Milorad Dodik
bosanskohercegovački političar From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Milorad Dodik (rođen 12. marta 1959) jest bosanskohercegovački i srpski političar, bivši predsjednik Republike Srpske, premijer Republike Srpske i član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda. Predsjednik je Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
.jpg)
Protiv Dodika je 2023. započeto suđenje radi nepoštivanja odluka Visokog predstavnika u BiH i rušenja ustavnog poretka BiH, a 26. februara 2025. Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom proglasio ga krivim.[3][4] Apelaciono vijeće Suda BiH proglasilo ga je pravosnažno krivim, nakon čega je uprkos nizu žalbi, Centralna izborna komisija BiH Dodiku zvanično oduzela mandat predsjednika RS-a.[5]
Remove ads
Politička karijera
Dodik počinje političku karijeru u stranci Ante Markovića, tadašnjeg predsjednika vlade SFRJ, Savezu reformskih snage. Kao član te stranke izabran je u bosanskohercegovačku skupštinu na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990.
Republika Srpska
Za vrijeme rata u BiH bio je predstavnik u Narodnoj Skupštini Srpske Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisni poslanik. Tokom 1996. učestvuje u stvaranju Stranke nezavisnih socijaldemokrata kada i postaje predsjednik te stranke. Tu funkciju Dodik obnaša i danas.
U 1997. je izabran za člana Narodne skupštine Republike Srpske. Pobjedom na izborima postaje mandatar, a kasnije i predsjednik Vlade Republike Srpske. Na toj funkciji ostaje do 2001. kada njegova koalicija gubi na izborima. Poslije izbora 2006. ponovo se vraća na tu funkciju.
Na izborima održanim u oktobru 2010, izabran je za Predsjednika Republike Srpske.
Predsjedništvo BiH
Na Opći izborima u Bosni i Hercegovini 2018. izabran je za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.[6]
Predsjednik Republike Srpske
Na općim izborima 2022. postao je 8. predsjednik Republike Srpske. Međutim, mandat mu prestaje 12. juna 2025. na dan pravosnažnosti presude Suda Bosne i Hercegovine.[1][2]
Remove ads
Kontroverze
Negiranje masakara na Tuzlanskoj kapiji i na Markalama
Godine 2009, Dodik je izrekao da je Masakr na Kapiji isceniran, a nazvao je upitnim i Masakre na Markalama. Grad Tuzla je podnio optužnicu protiv Dodika, a Grad Sarajevo je podnio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja i vlasti, kao i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.[7]
Iz Ureda visokog predstavnika saopštili su da Dodik negira počinjene ratne zločine i navodi da "kada takve iskrivljene činjenice dolaze od zvaničnika na visokoj poziciji, zvaničnika koji je dužan da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i sarađuje sa Haškim sudom, onda su posebno neodgovorni i potkopavaju ne samo institucije odgovorne za održavanje vladavine prava, već i kredibilitet samog pojedinca."[8]
Negiranje genocida u Srebrenici
Dodik je genocid u Srebrenici nazvao "izmišljenim mitom".[9]
On je u intervjuu u beogradskom listu Večernje novosti u aprilu 2010. izjavio da "ne možemo i nikada nećemo prihvatiti da se taj događaj kvalifikuje kao genocid", te se odrekao izvještaja Republike Srpske iz 2004. koji je priznao razmjere ubistva i izvinio se porodicama žrtava, tvrdeći da je izvještaj usvojen zbog pritiska međunarodne zajednice. Ne potvrđujući cifru, tvrdio je da je broj žrtava 3.500, a ne 7.000 koliko ih prihvata izvještaj, navodeći da je 500 popisanih žrtava živo i da je više od 250 ljudi pokopanih u Spomen obilježju genocida u Srebrenici u Potočarima umrlo na drugim mjestima.[10] U istom mjesecu, 10. aprila 2010, Dodik je pokrenuo reviziju izvještaja iz 2004, navodeći da je broj ubijenih preuveličan i da je izvještaj izmanipulisao bivši mirovni izaslanik.[10][11] Ured visokog predstavnika je odgovorio i naveo da "Vlada Republike Srpske treba preispitati svoje zaključke i uskladiti se sa činjenicama i zakonskim zahtjevima i djelovati u skladu s tim, umjesto da nanosi emocionalni bol preživjelima, muči historiju i omalovažava javnu sliku o zemlji".[12]
Dodik je 12. jula 2010, na 15. godišnjicu masakra u Srebrenici, izjavio da priznaje ubistva koja su se dogodila na tom mjestu, ali ono što se dogodilo u Srebrenici ne smatra genocidom, što se razlikuje od zaključaka MKSJ-a i Međunarodnog suda pravde, navodeći da je "(i) genocid počinjen nad srpskim narodom na ovom području gdje su masovno ubijane žene, djeca i starci".[13][14][15][16] Dodik je u decembru 2010. osudio Vijeće za implementaciju mira (PIC), međunarodnu zajednicu od 55 zemalja, jer su masakr u Srebrenici nazvali genocidom.[14]
Koristio je razne tvrdnje, koje su zastupali drugi poricatelji i teoretičari zavjere,[17] kao što je da je Srebrenica zapravo osveta za napad na Kravicu 1993. i druge navodne zločine bosanskih Muslimana nad Srbima.[18]
Dodik je 2017. uveo zakon kojim se zabranjuje predavanje o genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva u školama Republike Srpske, navodeći da je "ovdje nemoguće koristiti udžbenike... koji govore da su Srbi počinili genocid i držali Sarajevo pod opsadom. Ovo je nije tačno i ovo se ovdje neće učiti."[19]
Narodna skupština Republike Srpske je 14. avgusta 2018, ponovo pod patronatom Dodika nakon njegovog prethodnog pokušaja 2010, odbacila izvještaj iz 2004. i odlučila da se sastavi nova komisija za reviziju izvještaja o događajima u Srebrenici i okolini grada u julu 1995.. Ovaj potez je odmah kritikovala međunarodna zajednica.[20][21]
Fond za humanitarno pravo je u svom izvještaju koji je potpisao 31 istaknuti potpisnik ovu novu situaciju opisao kao "kulminaciju više od decenije negiranja genocida i historijskog revizionizma SNSD-ove vlasti u Republici Srpskoj".[17][21] State Department Sjedinjenih Država izdao je saopštenje u kojem kritikuje taj potez, opisujući ga kao "pokušaje odbacivanja ili izmjene izvještaja o Srebrenici dio su širih napora da se revidiraju činjenice iz prošlog rata, da se negira historija i politizira tragedija".[22]
Remove ads
Suđenje
Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. prvostepenom presudom proglasio krivim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.[23][24][25] Nakon postupka žalbe, 1. augusta 2025. Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je ovu presudu.[26] Na osnovu toga, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta 2025. donijela odluku o prestanku mandata, te 18. augusta, nakon odbijanja žalbe kao neosnovane, službeno mu prestaje mandat na dan pravosnažnosti sudske presude, 12. juna 2025. CIKBiH je sada obavezan da u roku od 90 dana raspiše prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.[27][28]
Također pogledajte
Napomene
- Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta 2025. donijela odluku o ukidanju mandata Miloradu Dodiku. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda Suda BiH postala pravosnažna. Žalbu na tu odluku je 18. augusta 2025. Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo kao neosnovanu, čime je odluka CIK-a postala pravosnažna.[1][2]
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads