Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990) jest bosanskohercegovačka politička stranka osnovana 8. aprila 2006. godine u Mostaru nakon izdvajanja iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.
 | Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena. |
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Hrvatska demokratska zajednica 1990 | |
|---|---|
 | |
| Skraćenica | HDZ 1990 |
| Predsjednik | Ilija Cvitanović |
| Sekretar | Ivica Gašpar |
| Osnivač(i) | Božo Ljubić |
| Osnovana | 8. april 2006. |
| Prethodnik | HDZ BiH |
| Sjedište | Mostar, Bosna i Hercegovina |
| Adresa | Kneza Branimira 2 |
| Politička pozicija | Desni centar, desnica |
| Ideologija | Federalizam Hrvatski nacionalizam[1] Kršćanska demokratija[1] Konzervativizam[1] |
| Evropsko članstvo | Evropska narodna stranka (posmatrač) |
| Kontinentalno članstvo | Međunarodna demokratska unija |
| Međunarodno članstvo | Međunarodna demokratska unija |
| Boje | |
| Predstavnički dom FBiH | 3 / 98 |
| Veb-sajt | |
| hdz1990.org | |
Osnovao ju je Božo Ljubić i skupina nezadovoljnika u HDZ-u BiH nakon Pete sjednice HDZ-a BiH na kojemu je Ljubić izgubio unutarstranačke izbore od Dragana Čovića. Odmah nakon osnivanja, HDZ 1990 se 2006. usprotivio Aprilskom paketu ustavnih promjena, te u suradnji sa Strankom za BiH spriječio promjenu dejtonskog Ustava Bosne i Hercegovine. Potom je stranka kritizirala Prudski proces za ustavne promjene koje je 2008. vodio Dragan Čović zajedno s predstavnicima Srba i Bošnjaka, Miloradom Dodikom iz SNSD-a i Sulejmanom Tihićem iz SDA. HDZ 1990 je držao kako su ti pokušaji ustavnih promjena išli na štetu Hrvata u BiH.
Nakon što je uz potporu međunarodne zajednice uspostavljena Vlada Federacije BiH bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika u vlasti, HDZ BiH i HDZ 1990 su, zajedno s drugim manjim hrvatskim strankama, izuzev HSP-a BiH koji je sudjelovao u vladi, ponovno osnovali Hrvatski narodni sabor kao krovno tijelo hrvatskih političkih stranaka u BiH. Unutar HNS-a, HDZ 1990 i HDZ BiH radili su na jačanju hrvatskog položaja suprotstavljajući se vladi koju su vodili SDP BiH i SDA.
Nakon izbora Martina Raguža za predsjednika stranke, HDZ 1990 se sukobljava s HDZ-om BiH, te se približava bošnjačkim političarima u Sarajevu. U stranci se pojavilo veliko nezadovoljstvo Ragužovom politikom, a nakon njegovog ujedinjenja HDZ-a 1990 sa Hrvatskim narodnim savezom BiH (bivši HSS-NHI), brojno članstvo, među njima osnivač stranke Božo Ljubić i drugi visoki izabrani i stranački dužnosnici napustili su stranku. Ipak, HDZ 1990 ostao je unutar Hrvatskog narodnog sabora.
Nastanak
Hrvatska demokratska zajednica 1990 osnovana je 8. aprila 2006. godine u Mostaru. Nastala je izdvajanjem od Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine . Za predsjednika je izabran Božo Ljubić.
