Waterloo je pjesma švedske pop grupe ABBA sa njihovog drugog albuma pod nazivom Waterloo, koja je objavljena i na istoimenoj singl ploči. Bio je to njihov prvi singl objavljen za izdavačke kuće Epic Records i Atlantic Records, a ujedno i prvi singl koji je pripisan grupi koja nastupa pod imenom ABBA. Naslov i tekst u ovoj pjesmi upućuje na bitku kod Waterlooa i upotrijebljena je kao metafora za romantičnu vezu.
Grupa ABBA je nastupom za Švedsku 6. aprila 1974. godine sa pjesmom "Waterloo" pobijedila na Eurosongu 1974. godine. Pobjeda sa ovom pjesmom započela je ABBAin put do svjetske slave. Pjesma "Waterloo" na švedskoj verziji singl ploče bila je na A-strani sa švedskom verzijom pjesme "Honey, Honey", dok je na engleskoj verziji obično bila pjesma "Watch Out" na B-strani. Singl ploča sa pjesmom "Waterloo" postala je hit broj 1 u nekoliko zemalja, a dosegla je američku top 10 najpopularnijih pjesama i prodata je u gotovo šest miliona primjeraka.
Na proslavi 50. godišnjice Eurosonga 2005. godine, izabrana je kao najbolja pjesma u historiji ovog muzičkog takmičenja. Istu počast pjesma je dobila na otvorenom glasanju u 14 zemalja uoči Eurosonga 2021. u Rotterdamu.[1]
Pjesma "Waterloo" komponirana je posebno za ulazak na Eurosong 1974. godine, nakon što je grupa završila na trećem mjestu sa pjesmom "Ring Ring" prethodne godine na švedskom predizbornom takmičenju, Melodifestivalen 1973. godine. Izvorni naslov pjesme bio je "Honey Pie", a "Waterloo" je izvorno komponirana uz objedinjavanje rock muzike i jazz ritmova, što je neobično za pjesmu grupe ABBA. Snimanje je započelo 17. decembra 1973. godine uz instrumentalnu podršku njihovog višegodišnjeg gitariste Janne Schaffera (koji je osmislio glavne gitarske i bas dionice), Rutgera Gunnarssona i Ole Brunkerta. Na stil produkcije pjesme utjecao je novi način tonskog snimanja muzičkih albuma poznat pod nazivom Wall of Sound Phila Spectora. Prije snimanja pjesme "Ring Ring", inženjer Michael B. Tretow čitao je knjigu Richarda Williamsa Out of His Head: The Sound of Phil Spector, koja ga je nadahnula da spoji više instrumentalnih naslaga na snimkama grupe ABBA, postajući sastavni dio zvuka ove grupe. Nakon toga, njemačke i francuske verzije snimljene su u martu odnosno aprilu 1974. godine: francusku je verziju adaptirao je muzički producent Claude-Michel Schönberg, koji će kasnije zajedno napisati mjuzikl Les Misérables.[2]
Tekst pjesme je metaforičan i govori o ženi koja se "predaje" muškarcu i obećava da će ga voljeti, uspoređujući to s Napoleonovim porazom u bici kod Waterlooa 1815. godine.
Članovi grupe ABBA razmišljali su o tome da Euroviziji pošalje još jednu pjesmu, "Hasta Mañana", ali su se odlučili za "Waterloo" jer su u njoj zajedno pjevale Agnetha Fältskog i Anni-Frid Lyngstad, dok je u pjesmi "Hasta Mañana" pjevala samo Agnetha Fältskog. ABBA je pjesmu izvela na Melodifestivalen 1974. u februaru pjevajući je na švedskom jeziku, sa kojom su pobijedili plasirajući se na Euroviziju. Pjesma se razlikovala od standardne "dramske balade" tradicije Eurosonga po svom ukusu i ritmu, kao i po svom izvođenju. ABBA je publici poklonila nešto što se do tada rijetko viđalo na Euroviziji: blještave kostime (kao i srebrne čizmice na bini), plus živahna plesna pjesma, kao i jednostavna koreografija. Grupa je također raskinula konvenciju tako što je bila prva pobjednička nagrada na jeziku koji nije jezik njihove zemlje. Prije 1973. godine od svih pjevača Eurovizije se zahtijevalo da pjevaju na maternjem jeziku svoje zemlje, što je ograničenje koje je nakratko ukinuto za takmičenja između 1973. i 1976. (čime je omogućeno pjevanje "Waterlooa" na engleskom jeiku), a zatim vraćeno prije nego što je konačno uklonjeno ponovo 1999. godine. U poređenju sa kasnijim izdanjima grupe ABBA, švedski akcenti pjevača znatno su izraženiji u pjesmi "Waterloo".
