bosanskohercegovačka pjevačica From Wikipedia, the free encyclopedia
Hanka Paldum je bosanskohercegovačka pjevačica i jedna od najeminentnijih interpretatora bosanske sevdalinke.[1]
Hanka Paldum | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Rođenje | Čajniče, Bosna i Hercegovina | 28. april 1956
Žanrovi | folk |
Zanimanje | Pjevačica |
Karijera | 1973–do danas |
Rođena je 28. aprila 1956. u gradu Čajniče, od oca Muje i majke Pembe. Kada je imala sedam godina, sa porodicom se seli u Sarajevo. Od prvog razreda osnovne škole je pjevala u školskom horu. Često je nastupala kao solista na školskim priredbama, pjevajući sevdalinke. Na nagovor brata Smaila počela je da pjeva za KUD "Bratstvo", u kojem je on bio član. Nakon smrti oca upisala je Srednju trgovačku školu i uključila se u KUD “Ivo Lola Ribar”.
Sa 18 godina se prijavila i prošla na audiciji Radio Sarajeva, gdje je napravila prve tonske snimke. To su bile sevdalinke, a prva koju je snimila bila je "Moj beharu, ko li mi te bere“. Pobjeda na festivalu amatera pjevača "Pjevajmo danu mladosti“ omogućila joj je da snimi prvu singl ploču "Pokraj puta rodila jabuka“ 1975. godine za sarajevski Diskoton. Nakon toga je snimila singl ploču sa dvije pjesme „Ljubav žene“ i „Burmu ću tvoju nositi“ uz pratnju Velikog narodnog orkestra Radio-televizije Sarajevo.
Upoznaje kompozitora Mijata Božovića koji joj je napisao pjesmu "Zelene oči“, koja je postala veliki hit u tadašnjoj Jugoslaviji. Nedugo nakon toga nastupila je na Ilidžanskom festivalu sa pjesmom "Ja te pjesmom zovem“. Nakon dugogodišnjeg zabavljanja sa Muradifom Brkićem udala se za njega, a potom je krenula i na jugoslavensku turneju kao gost Mehe Puzića. Godine 1979. Muradif i Hanka osnivaju diskografsku kuću “Sarajevo disk“. Milić Vukašinović, koji je snimio album svoje grupe “Vatreni poljubac“ za njihovu diskografsku kuću, napisao je Hanki pjesmu “Voljela sam, voljela” koja je postala veliki hit, a Hanka je dobila Oskar popularnosti za pjevačicu godine.
Poslije toga snima još jedan singl “Odreću se i srebra i zlata“ , a 1980. godine izlazi joj prvi album “Čežnja“. Najveći hit sa ovog albuma bila je pjesma “Crne kose“. Uslijedila je turneja po Jugoslaviji koja je počela u Beogradu, u Domu sindikata gdje je Hanka održala prvi solistički koncert. Godine 1982. izlazi joj drugi album “ Sanjam“ na kojem je kompletan autor bio Milić Vukašinović, a pjesma “Ja te volim“ bila je veliki hit. Album je prodat u tiražu preko milion i po primjeraka. Ponovo je uslijedila turneja širom Jugoslavije.
Ponovo dobija Oskar popularnosti, a nastupa i na "Poselu 2O2" Radio Beograda, kao i na festivalima "MESAM" i "Ilidža". Godine 1983. prelazi u beogradski Jugodisk. Za taj transfer iz jedne u drugu produkcijsku kuću potpisuje najveći estradni novčani ugovor u SFRJ. Jugodisk izdaje album " Dobro došli prijatelji" na kojem je ponovo kompletan autor muzike i teksta Milić Vukašinović. Singl "Sjajna zvijezdo" a potom i album " Tebi ljubavi“ izdaje 1984. Najveći hit sa albuma je bila pjesma autora Miše Markovića “Pamtim još“ sa kojom je nastupila na MESAM-u.
