i Maxwellove jednačine

Inspirisan Faradayovim (Faradej) eksperimentima radio je na polju elektrodinamike. Poznate su četiri Maxwellove vektorske jednačine. Jedna od njih je imala izuzetak koji je važio za zakon indukcije. Pored toga su opisivale elektromagnetne talase, koje nije uspio potvrditi empirijskim putem. To je 1886. pošlo za rukom Heinrichu Hertzu (Hajnrih Herc). Maxwellove jednačine su u cijelosti objavljene 1862. u časopisu "On Physical Lines of Force".

Maxwell je utemeljio elektromagnetnu teoriju svjetlosti čime je rođena optika kao grana elektromagnetizma. Uveo je pojam magnetnog fluksa. Magnetno polje zamišljao je kao jedan tok koji teče kroz indukcioni navoj, gdje promjena polja inducira električni napon. Nedostatak magnetnih čestica u električnom polju objasnio je s pojmom transverzalnih talasa. Smatrao je da njihova brzina odgovara brzini svjetlosti.^[2]

Fotografija

Maxvell je 1861. otkrio fotografiju u boji.^[3]

Kinetička teorija gasa

Jedno od Maxwellovih polja istraživanja bili su gasovi. Koristio je hipoteze Augusta Karla Kröniga (Krenig) i Rudolfa Clausiusa. Dok su njih dvojica obratili pažnju na srednju brzinu molekula gasa, Maxwell je prikazao brzine pojedinih čestica. Razvio je Maxwellovu raspodjelu brzine molekula gasa. Maxwell je bio sljedbenik atomistike. Držao je govor pred Britanskim društvom primijenjenih nauka (eng. British Association for the Advancement of Science) gdje je atome nazvao nepromjenjivim. Zahtijevao je atomarnu standardizaciju prirodnih konstantnih veličina: masa, dužina i vrijeme.^[2]

Reference

1. Biografija s stranice biography.com učitano 13.6.2014 (en)
2. Biografija s stranice njemačkog univerziteta iz Arhivirano 15. 7. 2013. na Wayback Machine Erlangena učitano 13.6.2014 (de)
3. "Rätsel der Galaxis". Kopernikus (jezik: njemački). Servus TV. 12. 12. 2017.