From Wikipedia, the free encyclopedia
Majmuni Novog svijeta (Platyrrhini) ili širokonosni majmuni su podred primata, koji skupa sa majmunima Starog svijeta i avetnjacima (Tarsiiformes) čine podred Haplorrhini, poznate i kao "suhonosci".[1] [2] [3]
Majmuni Novog svijeta Platirrhini | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Mammalia |
Red | Primates |
Podred | Haplorrhini |
Infrared | Platyrrhini |
Cebidae Aotidae |
Osim ljudi, ovi repati majmuni su jedini primati koji žive na području američkih kontinenata. Naseljavaju područje od južnih dijelova Meksika sve do sjevera Argentine. Na Karibskom otočju je nekada egzistitalo nekoliko vrsta, pod zajedničkim nazivom Xenotrochini, ali su sve izumrle.[4][5][6][7]
Za razliku od majmuna Starog svijeta, nosni otvori ovih majmuna su usmjereni ustranu, po čemu su označeni kao "širokonosni". Veličina im se uveliko razlikuje, a kreće se od tek 100 grama te (Cebuella pygmaea) do preko 10 kg (urlikavci).
Po morfološkom izgledu, su, za razliku od velikih majmunaa, koji su bezrepi, majmuni Novog svijeta (Platyrrhini) u većini imaju snažne repove koji i m služe za hvatanje podloge.
Glavne razlike između kategorija uskonosnih (Catarhini) i širokonosnih (Platyrhyni) majmuna, i njihov odnos sa velikim, mogu se formulirati kako slijedi.
Svi majmuni Novog svijeta su redovni stanovnici drveća, izuzimajući pripadnike porodice noćnih majmuna, od kojih su svi dnevne životinje. Mnoge vrste imaju toliko duge repove da im služe kao peti ud, jer su prilagođeni hvatanju za grane, po čemu su označeni i kao majmuni hvataši. Historijski razvoj, tj.filogeneza majmuna Novog svijeta pokazuje da su sestrinski takson repatih majmuna Starog svijeta. Najstariji nalaz, označen kao Branisella potiče iz oligocena. Može se pretpostaviti da su preci ovih majmuna prešli Atlantik plivajući na naplavnom drveću ili su im zajednički prapreci sa majmunima Starog svijeta, međusobno posijeljeni rasjednjem današnjih kontinenata.
Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikih primata − (pralemura), svrstani su u pleistocenske Adapidae, dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicom Omomidae, Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami u Holartiku, pri čemu su Adapidae bile vezane za evroazijski područje, a Omomidae za američko kopno. Tipski predstavnici adapida su Adapis i Pronycticebus, a američkih − Notarctus i Smilodectes.
Sa paleontološke tačke gledišta, među omomidama najzanimljiviji Omomis, Tetonius (S. Amerika i Necrolemur (Evropa). Najbolje očuvani su ostaci oblika Notharctus i Adapis. Ta stvorenja su bila veličine današnjih lemura, ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijeg zubala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane današnjih majmuna Novog svijeta. To posebno ubledljivo nagovještavaju njihove relacije sa fosilima (iz oligocena i miocena) praprimata iz J. Amerike, kao što su: Branissela, Homunculus, Trembacebus, Dolichocebus, Stirtonia, Neosaimiri, Cebupithecia i drugi.
Majmuni Novog svijeta obuhvataju pet porodica:
Niže kategorije su:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.