Godine 1985. sa ansamblom „Južni vetar“ snima album “Nema kajanja“. Kompozitor većine pjesama je Miodrag Ilić.
Na festivalu “Vogošća” 1986. pobjeđuje sa pjesmom “Bolno srce“ i izdaje istoimeni album, na kojem je obnovila saradnju sa Milićem Vukašinovićem. Nakon nastupa na festivalu “Ilidža” sa pjesmom “Ne kuni ga majko“, 1988. izlazi album “Gdje si dušo“ na kojem je autor Perica Simonović. Godine 1989. izlazi album “Kani suzo izdajice” na kojem sarađuje sa Ibrom Mangafićem. Na festivalu “Vogošća” pobjeđuje sa pjesmom “Pokloni mi noćas dušu”, a 1990. izlazi album “Vjetrovi tuge”. Godine 1991. dobija poziv od reditelja Benjamina Filipovića da se pojavi u filmu “Praznik u Sarajevu“.
U aprilu 1992. godine u Sarajevu pojavila se pred skupštinom na građanskom protestu protiv rata i otpjevala čuvene stihove: "Musliman, Srbin i Hrvat, sve je to narod moj" iz svoje pjesme "Bosna je majka moja" i na taj način izrazila nezadovoljstvo blokadom Sarajeva. Ratne godine provela je u opkoljenom Sarajevu, a 1993. bila je u žiriju izbora za mis opkoljenog Sarajeva. Po završetku rata, 1996. godine održava solistički koncert u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, a nastupa i na ljetnom festivalu kulture Baščaršijske noći na kojem izvodi isključivo sevdalinke. Dvadesetogodišnjicu svog rada obilježila je 1999. nizom koncerata u dvorani “Bosanskog kulturnog centra” u Sarajevu, a iste te godine izdala je album “Nek’ je od srca“ na koje su autori pjesama bili Hari Varešanović, Alka Vuica, Amir Kazić Leo i drugi. Najveći hitovi su bile pjesme “Svaka rijeka moru stići će“ i “Crni snijeg“, duetska pjesma sa Harijem Varešanovićem. Album „Džanum“ izlazi 2001. godine, a objavljuje ga i za područje Srbije. Godine 2003. izlazi album “S kim si takav si“, a 2004. dobija “Zahvalnicu grada Sarajeva“ za lično zalaganje i doprinos u oblasti kulture grada Sarajeva. U novembru iste godine održala je solistički koncert u sarajevskoj “Zetri”. Gosti na koncertu bili su Alka Vujica, Halid Bešlić, Esma Redžepova, Saša Matić, Milić Vukašinović i Josipa Lisac koji su pjevali sa Hankom u duetu.
Nastupa na Radijskom festivalu BiH u Tuzli sa pjesmom “Dođi” i na festivalu zabavne muzike “Bihać 2006” na kojem izvodi pjesmu “Ja nemam snage” u duetu sa autorom pjesme Don Almirom. Krajem 2006. izlazi album “Žena kao žena” u izdanju "Hayat produkcije". Autori nekih od pjesama su Nazif Gljiva, Milić Vukašinović, Zlatan Fazlić – Fazla, Al Dino i drugi. Neke pjesme sa albuma su snimane u Njemačkoj.
Krajem 2013. godine izlazi album “Što svaka žena sanja” na kojem se nalaze dvije duetske pjesme: Sofra sa Kemalom Montenom i Kad nas vide zagljene sa Draganom Mirković koje su postale hitovi i prije izlaska albuma.
Snimila je mnoštvo pjesama za arhiv Radio Sarajeva, od kojih je najpoznatija "Stade se cvijeće rosom kititi". Paldum se u Bosni i Hecegovini danas smatra kraljicom sevdaha. Bila je veliki prijatelj s Mehom Puzićem, s kojim je i snimila poznatu duetsku pjesmu "Hajde, dušo, da ašikujemo". Godinama živi u svojoj kući, koja se nalazi u samom centru Sarajeva, blizu Sarajevske pivare.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.