Opći izbori 2006. godine i djelovanje u vlasti
Rezultati izbora
Na općim izborima 2006. HDZ 1990 kandidirao se u koaliciji Hrvatsko jedinstvo zajedno s HKDU BiH, HSS-om, HDU-om BiH i Demokršćanima.[2] Hrvatska zajednica dobila je podršku i HDZ-a u Hrvatskoj i premijera Sanadera.[3] Opći izbori 2006. pokazali su veliki uspjeh HDZ-a 1990., čemu je uvelike doprinio njegov doprinos rušenju aprilskog paketa. Po prvi put je dominacija HDZ-a BiH među Hrvatima više poljuljana.[4]
Ljubić se kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kao kandidat za Hrvatsku zajednicu. Osvojio je 53.325 (18,18%) glasova i završio na trećem mjestu od šest kandidata. Ispred njega bili su Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH i Željko Komšić iz SDP-a BiH, koji su izbore dobili zahvaljujući glasovima iz Federacije BiH.[5]
HDZ 1990 dobio je dva zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH, od kojih ukupno 42. Martin Raguž i Vinko Zorić dobili su mandate kao kandidati Hrvatske zajednice. Raguž je dobio 11.641 (44,28%) glasova, a Zorić 2.836 (10,79%) glasova, ali je zahvaljujući kompenzacijskom mjestu ušao u Predstavnički dom BiH.[6]
U Predstavnički dom FBiH izabrano je sedam zastupnika iz redova HDZ 1990 u koaliciji Hrvatsko zajedništvo, od ukupno 98. U izbornoj jedinici 8 izabrana je Slavica Josipović (2559 glasova);[7] izborne jedinice 9 direktno su izabrane dvije izborne jedinice - Jure Musa (4472 glasa), Jozo Ivančević (3145 glasova), a dvije su dobile kompenzacijska mjesta - Ivan Musa (1772 glasa) i Magdalena Šagolj (1119 glasova);[8] Žarko Šantić (2432 glasa) izabran je u izbornoj jedinici 10;[9] i Ante Čolak izabran je iz izborne jedinice 12 (2666 glasova).[10]
HDZ 1990 osvojio je mjesta u pet od deset kantonalnih skupština Federacije BiH . U Posavskom kantonu, HDZ 1990 osvojio je pet od 21 mjesta;[11] osvojio je tri od 30 mjesta u Srednjobosanskom kantonu[12] u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, HDZ 1990 osvojio je sedam od 30 mjesta;[13] zatim u Zapadnohercegovačkom kantonu osam od 23 mjesta u Skupštini;[14] i u Kantonu 10, gdje je osvojio relativnu većinu, šest od 25 mjesta.[15]
Uspostavljanje vlade
HDZ 1990 je uspio doći na vlast na državnom nivou. U novom sazivu Vijeća ministara BiH Božo Ljubić imenovan je ministrom komunikacija i prometa. Vijeće ministara stupilo je na snagu 11. januara 2007.[16] Ljubić je na mjestu ministra ostao do 23. juna 2009. godine, kada je to mjesto prepustio stranačkom kolegi Rudu Vidoviću, kojeg je Ljubić zamijenio za izaslanika u Domu naroda PS BiH . Ljubićevo Ministarstvo bilo je jedno od najneefikasnijih u Vijeću ministara. Ukupno je ostvareno samo 22% planiranog u 2007. godini, a 2008. samo 44% planiranog.[17]
U Federaciji BiH na vlast je došao i HDZ 1990. Vlada Federacije BiH potvrđena je 30. marta 2007. godine, a u koaliciji su bili SDA, HDZ BiH, SDU BiH, SzBiH, HDZ 1990 i SNSD . HDZ 1990 dobio je dva ministarstva. Perica Jelečević imenovan je ministrom raseljenih osoba i izbjeglica, a Damir Ljubić ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva .[18]
HDZ 1990 uspio je izbaciti HDZ BiH iz tri od četiri većinskih hrvatskih kantona i uspostavio koalicijsku vladu u Kantonu 10, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu. U prva dva kantona imao je i premijere, Nediljka Rimca i Srećka Borasa, dok je u drugom premijer bio Zvonko Jurišić iz HSP-a.
