From Wikipedia, the free encyclopedia
Ismeta Dervoz - Krvavac(18. januar 1954.) jeste prva dama nekadašnje Radiotelevizije Sarajevo tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, festivalska i televizijska producentica, TV-voditeljica i prvo ime šlageristike u Bosni i Hercegovini. Najpoznatija je kao pjevačica nekadašnje sarajevske pop rok grupe Ambasadori, a trenutno živi u Sarajevu.[1]. Jedna je od najistaknutijih predstavnica sarajevske škole pop roka.
Ismeta Dervoz - Krvavac | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Rođenje | Sarajevo, FNRJ | 18. januar 1954
Žanrovi | šlager, pop, rok-muzika |
Zanimanje | pjevačica, TV-voditeljica, političarka |
Izdavači |
|
Povezani umjetnici | Kodeksi Ambasadori solo karijera |
Rođena je u Sarajevu 18. 1. 1954. godine, gdje je nakon osnovnog obrazovanja i gimnazije 1984. diplomirala na Višoj ekonomsko-komercijalnoj školi. Završila je i nižu muzičku školu – odsjek klavir.
Od 1968. još sa četrnaest godina posvetila se pjevanju, a prvi pravi profesionalni angažmam bio je u pop rok grupi Kodeksi, gdje je na poziv gitariste i vođe ove grupe Eduarda Bogeljića pristupila na mjesto prateće pjevačice Željku Bebeku. Osim njih, tu su svirali bas-gitarist Goran Bregović i bubnjar Luciano Paganotto. Nastupala je sa Kodeksima po lokalnim sarajevskim igrankama pjevajući u to vrijeme popularne hitove Radio Luxembourga. Kroz redovne koncerte po Sarajevu Kodeksi su stekli svoju publiku. U ljeto 1969. dobili su poziv da tokom ljetne sezone sviraju u baru Hotela Splendid u Dubrovniku. Međutim, Dervoz je upisala fakultet te odlučila da napusti Kodekse i posveti se studiranju. Nakon završetka fakulteta 1972. pridružila se grupi Ambasadori.
Grupu Ambasadori osnovao je gitarist Slobodan Vujović 1968. nakon raspada Kodeksa, od čijih članova će s jedne strane nastati Bijelo dugme, a na drugoj Ambasadori.
Kroz ovaj sarajevski pop sastav prošli su Perica Stojanović, Miroslav Šaranović, Sead Avdić (bubnjari) Ivica Vinković i Enes Bajramović (basisti), Vlado Pravdić (klavijature), Andrej Stefanović (saksofon), Krešimir Vlašić (truba), i vokalnih solista: Zdravko Čolić, Hajrudin Varešanović, Jasna Gospić i Ismeta Dervoz, koja je bila zaštitni znak grupe u njihovoj najplodnijoj fazi od 1972. do 1976. godine.
Na tadašnjoj sarajevskoj pop-rok sceni izdvojili su se zbog naglašene instrumentalne postave s puhačima, što im je omogućavalo raskošna i zanimljiva aranžerska ostvarenja.
U početku su Ambasadori svirali muziku zasnovanu na svjetskim hitovima, ali nakon prvih nastupa na domaćim festivalima zabavne muzike, počinje i njihova autorska afirmacija. Za ovaj period su vezani festivalski nastupi i muzičke nagrade u Jugoslaviji. Tri najznačajnija događaja u njenoj pjevačkoj karijeri s Ambasadorima su:
Također, tu su društvena priznanja za angažman u humanitarnim akcijama, koncertni nastupi u zemlji i inostranstvu, televizijske emisije. Starije generacije pamte neke od hitova u izvedbi grupe Ambasadori: ("Zemljo moja", "Ne mogu skriti svoju bol", "Negdje na nekom moru", "Sviraj mi sviraj").[2] Svi pjevači Ambasadora počinjali su u ovoj grupi kao anonimni solisti, a onda su napuštanjem sastava postizalI solističke karijere.
Tako je Ismeta Dervoz nakon velikih muzičkih uspjeha s Ambasadorima 1977. odlučila da započne solističku pjevačku karijeru, ali je nastavila muzičku saradnju s grupom Ambasadori koji su bili prateći sastav pa i autori nekoliko njenih pjesama. Nastavila je da učestvuje na festivalima Vaš šlager sezone, a 1977-78 snimila je dvije singl ploče ("Između jave i sna / Krug" i "Ko si ti? / Opet stare vatre gore" sa pjesmama s kojima se takmičila na tom festivalu i koje su objavljene na njenom prvom LP albumu "Ismeta Krvavac".[3][4] Godine 1980. osvaja i prvu nagradu Zlatna lira sa pjesmom "Ja nemam mira", a ubrzo zatim, u duetu sa Seidom Memićem Vajtom otpjevala je komičnu pjesmu "U restoranu".