Pjesma je osvojila 24 boda za pobjedu u finalu Eurosonga 1974. 6. aprila, pobijedivši vicešampionku Gigliolu Cinquetti iz Italije sa takmičarskom pjesmom pod nazivom "Sì" za šest bodova.
Pjesma je dospjela na prvo mjesto u Velikoj Britaniji i ostala tamo dvije sedmice, postavši prva od devet pjesama ovog sastava koje su ponovile ovaj uspjeh u Velikoj Britaniji i 16. najprodavaniji singl godine u Velikoj Britaniji.[3] Također, pjesma "Waterloo" zauzela je prvo mesto u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Zapadnoj Nemačkoj, Irskoj, Norveškoj, Južnoj Africi i Švicarskoj, dok je dostigla Top 3 u Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj, Španiji i matičnoj Švedskoj. Pjesma je bila izuzetno popularna u Švedskoj, ali tamo nije dosegla broj 1 jer je Švedska u to vrijeme imala kombinovanu ljestvicu albuma i singlova: na vrhuncu popularnosti pjesme, njena švedska i engleska verzija dostigle su drugo i treće mjesto, dok je prvo mjesto držao album Waterloo. Pjesma je također provela 11 sedmica na Svensktoppenu (24. marta - 2. juna 1974.), kao i 7 sedmica na prvom mjestu.[4]
Od septembra 2021. godine bila je jedanaesta najveća pjesma ABBA-e u Velikoj Britaniji, zajedno sa prodajom ploča, CD i internet pregledima.[5]
Za razliku od drugih melodija koje su pobijedile na Euroviziji, popularnost pjesme proširila se izvan Evrope: "Waterloo" je također dospjela na Top 10 u Australiji, Kanadi, Novom Zelandu, Rodeziji i Sjedinjenim Državama (dospjevši na 6. mjesto, što je njihov treći hit na ljestvici američkih pjesama nakon prvog mjesta sa "Dancing Queen" i treće mjesto sa "Take a Chance on Me"). Album Waterloo imao je sličnu uspješnost u Evropi, iako u SAD-a nije uspio postići uspjeh singl ploče. ABBA je prvobitno kao veliki utjecaj navela pjesmu "See My Baby Jive", engleske glam rock grupe Wizzard; nakon pobjede na Euroviziji, citirano je da su rekli kako ih ne bi iznenadilo da umjetnici poput Wizzarda u budućnosti razmisle o ulasku na Euroviziju.
Pjesma "Waterloo" ponovo je objavljena 2004. godine (sa istom B-stranom), u čast proslave 30. godišnjice pobjede ABBA-e na Euroviziji, dostigavši 20. mjesto britanske top liste. 22. oktobra 2005. godine na proslavi 50. godišnjice Eurosonga, pjesma "Waterloo" je izabrana za najbolju u historiji takmičenja. Harry Witchel, fiziolog i muzički stručnjak sa Univerziteta u Bristolu, nazvao je "Waterloo" suštinskom pjesmom Eurovizije.[6]
- Agnetha Fältskog – pjevanje
- Anni-Frid Lyngstad – pjevanje
- Benny Andersson – klavir, električne orgulje, mellotron, prateće pjevanje
- Björn Ulvaeus – akustična gitara, prateće pjevanje
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