U Kantonu 10 u novembru 2006. HDZ 1990 osnovao je vladu zajedno s HSP, SDA i SNSD . Nediljko Rimac iz HDZ-a 1990 imenovan je premijerom Kantona 10, a Drago Stanić iz HSP-a je imenovan predsjednikom kantona.[19]
U januaru 2007. godine Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a, Imenovan je premijerom Zapadnohercegovačkog kantona.[20] Sastav nove vlade odgođen je zbog bojkota skupštinskih zasjedanja predstavnika HDZ-a BiH. HDZ 1990 dobio je tri ministarstva, Vjekoslav Bakula imenovan je ministrom financija, Ivica Gašpar ministrom unutarnjih poslova , a Božo Zovko ministrom pravde i uprave. Vlada je, uz ministre HDZ-a 1990 i HSP-a Đapića - dr. Jurišića su činili i ministri iz Narodne stranke za boljitak i Hrvatske demokratske zajednice.[21]
Raguž je 29. marta 2014. godine potpisao sporazum o ujedinjenju s Hrvatskim narodnim savezom BiH, nekadašnjim HSS-NHI, zajedno s predsjednikom stranke Dragom Džambasom. Nakon toga započeo je postupak postepenog ujedinjenja.[22] Ujedinjenje s Džambasovom strankom izazvalo je bijes unutar samog HDZ-a 1990. Bivši HSS-NHI bio je dio Saveza za promjene, savezne vlade bez prisustva hrvatskih predstavnika, i podržavao je centralizam u BiH.[23] Prvi koji su napustili stranku i ujedinili se s Džambasovom strankom bili su generalni tajnik Josip Merdzo i glasnogovornik Veso Vegar, koji su stranku napustili 26. aprila.[24] Istog dana stranku je napustio i predsjednik mostarskog ogranka stranke, najvećeg ogranka HDZ-a 1990. godine, Slaven Raguž.[25] Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a 1990, održanoj 27. aprila u Usori, konačno je prihvaćena odluka o ujedinjenju HDZ-a 1990 i bivše HSS-NHI. Na sjednici je vrh stranke reorganizovan, pa je Merdžu zamijenio Ilija Cvijanović, a Vegaru Pero Nikić . Ante Janković izabran je za međunarodnog tajnika. Oduzet je i mandat Boži Ljubiću da zastupa HDZ 1990 u Glavnom vijeću Hrvatskog nacionalnog sabora, a protiv ministra Damira Ljubića pokrenut je disciplinski postupak.[26] Dan nakon sjednice, član predsjedništva stranke Slaven Bevanda napustio je stranku zbog "kršenja Statuta" i "suprotno demokratskim procedurama".[27]
Božo Ljubić napustio je stranku 29. aprila 2014. godine, razočaran odlukom stranke da se kandidira na općim izborima izvan Hrvatskog narodnog sabora, dodajući da je stranka u vrijeme kada ju je osnovao potpuno napustila izvornu politiku HDZ-a iz 1990. godine.[28] Istog dana stranku je napustio i Dražen Gagulić, član predsjedništva stranke.[29] Dan nakon toga stranku je napustio i ministar Damir Ljubić.[30] Međutim, to nije bio kraj napuštanju stranke. Predsjednica Zastupničkog doma FBiH Slavica Josipović također je napustila stranku 3. maja.[31] Zbog neslaganja s novom politikom stranke, Perica Jelečević, član parlamenta dijaspore, također je 5. maja napustio HDZ 1990.[32] Tri dana kasnije, stranku su napustili i zamjenik predsjednika Rudo Vidović i član predsjedništva stranke Roman Jurić.[33] Zajedno s drugim neistomišljenicima iz HDZ-a 1990 i ostalim pristašama, bivši predsjednik mostarskog ogranka Slaven Raguž osnovao je Hrvatsku republikansku stranku 11. maja 2014. u Mostaru . Na Osnivačkoj skupštini izabran je za predsjednika, a Slaven Bevanda, nekada član Predsjedništva HDZ-a 1990., za njegovog zamjenika.[34]
Na općim izborima 2014. godine HDZ 1990 nominirao je Martina Raguža za svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je, međutim, završio drugi, sa 94.695 glasova ili 38,6%. Većina glasova Raguža bila je iz područja s većinskom bošnjačkom većinom. Raguž je dobio značajnu podršku u Sarajevu, Tuzli, Zenici i drugim gradovima sa većinskom bošnjačkom većinom, dok je njegova stranka dobila manju podršku na tim područjima. Dragan Čović izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva.[35]