Godinu dana kasnije, snimila je svoj drugi solistički album "Ismeta" (Diskoton, 1981) u čijem snimanju su učestvovali neki od najboljih sarajevskih muzičara predvođeni Slobodanom "Bodom" Kovačevićem na električnoj gitari. Pjesme su komponirali Kemal Monteno, Slobodan Vujović, Rajko Dujmić, Enes Bajramović, Zdenko Runjić i Dejan Petković, dok su autori stihova najbolji tekstopisci s podruja bivše Jugoslavije: Duško Trifunović, Slobodan Đurasović, Kemal Monteno, Maja Perfiljeva, Mišo Marić, Jakša Fiamengo, Arsen Dedić, Marina Tucaković i Željko Krznarić. Album "Ismeta" predstavlja njeno najambicioznije muzičko ostvarenje kojim se predstavila publici u najboljem izdanju.[5]
Osim redovnog učešća na festivalu Vaš šlager sezone, kao izvođač, Ismeta je često pjevala i prateće vokale drugim solistima. Tako je 1981. godine zajedno sa Nedom Ukraden i Jadrankom Stojaković, bila izabrana kao prateća pjevačica u pjesmi "Lejla" Seida Memića "Vajte", koja je predstavljala Jugoslaviju na Evroviziji 1981.
Od 1980. uz angažman na estradi radi kao scenaristica i voditeljica gledanih TV programa, radio i televizijska komentatorica sa značajnih domaćih i svjetskih festivala te kontinuirano, uživo prati Festival u Sanremu. Izvještavala je i pisala recenzije za pisane medije u Bosni i Hercegovini.
Od 1988. je prestala s aktivnim koncertnim nastupima i snimanjem novih pjesama, a počela je s radom u muzičkom programu Radio Sarajeva kao urednica i voditeljica. Svoj posljednji javni nastup imala je na festivalu Vaš šlager sezone 1988. sa pjesmom "Plavi jorgovani".
Godine 1992. pokrenula je projekat učestvovanja RTV Bosne i Hercegovine na "Takmičenju za pjesmu Evrovizije". Dugogodišnja je producentica takmičenja i šefica delegacija RTV Bosne i Hercegovine.[2] Iste godine snimila je pjesme "Ljiljani, zlatni ljiljani" uz pratnju Dječijeg hora "Palčići" [6] i "Sarajevo će biti, sve drugo će proći" koju je otpjevala sa Davorinom Popovićem, Mladenom Vojičićem Tifom, Zlatanom Fazlićem Fazlom i drugima.[7][8] Nagrađena je poveljom Internacionalne lige humanista za djelovanje u periodu od 1992. do 1996.
Godine 1995. postavljena je na mjesto šefa Muzičko-revijalnog programa TV BiH zatim Federalne televizije, a producentica je i "Šlagera sezone 1999" (obnovljeni popularni Festival).
Trenutno radi na mjestu urednice/producentice specijalnih projekata Federalne televizije.
U posljednjih nekoliko godina za potrebe Federalne televizije producirala je koncerte: Kemala Montena, Safeta Isovića, Hanke Paldum, Halida Bešlića, Hari Mata Hari,Gibonnija, Olivera Dragojevića,Toše Proeskog, Željka Samardžića, Festivale zabavne muzike u Mostaru, Bihaću, Neumu, dječiji festival "Mali šlager 2002, 2003". Bila je zamjenica direktorice projekta "Otvaranje obnovljenog Starog mosta u Mostaru 2004". Uredila je i realizirala brojne Tv projekte - Tv Bingo show (šest sezona zaredom, jedan od najgledanijih programa u Bosni i Hercegovini), novogodišnje programe Federalne televizije.
Godine 2005. u periodu od 2 mjeseca producirala je 13 emisija uživo iz cijele Federacije Bosne i Hercegovine za Federalnu televiziju (" Ljeto sa Federalnom televizijom").
Posljednji uredničko/producentski angažman je posao izvršne producentice projekta EURO 2008. (fudbalsko prvenstvo u Austriji i Švicarskoj) za Javni servis RTV BIH i direktan prenos koncerta Andree Bocellija i Češke filharmonije iz Međugorja za Federalnu televiziju.[2][9] Poznavanje stranih jezika (aktivno se služi engleskim jezikom, a u manjoj mjeri francuskim, ruskim i italijanskim) pomoglo je u njenoj uspješnoj televizijskoj karijeri. Prije odlaska u penziju, bila je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.[10]
Učestvovala na Eurosongu kao prvi glas grupe "Ambasadori", sa pjesmom "Ne mogu skriti svoju bol" 1976. godine za Jugoslaviju. Dugi niz godina nastupala je i na sarajevskom festivalu zabavne muzike Vaš šlager sezone, prvobitno kao vokalna solistica grupe "Ambasadori" (1973-1976), a potom i sa svojim solo nastupima (1977-1988).[2]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.