HDZ 1990 zadržao je jednog člana Zastupničkog doma PS BiH,[36] i, za razliku od općih izbora 2010. godine, povećao je broj članova u Zastupničkom domu PFBiH sa četiri na pet.[37] HDZ 1990 uspio je povećati broj zastupnika u kantonalnim skupštinama, naime u Posavskom kantonu s pet na sedam, dok je u ostalim kantonima zadržao isti broj zastupnika: u Srednjobosanskom kantonu dva, u Hercegovačko-neretvanskom tri i četiri Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu 10 .[38]
Dvoje kantonalnih zastupnika u Kantonu 10 napustili su HDZ 1990 zbog neslaganja s "građansko-liberalnom politikom" koju je vodio HDZ 1990 pod vodstvom Raguža.[39]
U decembru 2015. godine, Kantonalni odbor HDZ-a 1990 u Zapadnohercegovačkog kantona zatražio je ostavku Raguža zbog "opšte neaktivnosti i stranka neaktivnost i situacija pogoršava stranke na terenu." HDZ 1990 ZZH zatražio je da se stranačka skupština održi u Mostaru umjesto u Sarajevu, da skup bude izborne, a ne izvještajne prirode, da se stranka profilira i da se naglasi hrvatska demokršćanska ideologija. Ovu inicijativu podržali su zastupnici u FBiH Zdravko Kuzman i Ljuban Herceg, te poslanik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Luka Faletar.[40] Raguž je dao ostavku 23. decembra 2015. godine, navodeći zdravstvene probleme sa kičmom.[41]
Lokalna organizacija
Struktura HDZ-a 1990. bila je regulirana Statutom. Prema Statutu, HDZ 1990 organiziran je prema regionalnom principu. Stranku čine regionalni, općinski i gradski, kantonalni i regionalni odbori i organizacija HDZ-a 1990 u Brčko distriktu.[42]
Osnovnu organizaciju čine regionalni odbor, ali u iznimnim slučajevima i općinski odbor u kojem je broj članova HDZ-a 1990. manji od stotinu. Ako ne postoje uvjeti za osnivanje regionalnog odbora u općinskoj / gradskoj organizaciji HDZ-a 1990. godine, Statutom je predviđeno iznimno uspostavljanje jedinstvene općinske / gradske organizacije kao osnovne organizacije stranke.[42]
Regionalni komitet se uspostavlja za područje nekoliko lokalnih zajednica, gradskih četvrti i / ili naselja koja čine funkcionalnu jedinicu. Odluku o osnivanju regionalnog odbora donosi općinski / gradski odbor stranke kada broj članova općinske / gradske organizacije premaši stotinu članova.[42]
Regionalni komitet djeluje u okviru općinske / gradske organizacije u kojoj je osnovan. Sastoji se od Skupštine članstva kao najvišeg tijela i Izvršnog odbora.[42]
Izvršni odbor ima između sedam i jedanaest članova koji se sastaju najmanje jednom mjesečno, a saziva ih predsjednik Izvršnog odbora. Članove Izvršnog odbora bira i razrješava Skupština članova, a predsjednika, potpredsjednike, sekretara i blagajnika Izvršni odbor bira na konstituirajućoj sjednici. Predsjednik Izvršnog odbora je ujedno i predsjednik Regionalnog odbora.[42]
Skupštinu članova regionalnog odbora saziva Izvršni odbor, a Skupštinu saziva na zahtjev najmanje 25% članova stranke iz regionalnog odbora.[42]
Prema Statutu, regionalni odbor odgovoran je za raspravu o političkim pitanjima i odlučivanje o svim pitanjima iz svog djelokruga; sprovođenje stranačke politike na području regionalnog komiteta; razmatranje zahtjeva za prijem i upis novih članova stranke; učešće u predlaganju kandidata na izborima za organe lokalne i lokalne samouprave; analiziranje rezultata postignutih nakon izbora; i pokretanje i organizovanje aktivnosti na poboljšanju životnih uslova u području djelovanja regionalnog komiteta.[42]
Ideološki, HDZ 1990 je konzervativna, demokršćanska stranka koja promiče principe socijalnog tržišta u ekonomiji. Što se tiče organizacije Bosne i Hercegovine, HDZ 1990 zalaže se za BiH kao državnu zajednicu jednaku s tri konstitutivna naroda, Hrvatima, Srbima i Bošnjacima, i promovira je kao složenu i decentraliziranu državu. Što se tiče euroatlantskih integracija, odnosno ulaska BiH u Europsku uniju i NATO, HDZ 1990 zauzeo je pozitivan stav. U svojoj programskoj deklaraciji iz jula 2013. godine. HDZ 1990 predan je suradnji s HDZ-om iz Republike Hrvatske. HDZ 1990 podržava usvajanje novog ustava za cijelu Bosnu i Hercegovinu federalizacijom BiH na etničkoj osnovi, s tim da broj federalnih jedinica nije manji od tri.
Martin Raguž, zajedno sa čelnicima HDZ-a BiH, SDS-a i SDA, potpisao je Deklaraciju o evropskim vrijednostima u Sarajevu 4. aprila 2014. Deklaraciju su potpisale narodne stranke koje teže članstvu u Europskoj narodnoj stranci i dijele europske vrijednosti: identitet i raznolikost, socijalnu tržišnu ekonomiju, vladavinu zakona i vladavinu zakona te suradnju i međusobno poštovanje kao osnovu za stranačko djelovanje.[43]
Predsjedništvo
| Izbori | # | Kandidat | Narod | Broj glasova | % |
|---|---|---|---|---|---|
| 2006. | 3. | Božo Ljubić | Hrvati | 53 325 | 18,18% |
| 2010. | 3. | Martin Raguž | 60 266 | 10,84% | |
| 2014. | 2. | 94 695 | 38,61% | ||
Parlament
Državni nivo
| Izborna jedinica | Broj predstavnika | ||
|---|---|---|---|
| 2006. | 2010. | 2014. | |
| Izborna jedinica 1 FBiH | 0 / 3 |
0 / 3 |
0 / 3 |
| Izborna jedinica 2 FBiH | 1 / 3 |
1 / 3 |
1 / 3 |
| Izborna jedinica 3 FBiH | 0 / 4 |
0 / 4 |
0 / 4 |
| Izborna jedinica 4 FBiH | 0 / 6 |
0 / 6 |
0 / 6 |
| Izborna jedinica 5 FBiH | 0 / 5 |
0 / 5 |
0 / 5 |
| Izborna jedinica 1 RS | 0 / 3 |
0 / 3 |
0 / 3 |
| Izborna jedinica 2 RS | 0 / 3 |
0 / 3 |
0 / 3 |
| Izborna jedinica 3 RS | 0 / 3 |
0 / 3 |
0 / 3 |
| kompenzacijski FBiH | 0 / 7 |
0 / 7 |
0 / 7 |
| kompenzacijski RS | 0 / 5 |
0 / 5 |
0 / 5 |
| Ukupno | 1 / 42 |
1 / 42 |
1 / 42 |
Entitetski nivo
| Izborna jedinica | Broj predstavnika | ||
|---|---|---|---|
| 2006. | 2010. | 2014. | |
| Izborna jedinica 1 | 0 / 9 |
0 / 9 |
0 / 9 |
| Izborna jedinica 2 | 0 / 5 |
0 / 5 |
0 / 5 |
| Izborna jedinica 3 | 0 / 7 |
0 / 7 |
0 / 7 |
| Izborna jedinica 4 | 0 / 4 |
0 / 4 |
0 / 4 |
| Izborna jedinica 5 | 0 / 8 |
0 / 8 |
0 / 8 |
| Izborna jedinica 6 | 0 / 4 |
0 / 4 |
0 / 4 |
| Izborna jedinica 7 | 0 / 6 |
0 / 6 |
0 / 6 |
| Izborna jedinica 8 | 1 / 9 |
1 / 9 |
1 / 9 |
| Izborna jedinica 9 | 1 / 8 |
1 / 8 |
1 / 8 |
| Izborna jedinica 10 | 2 / 3 |
0 / 3 |
1 / 3 |
| Izborna jedinica 11 | 0 / 7 |
0 / 7 |
0 / 7 |
| Izborna jedinica 12 | 1 / 3 |
1 / 3 |
1 / 3 |
| Kompenzacijski | 0 / 20 |
0 / 20 |
0 / 20 |
| Ukupno | 5 / 98 |
3 / 98 |
4 / 98 |
Kantonalni nivo
| Kanton | Broj predstavnika | ||
|---|---|---|---|
| 2006. | 2010. | 2014. | |
 Unsko-sanski kanton |
0 / 30 |
0 / 30 |
0 / 30 |
 Posavski kanton |
5 / 21 |
5 / 21 |
7 / 21 |
 Tuzlanski kanton |
0 / 35 |
0 / 35 |
0 / 35 |
 Zeničko-dobojski kanton |
0 / 35 |
0 / 35 |
0 / 35 |
 Bosansko-podrinjski kanton Goražde |
0 / 25 |
0 / 25 |
0 / 25 |
 Srednjobosanski kanton |
3 / 30 |
3 / 30 |
2 / 30 |
 Hercegovačko-neretvanski kanton |
7 / 30 |
3 / 30 |
3 / 30 |
 Zapadnohercegovački kanton |
8 / 23 |
4 / 35 |
4 / 35 |
 Kanton Sarajevo |
0 / 35 |
0 / 35 |
0 / 35 |
| Kanton 10 |
6 / 25 |
4 / 25 |
4 / 25 |
| Ukupno | 29 / 289 |
19 / 289 |
20 / 289 |
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
